Nazivali su ga ‘Meštrovićem literature’, a sada mu se sprema nešto spektakularno, sve počinje u Splitu...

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora u Postirima na Braču, rodnom mjestu pjesnika Vladimira Nazora, od 19. do 22. svibnja održat će se jubilarna, trideseta po redu, prosvjetno-kulturna manifestacija „Nazorovi dani“ koja će biti u znaku 150. obljetnice rođenja tog barda hrvatske književnosti. Tema jubilarnog skupa je „Tri desetljeća kulturnog nasljeđa – Nazor i suvremena Hrvatska.“

Svečano otvaranje bit će u utorak u Splitu u Hrvatskome domu u 12 sati kada će zaslužnim pojedincima biti uručena „Priznanje i Povelja Vladimir Nazor“. Potom četverodnevni skup nastavlja s radom u Postirima.

Mnoge se sredine diče s osobama koje su ponikle u njihovim sredinama pa se tako Postira ponose s Vladimirom Nazorom čije ime nosi njihova Osnova škola, a njemu u čast od 1966. godine priređuju manifestaciju „Nazorovi dani“, čuvajući time spomen na bogati stvaralački opus tog velikana hrvatske pisane riječi.

Inicijativa je krenula u Hrvatskom saboru u povodu 120. obljetnice pjesnikovog rođenja od tadašnjeg predsjednika saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu dr Nedjeljka Mihanovića koji je i doktorirao na književnom opusu Vladimira Nazora.

- S antologijskim izborom svoje lirike i proze Nazor stoji u prvim redovima hrvatskog pjesništva, i to sadržava element njegove besmrtnosti. Nazorovo će djelo u najdragocjenijem inventaru nacionalne baštine uvijek zauzimati dostojno mjesto, a u duhovnom životu hrvatskog naroda nikada neće prestati biti živa umjetnička snaga - kazao je i napisao dr Mihanović, najbolji poznavatelj stvaralačkog rada Nazora koji je u nasljeđe ostavio bogat i raznolik opus koji obuhvaća poeziju, epove i romane, ali i novele, eseje, putopise, dnevnike te djela za djecu.

Utemeljen je Inicijativni odbor s dr Mihanovićem na čelu, a još su ga činili tadašnji ravnatelj OŠ Vladimira Nazora u Postirima Andrija Biličić, voditeljica prosvjetnog odjela pri Uredu državne uprave u Splitu Nansi Ivanišević i pjesnik Jakša Fiamengo.

I od tada Nazorove dane organizira Osnovna škola u Postirima i to uz aktivno sudjelovanje dvaju odbora, a to su Nacionalni odbor Nazorovi dani sa sjedištem u Hrvatskom saboru i Organizacijski odbor sa sjedištem u postirskoj Osnovnoj školi Vladimira Nazora.

- Kroz manifestaciju „Nazorovi dani“ nastoji se bogata pjesnička i stvaralačka riječ prenijeti na mladu generaciju, osnovce i srednjoškolce te ih poticati na literarno i pjesničko stvaralaštvo. To je naša osnovna misija - veli Sanja Nejašmić, ravnateljica Osnovne škole u Postirima i predsjednica Organizacijskog odbora u čijem radu sudjeluje već više od jednog desetljeća.

Od 2005. godine manifestaciji se priključila i Agencija za odgoj i obrazovanje.

- Posebno nas veseli što je Agencija ove godine u suradnji s našom školom raspisala natječaj „Nazor i mi“, a novost je da se na natječaj osim učenika osnovnih i srednji škola u Hrvatskoj mogu prijaviti i učenici hrvatskih škola i društava u iseljeništvu. To je jedan značajni iskorak, a najbolji radovi bit će nagrađeni - zadovoljno je dodala predsjednica Nejašmić koja je najavila predstavljanje radova na temu „Književno stvaralaštvo otoka Brača“ te susret učenika bračkih Osnovnih škola pod nazivom „Jutro uz čakavicu, Nazora i baštinu“.

Na stručnom skup za učitelje i nastavnike hrvatskog jezika i učitelje razredne nastave središnja tema bit će „Nazorovo djelo u kontekstu suvremene hrvatske književnosti.“

- Smotra čakavske poezije, Vladimir Nazor, pisac školskih čitanki, Na stazama Nazorova djetinjstva, Nazor prirodoslovac, Hrvatska bajka, Hrvatski epovi, 135. obljetnica rođenja Vladimira Nazora i Milana Begovića, Vladimir Nazor u sadašnjoj školi, Nazor i glazba“ - dio je tema istakla je naša sugovornica o kojima je bilo govora na održanim dosadašnjim stručnim skupovima.

Zanimljivo je spomenuti kako su Nazorove stihove uglazbili skladatelji Igor Kuljerić, Rudolf Matz, Jakov Gotovac i drugi.

Na završetku stručnoga skupa koji će trajati dva dana poeziju Vladimira Nazora recitirat će učenici škola koje nose njegovo ime.

Ugledni bibličara Bonaventure Dude tvrdi da je Vladimir Nazor “....najizrazitiji hrvatski religiozni pjesnik”, a predsjednik Matice hrvatske akademik Igor Zidić, Nazora ističe kao “Meštrovića hrvatske literature”

Iako je Nazor veći dio svoga života izbivao izvan Brača njegova je velika pjesnička čežnja za otočnim zavičajem trajno lebdjela nad ovim prostorima. Brač je bio i ostao njegova trajna nostalgija, zavičajna čežnja i vrelo sretnih izvornih nadahnuća.

O svom otoku u “Večernjim bilješkama“ Nazor piše ovako „: Gotovo je svaki otočanin neki otočić. I rekao bih napokon: Ja sam otok. Ne mičem se, i može se k meni samo lađom ili po mostu. Otok sam i na otoku; a moje je ostrvo, zapravo, kamenito i pusto. Ipak sam ga, polagano i s teškom mukom, obradio; a za sebe i na svoj način. Zasadio sam ga i napučio. I nije me briga što njegova vegetacija raji samo mene, i njegova fauna samo mene veseli. Moradoh ostaviti more na kome se rodih, ali krenuh odanle s čitavim svojim ostrvom; ostadoh otok, i na otoku.“

Njegov „Brački ciklus“ sastoji se od 37 priča objavljenih u tri zbirke i predstavlja memoarsku prozu. Prvi dio čini autobiografsku lirsku prozu te prozne lirske zapise dok je drugi dio ciklusa nastao tek nakon Drugog svjetskog rata i zanimljivo je po tome što se autor vraća temi djetinjstva. Tom ciklusu pripadaju dvije antologijske pripovijetke „Anđeo u zvoniku“ („ništa nisam radije slušao do zvonjave tih zvona“) i „Voda“. Te Nazorove priče iz djetinjstva daju vjernu, autentičnu i raznovrsnu sliku života na Braču.

Njegove pjesme „Maslina“, „Cvrčak“, a nadasve Brač ostat će u srcima otočana kao neprolazne vrijednosti. Svoju pjesmu Brač završi je ovim stihovima:

„I tvoj je glas, glas tvoj: glas tvoga kamena, tvoje zemlje i tvojih biljaka

I on huči, o rodni mi otoče, neprestano u mojim ušima, kao šum mora u školjci,

što je talas izbaci već davno na pijesak.

U romanu Pastir Loda stvorio je svog besmrtnog junaka,- pastira Lodu.

Vladimir Nazor je u Postirima živio do svoje šeste godine, a potom se preselio u Bobovišća na moru ili Luku Bobovišća. Svoje drage uspomene iz djetinjstva provedenog u toj maloj bračkoj luci opisao je u knjizi „Priče iz djetinjstva“.

I danas u Bobovišćima postoje vidljivi tragovi, svojevrsni pjesnikovi spomenici, a to su Nazorova obiteljska kuća, Nazorova kula, trostup Tri sestrice i brončani kip.

Za Bobovišća ima i danas onih koji kažu „pjesnikova luka“. Manifestacija Nazorovi dani koja će se u njegovim rodnim Postirma održati po jubilarni trideseti put najbolje svjedoči njegov značaj i neprolaznu stvaralačku vrijednost te nerazmrsivu povezanost sa svojim otokom. Uostalom, sam je napisao „Ja sam otok“.

Istodobno njegova lirska riječ i danas živi u svojoj umjetničkoj funkciji neugasivim orfejskim sjajem.