Domaći stručnjaci upozoravaju: prekomjerni turizam razara otoke, mijenja život lokalaca i prijeti njihovoj budućnosti

Prekomjerni turizam na hrvatskim otocima više nije samo trend. Postao je jedno od najkritičnijih pitanja koje određuje njihovu budućnost. Dok brojke turističkih dolazaka iz godine u godinu ruše rekorde, otočne zajednice sve glasnije upozoravaju na to da im ljetni mjeseci donose jednako izazova koliko i prihoda. Istodobno, stručnjaci i donositelji odluka traže načine kako uspostaviti ravnotežu između gospodarskih koristi i očuvanja prostora, mora i kvalitete života te bolje povezanosti s kopnom.

Upravo je zbog toga Slobodna Dalmacija organizirala panel „Povezanost otoka i prekomjerni turizam na otocima“, s jasnom namjerom da otvori javni dijalog i potakne konkretna rješenja. Panel se održao 25. studenoga u kongresnoj dvorani Vatrogasnog doma u Supetru, a okupio je predstavnike Županije, lokalne samouprave, pomorskih institucija i stručnjaka za zaštitu mora. 

– Tema života i opstanka na našim otocima ključna je kad govorimo o prekomjernom turizmu i prometnoj povezanosti. Govorimo o dva svijeta: o svemu onome što se događa ljeti i onome što se događa zimi. Zadržati  autohtono stanovništvo na otocima, vratiti život u većinu gotovo ispražnjenih naselja u unutrašnjosti otoka, potaknuti demografsku obnovu tih naselja podižući kvalitetu života i atraktivnost života na cijelom području i u svim naseljima naših otoka, nimalo je lagan zadatak, o uspješnosti kojeg će ovisiti i budućnost ovog najljepšeg dijela Lijepe naše – rekao je direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović i pozdravio sve okupljene.

EU je već prepoznao da turizam, iako važan, može negativno utjecati na manje lokalne zajednice, pa zato potiče pametni, održivi i zeleni turizam. Te su se politike prelile i na Hrvatsku, što se posebno vidjelo u prošloj financijskoj perspektivi: iz najvećih operativnih programa nije se mogla financirati turistička infrastruktura poput plaža ili zabavnih sadržaja, nego samo projekti vezani uz obnovu prirodne i kulturne baštine.

– Europska unija kaže: nema pukog razvijanja turizma sunca i mora, nešto se mora mijenjati. Ako gledamo ovu financijsku perspektivu, zanimljiv je “Nacionalni program otpornosti i oporavka”, koji turizam ne razvija u najzanimljivijim i turistički najpotentnijim mjestima, nego ih gura na margine. Zanimljivi su Zmijavci, Lovreć, neka ruralna područja na otocima, nešto što dosad nije bilo viđeno, a gdje se ulažu ogromna sredstva za izgradnju turističke infrastrukture – istaknula je Marica Babić, zamjenica ravnatelja Javne ustanove RERA S.D., te je dodala kako posebno važni postaju i programi prekogranične suradnje koji financiraju razvojne koncepte i specifične turističke projekte.

– Ono što je zajedničko svim projektima, i što želim da znate, jest da je RERA, kao akreditirani regionalni koordinator, tu za vas, za općine, gradove i sva javna tijela, da vam pruži besplatnu pomoć u pripremi projekata, provedbi ili izradi bilo kakve strategije – poručila je Babić.

Na otvaranju je istaknuto i kako problemi prekomjernog turizma sve jače pritišću lokalne zajednice. Kao odgovor na te izazove, Županija, kazala je Ana Glavurdić Mekinić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, razvija projekte koji bi trebali olakšati buduće funkcioniranje sustava.

U tijeku je planiranje novih mrežnih brodskih linija za cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju, kao i izrada studije isplativosti za potencijalnu rutu Trogir – Omiš. U razmatranju je i linija Omiš – Postira, uz mogućnost povezivanja dodatnih otočnih gradova i Splita. Poseban naglasak stavlja se na projekt luke Resnik, čijom bi se realizacijom omogućila jednostavnija veza između zračne luke i otoka.

– Nadam se da ćemo uskoro govoriti o praksi, a ne samo o teoriji – poručila je Glavurdić Mekinić.

Različite perspektive

Na panelu su sudjelovali stručnjaci i donositelji odluka iz različitih sektora, čime je rasprava dobila širok spektar perspektiva. Među panelistima bili su Marko Novaselić, član Uprave Jadrolinije, koji je govorio o izazovima i odgovornostima pomorske kompanije u upravljanju brodskim kapacitetima, Ivana Marković, gradonačelnica Supetra, koja je predstavila lokalnu perspektivu i utjecaj turizma na život zajednice, Ivo Benzon, voditelj EU projekata u Javnoj ustanovi RERA S.D., s iskustvom u implementaciji održivih razvojnih rješenja, Matko Bašić, direktor Službe zaštite mora i operativnih poslova CIAN-a, koji je istaknuo važnost zaštite morskog ekosustava, te Frane Lozić, načelnik općine Milna, s primjerima lokalnih inicijativa i izazova u upravljanju posjetiteljima.

Sezonski izazovi

Na panelu se otvorilo i ključno pitanje: imaju li naši otoci već prekomjerni turizam i mogu li se uopće nositi s pritiskom između ljetne gužve i zimskog zatišja? Upravo je taj kontrast najbolje opisala Ivana Marković, gradonačelnica Supetra: „Ljeti nam svega fali, a zimi nam je svega previše. To je život na otoku.”

Naglasila je da kroz grad prolazi jedna od najprometnijih luka u zemlji, s 2,2 milijuna putnika i pola milijuna vozila, dok na cijelom otoku živi tek oko 14 tisuća stanovnika. U takvim okolnostima izazovi iz godine u godinu rastu i postaju sve teži za upravljanje.

Gradonačelnica je upozorila na to da su otoci „pred opasnošću da uđu u prekomjerni turizam“, ali i istaknula kako se svijest lokalnih čelnika mijenja te da se već rade konkretni iskoraci.

– Moramo zajednički čuvati prostor i razvijati turizam koji će biti u korist onih koji ovdje žive, a ne teret svake nove sezone – poručila je, dodajući da novi projekti pokazuju kako se prirodne i povijesne vrijednosti mogu staviti u funkciju održivog turizma na pravi način.

Najavljena veća flota

U raspravi o prekomjernom turizmu posebno se istaknula tema prometne povezanosti, ključna i za stanovnike i za održiv turistički razvoj. Kako je naglasio Ivan Novaselić iz Jadrolinije, tvrtka se s pritiscima sezone nosi unaprijed planiranim prilagodbama.

– Ove smo godine puno proaktivnije krenuli s remontima kako bi gotovo cijela flota bila spremna već u proljeće. Na raspolaganju će biti i veći broj brodova u odnosu na prošlu godinu. Također, krećemo i u veću obnovu flote, jer se u sljedećim godinama očekuje dolazak jačih, većih i bržih brodova – dodao je Novaselić.

Za nadolazeću sezonu stiže i konkretno pojačanje – brod "Marko Polo", koji je dosad plovio na međunarodnim linijama, sada ulazi u splitsko okruženje. Njegov kapacitet, 570 vozila i više od tisuću putnika, trebao bi znatno rasteretiti najopterećenije linije u špici sezone.

Jedno od rješenja za prekomjerni turizam

U nastavku panela predstavljen je i konkretan primjer kako se može upravljati pritiskom posjetitelja na najosjetljivijim lokacijama. Ivo Benzon, voditelj EU projekata u RERA-i, predstavio je novi europski projekt TOURISMO, koji uključuje sedam pilot-aktivnosti, a fokus mu je upravo utjecaj prekomjernog turizma. Za svoj pilot-projekt odabrali su Modru špilju na Biševu, jednu od najugroženijih mikrolokacija.

– U pojedinim godinama Modru špilju posjetilo je i do 200 tisuća ljudi, a otvorena je samo od travnja do listopada, i to nekoliko sati dnevno. Takav pritisak ima ogroman utjecaj na mikrolokalitet i fantastičnu prirodu – rekao je Benzon, te objasnio da je cilj projekta ponuditi konkretna rješenja destinacijskom menadžmentu Komiže: kako usmjeravati turiste, kako skratiti čekanja i kako ih potaknuti da istraže cijeli otok, a ne samo jednu atrakciju.

Na Biševu je zato postavljena suvremena oprema – brojači posjetitelja i uređaji koji prate kretanje turista, a podaci se analiziraju uz pomoć umjetne inteligencije kako bi se poduzele određene smjernice. Kao jedno od glavnih pomagala uveden je i novi video wall koji pokazuje raspored ukrcaja za brodice, ali i prikazuje sadržaje i preporuke drugih lokaliteta. Ideja je jednostavna:

– Želja je smanjiti utjecaj prekomjernog turizma na prirodnu i kulturnu baštinu, ali i omogućiti turistima koji kupuju određeni doživljaj da taj doživljaj bude što bolji. Umjesto da satima čekaju na suncu, želimo ih usmjeriti da posjete druge atrakcije i time preusmjeriti turističke tokove na druge lokalitete – objasnio je Benzon.

Zaštita mora kao ključni resurs

U raspravi o prekomjernom turizmu otvorilo se i pitanje zaštite mora, kao jednog od ključnih resursa koji privlači turiste. Na to je upozorio Matko Bašić, direktor Službe zaštite mora i operativnih poslova CIAN-a, istaknuvši da održivi razvoj nije moguć bez ozbiljnog upravljanja morskim okolišem.

– Već 30 godina sustavno se opremamo i pružamo preventivne usluge kako otpad s brodova ne bi završio u moru. Međutim, legislativa i prostornoplanska dokumentacija ne prate naše ambicije – upozorio je Bašić. Nedostatak adekvatne infrastrukture za prikupljanje otpada i otpadnih voda ograničava daljnji razvoj održivih praksi.

Prema Bašićevim riječima, samo kroz luku Split godišnje prođe oko 18 tisuća plovila, a taj broj ne uključuje marine i lučice. Iako propisi nalažu da svaki brod prije isplovljavanja mora predati sav otpad, praksa je daleko od toga. Najveći su problem otpadnih voda fekalne vode, za koje još uvijek ne postoji dovoljno opreme i kapaciteta za pravilan prihvat.

Bašić je naglasio da su podaci o ispuštanju otpadnih voda katastrofalni te da je nužno ubrzano ulaganje u infrastrukturu i bolju provedbu zakona kako bi more ostalo resurs, a ne teret budućeg turizma.

Održiva povezanost

Frane Lozić, načelnik općine Milna, naglasio je da treba točno definirati što je prekomjerni turizam te je istaknuo da prioritet treba biti zadržavanje domaćeg stanovništva, vraćanje otočana na otok te osiguravanje njihove svakodnevne povezanosti.

Također, podijelo je još jednu novost, a to je da su ponovno dobivena sredstva za subvencioniranje brzobrodske linije Split – Rogač – Milna i njezina produljenja na idućih 10 godina.

– Mi smo sada 10 godina sigurni da ćemo imati državnu liniju koja život znači barem za zapadni dio otoka Brača, a vjerujem da može rasteretiti i ostatak otoka. Ona je državna i to nam je od posebne važnosti jer kao otočno stanovništvo imamo posebne beneficije: kartu koja je 50 posto jeftinija, jeftinije karte za umirovljenike i slično – rekao je načelnik općine, te istaknuo kako linija ne samo da olakšava život stanovnicima zapadnog dijela Brača, nego i pridonosi održivom razvoju otoka te rasterećuje ostatak.

– Povezanost s kopnom jednako je važna kao i međuotočna povezanost. Sve su to vrlo bitne linije koje pridonose i zadržavanju otočnog stanovništva, jer ako nema njih, nema ni turizma o kojem ćemo govoriti – zaključio je Lozić.