Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka djeluje već tri godine s ciljem zaštite prirodnih vrijednosti, bioraznolikosti i održivog razvoja dalmatinskih otoka. Podržavaju projekte, pomažu otočnim sredinama da ih uspješno provedu,a nerijetko ih prate i kroz nove faze razvoja ili im pomažu u pronalasku dodatnih izvora financiranja. O projektima koji su poboljšali živote otočana koje Zaklada podržava, njenim uspjesima i djelokrugu rada saznali smo od Inge Jurin, direktorice Zaklade za okoliš dalmatinskih otoka.
- Naš rad usmjeren je na podršku projektima koji doprinose očuvanju mora, smanjenju otpada, održivom korištenju prirodnih resursa te jačanju otpornosti otočnih zajednica. Zaklada djeluje kao most između donatora i lokalnih organizacija, omogućujući da dobre ideje s otoka dobiju potrebnu financijsku i stručnu podršku-,objasnila je Inga Jurin, direktorica Zaklade za okoliš dalmatinskih otoka.
Tako je od osnutka do danas Zaklada je podržala 17 projekata na više dalmatinskih otoka, usmjerenih na zaštitu mora, smanjenje plastičnog otpada, očuvanje bioraznolikosti i edukaciju lokalne zajednice. Kako ističe Jurin, jedan od istaknutijih primjera je projekt Refill Hvar - Pour It Up for Less Plastic, koji se provodi kroz partnerstvo međunarodne mreže Conservation Collective te inicijative Depeche Mode & Hublot.
Javne punionice pitke vode
U pitanju je projekt koji provodi udruga Moj Škoj u suradnji s udrugom Sunce, Općinom Jelsa i Turističkom zajednicom Jelsa, a uključuje postavljanje javnih punionica pitke vode diljem otoka Hvara s ciljem smanjenja korištenja jednokratnih plastičnih boca i promocije kvalitetne hrvatske vode iz slavine.
Važan iskorak, smatra Jurin predstavlja i projekt ReefQuest - istraživanje koralja Cladocora caespitosa, endemske vrste koralja u Sredozemlju. Projekt povezuje znanstvena istraživanja, podvodno mapiranje i uključivanje ronilačke zajednice kako bi se bolje razumjela i zaštitila osjetljiva morska staništa oko dalmatinskih otoka.
Očuvanje autohtonih vrsta
Hvalevrijedan projekt ima i Zlarin, naime na otoku se provodi i projekt Očuvanje vodnih resursa i bioraznolikosti, koji provodi udruga Tatavaka. Projekt revitalizira povijesne lokve kroz obnovu suhozida i ponovno uvođenje autohtonih biljnih i životinjskih vrsta, uz snažan edukativni aspekt.
- U projektima sudjeluju biolozi, ekolozi, agronomi, ronilački i znanstveni timovi, edukatori, arhitekti krajobraza, stručnjaci za održivi turizam, ali i veliki broj lokalnih volontera, škola i udruga. Posebno su snažne reakcije djece i mladih koji kroz praktičan rad razvijaju osjećaj odgovornosti prema prostoru u kojem odrastaju, dok lokalni stanovnici često postaju nositelji inicijativa i nakon završetka projekta-, istaknula je Jurin.
Trajne promjene
Većina projekata započinje kroz jednogodišnju financijsku podršku, no s obzirom na to da je cilj Zaklade dugoročan učinak, projekte koji pokažu dobre rezultate često nastavljaju pratiti kroz nove faze razvoja ili im pomažu u pronalasku dodatnih izvora financiranja.
- Time lokalne inicijative dobivaju priliku prerasti u trajne promjene, a ne ostati samo kratkotrajne aktivnosti-, poručila je Jurin.
Kako objašnjava Jurin, u financiranju projekata i EU fondovi imaju važnu ulogu, no manjoj otočnoj udruzi često je teško samostalno pristupiti složenim natječajima. Tu dolazi Zaklada koja im pomaže.
- Zaklada zato često predstavlja prvi korak, odnosno omogućujemo početno financiranje i razvoj projekata koji kasnije mogu biti spremni za veće nacionalne ili europske programe. Projekti se dodatno financiraju kroz suradnje s lokalnim samoupravama, turističkim zajednicama, privatnim sektorom i međunarodnim partnerima-, kaže Jurin.
Primjer drugim sredinama
Inače, ova Zaklada je dio međunarodne mreže Conservation Collective koja povezuje više od 20 lokalnih zaklada diljem svijeta, s ciljem zaštite prirode kroz lokalne inicijative. Donatori Zaklade dolaze iz različitih sektora, od međunarodnih filantropskih fondacija i privatnih pojedinaca do kompanija koje žele aktivno doprinositi očuvanju prostora u kojem djeluju. Najzastupljeniji su privatni donatori i poslovni sektor, osobito tvrtke povezane s turizmom i razvojem regije, dok Zaklada surađuje i s javnim institucijama na pojedinim inicijativama.
- Projekte biramo putem javnih poziva i partnerskih inicijativa, a ključni kriteriji su stvarni okolišni učinak, uključenost lokalne zajednice i dugoročna održivost rezultata. Posebno nam je važno da projekti proizlaze iz stvarnih potreba otoka te da uključuju suradnju različitih dionika – od udruga i stručnjaka do lokalne samouprave i građana. Prednost imaju inicijative koje se mogu razvijati dalje i poslužiti kao primjer drugim otočnim sredinama -, objašnjava Jurin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....