Dugo pripremana izložba “Život na neodređeno” posvećena makarskom fotoreporteru Nikši Antoniniju, otvorena je u Galeriji Antun Gojak povodom 70. godišnjice Antoninijevog rođenja i 30. obljetnice tragične smrti.
Ravnatelju Gradskog muzeja Makarska Josipu Karamatiću i kustosici Josipi Balajić od iznimne je pomoći bila obitelj Antonini pa je na zidovima Galerije prikazan presjek rada jednog od najistaknutijih hrvatskih fotoreportera.
Antonini je rođen 23. svibnja 1956. godine u Makarskoj, u Zagrebu je završio Fakultet političkih znanosti, a tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća, počeo je raditi kao profesionalni fotoreporter.
Časopis Pitanja objavljuje mu 1979. seriju eksperimentalnih fotografija pod nazivom ‘‘Slučajne slike‘‘. Prvu samostalnu izložbu imao je 1977. u Makarskoj u kojoj ponovno izlaže 1981. godine, zatim u Šibeniku 1982. i u Zagrebu 1987. godine.
Radio je kao slobodnjak do 1981. godine kada postaje fotoreporter i urednik fotografije u tjedniku Radničke novine.
U proljeće 1991. prelazi u novopokrenuti dnevni list Zapad u čijih 45 dana izlaženja, fotografijom bilježi rat u Sloveniji i početak rata u Hrvatskoj.
Stalno surađuje s još nekoliko tadašnjih tjednika i većinom dnevnih novina, a kao priznati fotoreporter 1992. godine se priključuje zagrebačkom dopisništvu Slobodne Dalmacije u kojoj 1996. godine postaje voditelj fotoslužbe.
Nastavlja intenzivno surađivati s drugim hrvatskim dnevnicima i tjednicima, a posebno je aktivan u Zboru fotoreportera Hrvatskoga novinarskog društva.
Padom zrakoplova kod Dubrovnika 3. travnja 1996. godine, u kojem je za Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu pratio visoko američko izaslanstvo, tragično završava njegov zadnji fotoreporterski zadatak.
Posmrtno je odlikovan Redom hrvatskog trolista, a Hrvatsko novinarsko društvo od iste godine dodjeljuje godišnju nagradu “Nikša Antonini” za najbolju novinsku fotografiju.
Antonini je ostavio snažan trag u novinskoj, ratnoj i umjetničkoj fotografiji, a tijekom Domovinskog rata izvještavao je s brojnih ratišta diljem Hrvatske.
Izložbom u Galeriji Gojak obuhvaćeno je oko 20 godina Antoninijevog stvaralaštva kroz 70 njegovih radova većinom iz privatnog obiteljskog arhiva te nekoliko iz fundusa Gradskog muzeja Makarska.
Kako je kazao Karamatić, magnetska privlačnost fotografija Nikše Antoninija nije posustala ni u ovo naše vrijeme.
Svaka Nikšina fotografija je umjetničko djelo
- Za Antoninija, prvenstveno zaljubljenika u fotografiju, stasalog u okrilju legendarnog makarskog Fotokluba Osejava kojem se priključio kao srednjoškolac, stvaranje i komunikacija u mediju fotografije bili su sami po sebi razumljivi.
S jednakom stvaralačkom lakoćom i preciznošću pristupao je svim motivima – bilježeći male, gotovo neprimjetne isječke dnevne rutine ili fotografirajući prijelomne trenutke ponosa i slave – stvaranja neovisne hrvatske države i Domovinskog rata.
Nikša Antonini kroz objektiv ne komentira i ne navodi promatrača na zaključak, već u maniri fotoreportera, bilježi, donoseći pred publiku trenutak kojem je svjedočio.
Objektivnost rođena u Antoninijevom objektivu, blista i danas – kazao je Karamatić napomenuvši da je biti pred Antoninijevim fotografijama, jednako efektno kao što je bilo gledati ih u realnom vremenu njihove produkcije.
Prema riječima kustosice Balajić, većina fotografija datira iz 80-ih i 90-ih godina i podijeljene su u nekoliko cjelina posvećenih pejzažnoj, novinskoj odnosno reportažnoj, portretnoj, ratnoj i eksperimentalnoj fotografiji.
- Na taj način željeli smo ukazati na širok raspon njegovog opusa i pokazati koliki je značaj fotografija imala za njega i koliko je on doista živio kroz fotografiju.
Zanimljivo je da, iako se nikada nije smatrao fotografom već fotoreporterom, sve njegove fotografije bez obzira na vrstu, imaju jaku izraženu umjetničku komponentu kroz smisao za detalje, skladne i složene kompozicije, promišljeno kadriranje te izvrsno poznavanje medija zbog čega nastaje i eksperimentalni ciklus te sposobnost da ‘uhvati‘ prirodnost i karakter ljudi koji kao da mu svi odreda, svjesno ili nesvjesno, poziraju pred objektivom.
I svaku od njegovih fotografija možemo smatrati umjetničkim djelom.
Ovom izložbom željeli smo podsjetiti na umjetnika koji dolazi iz našeg kraja i grada i koji je živio svoj zanat te kojega se danas mnogi rado sjećaju.
Nas, mlade generacije željeli smo upoznati s likom i djelom Nikše Antoninija i pružiti, otvoriti prostor i priliku za revalorizaciju i ponovnu interpretaciju njegovog rada – kazala je Balajić koja je posebno zahvalila gospođi Tini na velikoj pomoći i suradnji te ravnatelju, dizajneru Rikardu i kolegama Ivi, Iti i Toniju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....