Povodom svečanog obilježavanja Dana grada Trogira i blagdana njegova nebeskog zaštitnika svetog Ivana Trogirskog, razgovarali smo s gradonačelnikom Antom Bilićem o punih deset godina njegova mandata te najvažnijim realiziranim i nadolazećim gradskim projektima.
U proteklom desetljeću grad je doživio veliku infrastrukturnu i društvenu preobrazbu obilježenu kapitalnim ulaganjima poput obnove povijesnog parka Garagnin, izgradnje dugoočekivanih POS-ovih stanova te pokretanja projekta nove sportske dvorane. Uz povijesni iskorak od više od milijun ostvarenih turističkih noćenja, poseban naglasak u našem razgovoru stavio je na očuvanje identiteta i ravnotežu između svakodnevnog života građana te nadolazeće tridesete obljetnice upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Deset godina je prošlo otkako ste preuzeli vođenje Trogira. Kako gledate na to razdoblje i što je najvažnije što ste postigli u posljednjem periodu?
- Najveća promjena nije samo u projektima, iako je Trogir danas potpuno drugi grad u smislu infrastrukture i sadržaja. Promijenio se način na koji razmišljamo o svom gradu. Kada smo krenuli, morali smo rješavati osnovne stvari koje su u nekim sredinama bile nešto što se podrazumijeva – vrtićka mjesta, prometnice, javne površine. Danas razgovaramo o novim dvoranama, novim parkovima, POS stanovima, uređenju obala i projektima koji će obilježiti sljedećih nekoliko desetljeća, a ne par mandata. Danas dan u Trogiru izgleda kao izbor između kino projekcije, šetnje u uređenom parku Garagnin, uživanja na šetnici Brigi… Ipak, mislim da smo najviše napravili u promjeni mentaliteta. Građani su postali ponosni ambasadori svog grada, vjeruju da njihov grad može i zaslužuje biti među najboljima te ostaju ovdje živjeti jer imaju dobre preduvjete za kvalitetan obiteljski život.
Riva, park, šetnica...
Trogir iza sebe ima još jednu godinu obilježenu brojnim gradilištima i investicijama. Kada biste morali izdvojiti tri najvažnija rezultata gradske uprave u proteklih godinu dana, koja bi to bila?
- Otvaranje parka Garagnin-Fanfogna bilo je jedan od najljepših trenutaka ove godine. Više od četrdeset godina građani nisu imali funkcionalan park. Bila je to zapuštena zelena oaza u centru grada, a danas se ponovno tamo šeće, druži i provodi vrijeme. U prvoj fazi posađeno je 118 stabala, uređene su staze, rasvjeta i oprema, a slijedi obnova konjušnice i casinetta, ljetna pozornica i još zelenila.
To je investicija koja se ne mjeri samo uloženim novcem, nego onim što ostavljamo budućim generacijama. Uređujemo i novih 310 metara šetnice, od Lokvica do Pastoralnog centra, čime ćemo zaokružiti 1,1 kilometar uređene obale. To je nova gradska riva, mjesto svakodnevnog života svih generacija. Roditelji s djecom, rekreativci, stariji sugrađani, ribari, svi su dobili novi javni prostor. Takvi projekti mijenjaju svakodnevicu. Jako bitan projekt je i rekonstrukcija Starčevićeve ulice, kako je mi zovemo ‘ceste do groblja‘ i gradske žile kucavice, koja postaje dvotračna, dobiva nogostup i kompletno novu infrastrukturu, vodovodnu, energetsku i optičku mrežu. Na proljeće očekujemo kraj radova.
Trogir je ove godine dobio i obnovljenu dvoranu Vinko Kandija, počela su ispitivanja tla na parceli nove sportske dvorane. Za grad ove veličine to je značajan iskorak.
- Naši sportaši i klubovi godinama postižu rezultate na koje možemo biti ponosni, često i unatoč uvjetima u kojima rade, zahvaljujući njihovom talentu i trudu trenera i roditelja. Dvorana Vinko Kandija izgrađena je 1978. godine i gotovo pola stoljeća nije imala ozbiljnu obnovu. Promijenili smo krov, izolirali fasadu, instalacije, otvore, sustav grijanja i hlađenja, a očekivane uštede energije su oko 75 posto. Međutim, jedna dvorana nije dovoljna za potrebe današnjeg Trogira i zato smo pokrenuli projekt nove sportske dvorane na Krbanu. Rješenje je odabrano na javnom arhitektonskom natječaju, a zamišljena je kao sportsko-rekreacijski kompleks s velikom i manjim dvoranama, atletskom stazom i vanjskim sadržajima. Ne gradimo je samo za današnje klubove, nego za generacije djece i sportaša koje tek dolaze. Krenula su prva ispitivanja tla na parceli i u tijeku je izrada glavnog projekta. Radit ćemo je fazno i odgovorno kao i sve velike projekte, tražeći vanjska sredstva. Vjerujem da ćemo kroz par godina dobiti objekt koji brojni trogirski sportaši zaslužuju.
Novi stanovi
Jedna od tema koja se tiče budućnosti grada svakako je stanovanje. Nakon dugih osam godina pripreme, POS zgrada u Planom ulazi u završnu fazu. Koliko će to značiti za mlade obitelji?
- To je jedan od projekata koji me posebno veseli, ali i jedan od onih koji su me najviše frustrirali zbog dugotrajnih procedura. Od prvih prijava do realizacije proći će devet godina. U međuvremenu su neka djeca koja su tada krenula u školu već postala srednjoškolci. To dovoljno govori o tome koliko sustav može biti spor. Dobivamo 35 stanova, od jednosobnih do četverosobnih, po cijeni od 2.104 eura po kvadratu, što je značajno ispod tržišnih cijena. Useljenje očekujemo do ljeta 2027. godine. Za 35 obitelji to nije samo stan, nego mogućnost da u svom gradu planiraju sigurnu budućnost. Želim da takvih projekata bude još jer priuštivo stanovanje nije samo pitanje nekretnina, nego i demografske budućnosti grada.
Kada govorimo o kvaliteti života, često se spominju i projekti koje građani možda ne vide, ali ih itekako osjete. Jedan od njih je obnova infrastrukture u povijesnoj jezgri.
- To je možda manje atraktivan dio našeg posla, ali iznimno važan. Godinama su stanovnici jezgre i ugostitelji imali problema s plavljenjem ulica tijekom jačih kiša, neugodnim mirisima i dotrajalom infrastrukturom. Obnovu smo, s ViK-om kao nositeljem projekta, započeli još 2022. godine, a sada ulazimo u novu fazu koja obuhvaća cijele Pasike, od Kažotićeve do Malarije. U istom iskopu mijenjamo kanalizaciju, oborinsku odvodnju, vodovod i ostale instalacije. Cilj je trajno riješiti probleme koji su se desetljećima ponavljali. U povijesnoj jezgri ništa nije jednostavno, konzervatorski uvjeti su zahtjevni, ali to nije razlog da odustanemo od standarda koje građani zaslužuju i koji će im omogućiti kvalitetan život u jezgri.
Velika obljetnica
Sljedeće godine obilježavamo 30 godina upisa Trogira na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Je li Trogir danas spreman odgovoriti na odgovornost koju takav status nosi?
- UNESCO nije samo priznanje koje smo dobili prije trideset godina, nego odgovornost koju imamo svakoga dana. Na UNESCO-vu listu smo ušli zbog kontinuiteta života od 2000 godina, ne zbog bogate baštine. To je živi grad u kojem ljudi moraju moći stanovati, raditi, stvarati obitelji i imati kvalitetan svakodnevni život. Upravo zato zaštita baštine i razvoj grada ne smiju biti suprotstavljeni. Nastojimo naći ravnotežu između očuvanja onoga što su nam ostavili naši preci i stvaranja uvjeta za one koji dolaze nakon nas. Zato gledamo kako podignuti obale, obnavljamo infrastrukturu u jezgri i konačno donosimo odluku o uređenju signalizacije u jezgri koja će uvesti red u javne površine. Obljetnicu ne gledam kao lijepu, ali formalnu prigodu nego priliku da postavimo pitanje hoće li Trogir za trideset godina još imati djecu u jezgri, svjetlo na prozorima zimi i susjeda koji zna kako se zoveš. Sada moramo raditi odluke koje će to osigurati.
Trogir je ove godine prvi put u povijesti premašio milijun turističkih noćenja, i to već do kraja rujna. Koliko vas veseli taj rezultat, a koliko otvara pitanje granica turističkog rasta?
- Naravno da nas veseli, posebno zato što smo do milijun noćenja došli već u rujnu. Posebno je važan rast nautičkog turizma i produljenje sezone, ali ne želim da se uspjeh Trogira mjeri isključivo brojem turista. Turizam je važan za naše gospodarstvo i od njega koristi imaju brojni sugrađani, no naš je prvi zadatak osigurati da Trogir bude dobar grad za one koji u njemu žive svih 365 dana. Zato ulažemo u parkove, šetnice, sport, kulturu, vrtiće i stanovanje. Ako imamo zadovoljne stanovnike i kvalitetan život tijekom cijele godine, imat ćemo i održivu turističku destinaciju.
Demografske mjere
Trogir se suočava s dugoročnim demografskim izazovima kao i ostatak Dalmacije. Uz POS-ove stanove, stipendije, ulaganja u vrtiće i škole, planira se i društveni dom Timun u Arbaniji. Koje nove mjere pripremate za mlade obitelji, starije građane i ostanak mladih u Trogiru? Razmišlja li Grad i o konkretnom projektu doma za starije osobe?
- Najbolja demografska mjera nije jednokratna mjera ili naknada, nego ukupna kvaliteta života. Danas imamo mjesta u vrtićima za svu djecu te sve kompletniji i kvalitetniji stručni tim, izdašne stipendije za učenike i studente i tisuću eura dobrodošlice za svako novorođeno dijete. Educiramo i financiramo pomoćnike u nastavi. Sufinanciramo medicinski pomognutu oplodnju, a zahvaljujući toj mjeri rođeno je šestero djece u zadnje dvije godine, što me posebno veseli. Za starije pripremamo „Šjoru karticu“, karticu pogodnosti za umirovljenike, koja će objediniti gradske usluge, prijevoz, parking, kulturu i usluge lokalnih partnera. Za društveni dom Timun u Arbaniji osigurali smo 500 tisuća eura bespovratnih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, a Grad dodaje još 90 tisuća. Radovi bi trebali početi početkom 2027. Nastojimo mjerama obuhvatiti sve generacije. Što se Doma za starije tiče, to je projekt koji će Grad rado podržati, koji smo uostalom i inicirali, ali Županija je investitor. Vjerujem da ćemo na tom projektu kvalitetno raditi zajedno, na korist brojnih sugrađana kojima je Dom potreban.
Projekt „I tebe se pita!“ sljedeće godine ulazi u svoje deseto izdanje. Je li to potvrda da se povjerenje građana ne gradi samo na velikim investicijama?
- Kada smo 2018. pokretali taj projekt, bilo je dosta skepse. Danas iza nas stoji gotovo tri tisuće prijedloga građana i više od 400 realiziranih projekata. To je konkretan dokaz da građani žele sudjelovati u odlučivanju o svom gradu kada vide da njihov prijedlog ima smisla i da se realizira. Povjerenje se ne podrazumijeva i ne dobiva jednom zauvijek nego se postiže svakodnevnim radom, ispunjavanjem obećanja i odnosom prema ljudima. Drago mi je što je Trogir u tome postao primjer i drugim sredinama.
‘Posao nije završen‘
Karepovac je zatvoren za okolne gradove i općine, a Lećevica se očekuje tek 2028., dok Trogir otpad odlaže na Vučjem brdu, za čije se novo proširenje spominje oko 10 milijuna eura. Koliko dugo to odlagalište može primati otpad, tko će platiti proširenje i hoće li se to odraziti na cijenu odvoza za građane?
- Imamo sreću da imamo vlastiti deponij i da smo ga već sanirali i dobili nove kapacitete, ali i oni su pri samom kraju i primorani smo ići u daljnje širenje koje bi u najvećem postotku trebao financirati Fond za zaštitu okoliša. Priprema dokumentacije je pri kraju i u 2027. ćemo ići u proširenje. Imamo sreću i da naši građani surađuju, da postižemo sve veće postotke u odvajanju otpada, da redovito koriste reciklažno dvorište, ali ne može se lokalnom inicijativom riješiti ovaj problem. Cijena odvoza nije pitanje samo za nas u Trogiru nego će nažalost građani cijele Dalmacije u skoroj budućnosti morati skupo platiti posljedice štete zbog činjenice da 20 godina od najave Lećevice realizacija tog projekta nije ni blizu. Osobno ne vjerujem u skoru izgradnju regionalnog centra, niti mislim da je Lećevica dobra lokacija. Situacija je alarmantna, čekaju nas velika poskupljenja i ogroman problem sa zbrinjavanjem otpada.
Kada pogledate sve što je napravljeno i ono što tek dolazi, što biste željeli da Trogirani za deset godina kažu o svom gradu?
- Volio bih da kažu kako je Trogir grad u kojem su ostali zato što su to željeli. Grad u kojem njihova djeca imaju kvalitetan odgoj i obrazovanje, sport, kulturu i druge sadržaje, u kojem mogu riješiti stambeno pitanje, a stariji sugrađani dostojanstveno provoditi svoje dane. Ne mislim da je posao ikada završen. Grad je živi organizam i uvijek postoji nešto što možemo napraviti bolje, ali želim da iza nas ostane uređen, funkcionalan i transparentan sustav koji može nastaviti razvijati grad neovisno o tome tko će ga jednog dana voditi. Ako smo u tome uspjeli, onda smo napravili puno više od nekoliko dobrih projekata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....