Jubilejsko hodočašće vjerničkog puka otoka Brača održano je na Nedjelju Božanskog milosrđa u organizaciji Bračkog dekanata, u Donjem Humcu, u Gospinom svetištu. Bila je to središnja proslava Svete Godine, a župnu crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Donjem Humcu je u Godini jubileja odlukom hvarskoga biskupa Ranka Vidovića proglašena hodočasničkim svetištem za bračke vjernike.
Bio je to najveći vjernički skup u proteklih nekoliko godina jer su na jubilejsko okupljanje stigli hodočasnici iz svih bračkih župa na čelu sa svojim barjacima.
Na otvorenom prostoru ispred crkve, na kamenom oltaru, jubilejsko slavlje počelo je molitvenim programom kojeg je predvodio župnik i upravitelj Gospinog svetišta don Marko Plančić.
"Kršćanska nada glavna je oznaka ove jubilejske godine. Kršćani nisu ljudi koji vjeruju u ljudsku nadmoć i ljudsku svemoć. Jedino je Bog svemoćan i zato kršćani svoju nadu polažu u njega i njegovu riječ", kazao je don Marko Plančić potičući okupljene na zahvalnost Bogu i zajedništvo.
Svečano misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup u miru mons. Marin Barišić, a u koncelebraciji je sudjelovalo 11 svećenika predvođenih bračkim dekanom don Ivicom Huljevom.
Oprost grijeha
"U ovoj svetoj godini danas imamo priliku dobiti i jubilejski oprost grijeha. Ovo je jedan milosni događaj za nas osobno, za naše obitelji, za sve župne zajednice, ali i za otok kao cjelinu", kazao je mons. Barišić na početku misnoga slavlja.
Svojom pjesmom svečano euharistijsko slavlje pratili su združeni zborovi bračkih župa s preko stotinu članova i to pod ravnanjem Slavka Reljića, povjerenik hvarske biskupije za liturgijsko pjevanje. U misnom slavlju asistirali su bratimi sv. Roka iz supetarske župe u svojim tunikama.
Nakon što je postirski župnik don Jure Martinić otpjevao evanđeoski ulomak nadbiskup Barišić je u svojoj propovijedi istakao Božje milosrđe koje nema granica. Pojasnio je kako je svetkovinu Božanskog milosrđa blagdanom cijele Crkve proglasio sv. Ivan Pavao II.
Ovaj blagdan slavi se u nedjelju nakon Uskrsa, a promovirala ga je poljska redovnica, sv. Faustina Kowalska. Na ovaj blagdan je 2014.godine papa Ivan Pavao II proglašen svetim, a za papu Franju je predvoditelj misnoga slavlja kazao kako je otkrio nevjerojatne dubine milosrđa Božjega i na svoj ih način približio svima nama u svakodnevlju.
"Uskrs je radosni refren u našem vremenu i prostoru, a Isus je srce Božjeg milosrđa", zaključio je mons. Barišić.
Predstavnici svih župa su na Uskrsnoj svijeći na oltaru zapalili svoje koje su ponijeli u svoje župe. Svečanost je završena riječima zahvale župnika don Marka Plančića i nadbiskupskim blagoslovom. Poslije toga su svećenici predvođeni nadbiskupom Barišićem kao i svekoliki vjernički puk kroz središnja vrata ušli u župnu crkvu koja je proglašena hodočasničkim svetištem.
Donji Humac je kroz povijest bio hodočasničko marijansko svetište, uz naziv Gospa Donjega Humca ili Gospa Bračka. Razlog je zidna slika (freska) iznad glavnog oltara župne crkve sv. Fabijana i Sebastijana. Slika, koju se smatralo čudotvornom, prikazuje Krista na prijestolju, Gospu s lijeve i sv. Ivana Krstitelja s desne strane. To je jedina sačuvana srednjovjekovna slika na Braču koja ima obilježja bizantskog stila. Stručnjaci smatraju da je nastala krajem 13. stoljeća.
Čudesne promjene
Stoljećima su hodočasnici u Donji Humac dolazili s Brača i šire okolice, jer su, kako govore zapisi, u toj crkvi mogli pratili čudesne promjene na Gospinu liku koje su se događale najčešće 20. siječnja na blagdan zaštitnika crkve sv. Fabijana i Sebastijana, ali i na Bezgrešno Začeće. Prije 350 godina, na vijest o neobjašnjivoj pojavi, u Donji Humac je došao ondašnji hvarski biskup Ivan Andreis i izvijestio Svetu Stolicu o onome što je, kao i drugi, vidio svojim očima.
S tim u vezi je u Donjem Humcu djelovala Gospina bratovština koja je 1760. godine imala nevjerojatnih 3.000 članova. O štovanju Gospe Donjega Humca najbolje govore brojni zavjetni darovi koje su hodočasnici ostavljali u znak zahvale za primljene milosti. Nekada ih je bilo više od 400, a danas su preostali izloženi na oltarnom zidu na kojem se nalazi slika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....