Nova ulaganja za bolji turizam - usmjeravanje gostiju poradi smanjenja gužvi?!

Živimo li prekomjeran turizam?

Naime, svjedoci smo enormno povećanje protoka ljudi, odnosno posjetitelja, gužvi na ulicama i plažama, kaotičnim situacijama, kojima su nezadovoljni i turisti i domaći!

Sve su ovo situacije i na hrvatskoj strani Jadrana, pa naša utrka za rekordnim sezonskim brojkama zadaje itekakvu brigu svima, od lokalnog stanovništva, do turističkih djelatnika, kao i samih posjetitelja, koji žele svoj odmor provesti bez stresa.

O zaštiti okoliša, „pritiska” na kulturnu baštinu, devastaciju pomorskog dobra, uz infrastrukturu koja jednostavno ne može „progutati” toliki broj ljudi u kratkom vremenu, sve su problemi koji nas upozoravaju kako smo došli do krajnjih granica ugodnog ljeta za sve. Sezonalnost nas ubija, pritisak je iz ljeta u ljeto sve veći, normalan život stanovnika je opasno ugrožen, a poglavito se to očituje na život domicilnih otočana.

Panel rasprava u Supetru

Upravo ova skupina građana je u fokusu i naše konferencije „Povezanost i prekomjerni turizam na otocima”. Kako se život otočana mijenja iz dana u dan, kako izdržati pritisak velikog broja turista? Primjera radi samo na otoku Braču, koji ima oko 14.000 stanovnika, brojimo godišnji promet putnika od fascinantnih 2,2 milijuna u glavnoj otočnoj luci – Supetru.

Slične situacije su i na ostalim srednjodalmatinskim otoci, pa nam svima ostaju pitanja - kako izbjeći gužve, kako usmjeriti to „more” ljudi i automobila, a bez većih preinaka za lokalne ljude i njihov stil života? Što poduzeti u svezi brojnih gostiju koji pohode naše jedinstvene destinacije, zbog kojih su i došli kod nas na ljetovanje, a u kojima ne mogu uživati jer se nađu u – gužvi?

Jedno od rješenja nudi i projekt „Tourismo”, jedan u nizu brojnih programa koje provodi Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

- Kao jedan od projektnih partnera, JU RERA S.D, sudjeluje u provedbi projekta „Tourismo”, financiranog iz Programa transnacionalne suradnje Interreg Euro-MED. Vrijednost projekta iznosi skoro tri milijuna eura, precizno 2,980,995 eura, a projekt traje od siječnja 2024. do rujna 2026. godine. Projekt „Tourismo-Održivo i inovativno upravljanje turističkim tokovima” ima za cilj daljnje testiranje novih rješenja za praćenje i upravljanje turističkim tokovima, koje je utemeljio prethodni projekt HERIT-DATA, te nastavak poticanja inovacija kroz nove metodologije i alate – u samu srž priče koja nudi i rješenje problema prekomjernog turizma uvodi nas Ivo Benzon, voditelj EU projekata u županijskoj ustanovi, pa dodaje:

Projekt JU RERA S.D.

- Obuhvaćeno je sedam pilot područja diljem Mediterana, a to su glavne turističke točke koje se suočavaju s izazovima prekomjernog turizma za vrijeme visoke sezone. Ispitat će se nove granice u smislu inovativnog praćenja i razrade podataka te predviđanja, imajući na umu poboljšanje uključenosti i osnaživanja doživljaja turista. Prateći svjetske trendove koji su se tijekom godina usmjeravali prema principima održivog turizma, cilj pilota je postići veću razinu odgovornosti i ravnoteže u gospodarenju prirodnim resursima.

Što to znači na konkretnom primjeru, a u ovom slučaju je to jedna otočna, svjetski poznata destinacija - Modra špilja, na otoku Biševu, nedaleko Komiže i otoka Visa. Prema podacima, špilju, koju je 1884. godine otkrio bečki slikar Eugen barun Ransonnet, tijekom rekordne godine 2019. je tu morsku atrakciju posjetilo 179.657 turista.

A dnevno taj „pritisak” bude od oko 2500 gostiju.

- Korištenjem novih tehnologija usmjeravat ćemo gužvu, odnosno upravljati pritiskom gostiju tijekom ulaska u Modru špilju, prirodni fenomen koji je omiljena destinacija posjetitelja iz cijelog svijeta. Naime, otok Biševo tijekom ljetne sezone doživljava enormno povećanje protoka ljudi, što dovodi do gužvi uvjetovanih prekomjernim brojem posjetitelja u jednom danu, gdje se veliki broj ljudi nasumično pojavi u isti sat u danu, što rezultira ponekad kaotičnim situacijama i nezadovoljnim posjetiteljima. Posjet tijekom udarnog dijela sezone, u srpnju i kolovozu, često zahtijeva strpljenje, uz sigurno čekanje u redu, za ulazak u brodicu koja turiste vodi do špilje – naglašava naš sugovornik, kao i ulaganje kojim se to sve želi anulirati:

- Cilj nam je povećati održivost pilot područja, u ovom slučaju otoka Biševe, korištenjem novih tehnologija za prikupljanje točnih podataka i njihovo pretvaranje u alat za upravljanje. Imat ćemo oprema za prikupljanje i slanje informacija o broju turista koji posjećuju otok Biševo u najfrekventnijim mjesecima i satima, ali i za prepoznavanje ostalih pokazatelja kao što su temperatura zraka te smjer i brzina vjetra. Prikupljeni podaci će se transformirati u skup indikatora, kao učinkovit alat za upravljanje koji se koristi za kreiranje turističke ponude koja uzima u obzir društvene i ekološke utjecaje, adresirajući potrebe posjetitelja, industrije i lokalne zajednice. Koristeći i postojeću platformu Heritdata.

"Tourismo" za anuliranje gužvi

Upravo ti podaci bili bi produžena „ruka”, polazni alat koncesionara Nautički centar Komiža, koji bi znajući točan broj ljudi u određenim vremenskim razdobljima, mogao unaprijed bolje planirati aktivnosti za prilagodbu velikom protoku ljudi.

- Po našem mišljenju, ugradnja potrebne opreme pomogla bi barem djelomičnom rješavanju opisane situacije. Investicija u opremu i nadogradnju postojeće aplikacije za prodaju karata će se ujedno pozabaviti problemom preusmjeravanja posjetitelja – turista kako bi se spriječila kašnjenja i nepotrebne gužve kako bi cjelokupno iskustvo posjeta lokaciji bilo ugodnije. Podaci će se skupljati putem senzora kako bi se dobio jasniji model i pregled interesa i kretanja ljudi kako bi se napravila korisna buduća predviđanja turističkih tokova – kazuje Benzon, s idejom kako bi nedavno izgrađeni „Centar za posjetitelje na otoku Biševu” trebao postati središnja točka turističke aktivnosti na otoku.

- Kako bi to postigli, posjetiteljima Modre špilje bile bi dostupne dodatne informacije o turističkim sadržajima otoka te bi se preusmjeravali s dugog čekanja na suncu, u Centar tako što bi im se predstavile neke posebne ponude kao što su „happy hour“ ili drugi novi poslovni modeli koji će se podržati putem projekta. Znači imali bi bolju organizaciju i koordinaciju, usmjeravanje grupa turista, smanjenje gužvi na određenim točkama, a nadalje, krajnji korisnici također bi imali velike koristi budući da su oni ti koji kupuju doživljaj – iskustvo! Upravo provedbom ovog projekta očekuje se da im se osigura bolja usluga i pruži veću vrijednost za njihov novac – rezimira projektno ulaganje Ivo Benzon, kazujući i ovo:

Kontrola zaštite okoliša

- Organizacija posjeta Modre špilje bila bi adekvatnije uređena u razdobljima povećanog broja posjeta. Time bi koncesionaru na lokaciji Mezoporat na otoku Biševu, olakšali rad, te ćemo svi imati jasniju percepciju problematičnih situacija s posjetiteljima tijekom dana, i to ne samo posjetiteljima Modre špilje nego i svim posjetiteljima koji dolaze u to područje.

Naglašavaju iz JU RERA S.D., kako ključne ciljne skupine dionika za pilot projekt na otoku Biševu nisu samo turisti, već i, što je ključno, destinacijski menadžment i koncesionari ovih lokaliteta prirodne baštine.

- Pružanjem podataka u stvarnom vremenu o protoku posjetitelja, vršnim satima i danima s velikim prometom, ovi će dionici dobiti vrijedne uvide u to kako priljev turista utječe na razvoj održivog turizma na području Viškog arhipelaga. Jer poznavanjem točnog broja ljudi u određenim razdobljima, koncesionar Nautički centar Komiža može posljedično bolje planirati aktivnosti unaprijed, kako bi se prilagodio velikom protoku ljudi. Nadalje, na kraju, ali ne i najmanje važno, krajnji korisnici bi bili na dobitku jer su oni ti koji kupuju iskustvo, a kroz ovaj projekt očekujemo da ćemo im pružiti veću vrijednost za njihov novac – dodaje Ivo Benzon sve ono što će se postići i kroz ovaj važan projekt RERA-e, te ulaganja u naše otoke, ali paralelno i očuvanja prirodne i kulturne baštine, pa rezimira:

- Ovi će podaci omogućiti donošenje informiranih odluka o upravljanju gužvom i kontroli okoliša, pomažući u očuvanju prirode uz optimizaciju iskustva posjetitelja.