Probudili smo se u nedjelju i uputili se na pazar u Starom Gradu u nadi da ćemo samo slikati par poma i dinja, no ispostavilo se da prodavači na paiškom pazaru imaju mnogo toga za reći.
Na prvome štandu trešnje 12 eura, smokve su 10, breskve domaće šest, dinja 2,5, pome tri, četiri ili pet eura, ovisno o sorti.
“Žale se na cijene, ali uzmu manje pa se vrate i hvale proizvode. Dosta ih pogleda i kupi 2 stvari i onda odu u trgovinu kupit ostatak. Pitaju popuste, ali ne možemo jer nan se ne isplati zbog visokih nabavnih cijena. Evo recimo trešnje platimo 10, prodajemo za 12, nema zarade velike, a ne možemo dignuti cijenu jer se neće prodati. Od domaćih stvari imamo maslinovo ulje koje je 18 u plastici i 20 u staklu. Imamo i jaja koja su 4 eura 10 komada - rekla nam je Veronika Čuljak s tog štanda.
Paljenje kave radi, ali ne protiv rojeva
Otišli smo na štand do gdje je žena palila kavu, drevni trik za tjeranje osa, pčela i komaraca. Sretni što nam se pruža prilika da kroz članak taj trik podijelimo s nekim tko možda ne zna kako se zaštititi od komaraca i osa zamolili smo gospođu da je fotografiramo. Na prvu nije željela stati pred kameru, ali je s nama podijelila problem koji smo vidjeli i na vlastite oči. Pčele su iznimne životinje i svaki pčelar zaslužuje poštovanje zbog svog truda oko tih vrijednih životinja. No pčele znaju uzrokovati i probleme…
Gospođa sa štanda se požalila da već par godina vodi borbu protiv pčela koje su i u tim trenucima napadale dinje, breskve i smokve. Kaže da je tu očito problem neki pčelar koji pčele drži u gradu pa one, po liniji manjeg otpora, dolaze na pazar i uništavaju voće. Žena je čak napravila i hranilište za pčele, no nije uspjelo odvratiti pažnju pčela od voća za prodaju. Unatoč žaljenju komunalnome i gradu već godinama im dosta robe propada zbog pčela.
Smrad zapaljene kave možda nije otjerao pčele, no novinarku pomoćnicu je otjerao na susjedni štand pa smo je pratili i tamo upoznali gospodina koji na pazaru prodaje kao OPG što znači da prodaje većinom svoje proizvode. Gospodin je otkrio da su najčešći kupci Zagrepčani koji imaju kuće na otoku. Kod njega se najbolje prodaju domaće breskve i pome po 3 eura za kilogram…
Nema više pravog sezonskog povrća i voća
Gospodin je naveo i najveće probleme koji štete pazaru u Starom Gradu. Osim pčela gospodin je naveo nedostatak parkinga kao razlog zbog kojeg ljudi ne kupuju na pazaru u Paizu, no ističe i da velik dio otoka sada gravitira pazaru u Jelsi zbog velikih Plodina i Tommy-a u toj općini. I brisanje sezonalnosti je problem koji utječe na kupce… Gospodinova obitelj radi na pazaru od kada on zna za sebe i sjeća se vremena iz Jugoslavije kada bi Bosanci i Srbi koji su stigli na odmor uzimali gajbe breskvi i grožđa dok se sada uzimaju mnogo manje količine. Razlog je što su prije ljudi znali da imaju samo mjesec dana u godini za uživati u određenoj kulturi, no u današnje vrijeme je sve dostupno tijekom cijele godine, naročito u trgovačkim centrima, pa nema straha od toga da će nam promaknuti zrelo voće…
No ne zamjera ništa trgovačkim centrima i razumije da je ljudima lakše i jeftinije otići u trgovinu u kojoj je u većini slučajeva sve uvijek dostupno, a ponekad nema ogromne razlike u kvaliteti.
Dok je gospodin koji se probudio u 5.00 da bi složio štand, a do 9.00 sati je imao dva kupca, pred nas prostirao pazarske probleme gospođa s drugog štanda i Veronika Čuljak s prvog odlučile su se da su pčele ipak pretjerale te da ih treba dati u novine. Pozirale su s dinjama, smokvama i breskvama koje su pčele okupirale u nadi da će to okončati borbu koju nemaju šanse pobijediti bez nečije pomoći. Šteta bi bila da izgube jer je pazar u Starom Gradu već sveden na tri štanda, a nastave li pčele gristi zaradu i živce, ponuda voća i povrća u gradu koji ima barem 2,400 godina tradicije u poljoprivredi mogla bi se dodatno smanjiti…
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....