Rasplamsala se priča o uništenju nekoć najljepše hrvatske plaže, ima li joj spasa? ‘Gubimo naš najvrjedniji dragulj...‘

Među Bračanima se ponovno povela rasprava o devastaciji Zlatnog rata, jedne od najpoznatijih i najposjećenijih turističkih atrakcija u Hrvatskoj. Povod je pad još jednog bora na toj plaži, uzrokovan erozijom, o čemu smo pisali jučer.

Tuga na Zlatnom ratu; Bračani u očaju, šire se slike užasa: ‘Još jedan je pao‘

- Opet je aktualno na Facebooku stanje Zlatnog rata... Snimka od 22. listopada, samo da vidite stanje obale sa zapadne strane. Lito je bilo mirno šta se tiče jakih vjetrova i valova sa zapada, a mislim da nije bilo nešto pretjerano ni do 22. listopada. Kad sam snimao puhalo je jugo... - napisao je na svom Facebooku čovjek iz Bola i podijelio video devastirane obale na zapadnoj strani plaže.

O ovoj temi pisalo se i na Facebook stranici "Otok Brač - bez cenzure". Kažu da fotografije bračke obale ponovno otvaraju bolno pitanje: gubimo li naš najvrjedniji prirodni dragulj?

- MOŽE LI SE SPASITI ZLATNI RAT?

Fotografija s bračke obale ponovno otvara bolno pitanje: gubimo li naš najvrjedniji prirodni dragulj? Prizor borova koje je more potkopalo i srušilo na žalo zapadne strane Zlatnog rata više nije rijetkost nakon jačih nevremena – to je postao alarm koji ne smijemo ignorirati!

Zlatni rat se mijenja, ali ne samo pod utjecajem prirode. Stručnjaci i mještani Bola sve glasnije upozoravaju da ljudski faktor ubrzava eroziju:

Nekontrolirano sidrenje brodova i katamarana u blizini plaže uništava morsku travu (posidoniju) koja stabilizira dno.

Valovi od propelera i velikih plovila neprestano odnose šljunak s morskog grebena.

Nasipavanja obale u okolici trajno mijenjaju morske struje koje su tisućljećima prirodno hranile i oblikovale ovaj fenomen.

Pomoći IMA, ali moramo djelovati ODMAH:

Potrebna je hitna i stroga zabrana sidrenja oko plaže i uvođenje ekoloških bova.

Nužna je sanacija i zaštita rubnih dijelova borove šume kako bi se spriječilo daljnje rušenje stabala.

Održivo upravljanje mora postati prioritet – turistički profit ne smije biti ispred zaštite prirode!

Zlatni rat je preživio stoljeća, ali hoće li preživjeti naš nemar? Podijelite objavu i podržite napore za spas simbola našeg Jadrana! - poručuju.

Višegodišnji problem

Za sve očitije probleme na Zlatnom ratu zna se već neko vrijeme. Naša kolegica Tanja Šimundić Bendić 2025. godine je pisala da Zlatni rat prolazi kroz drastične deformacije i ubrzano gubi svoj prepoznatljivi izgled. Navela je i da je erozija tla najjače pogodila zapadni dio plaže, s kojeg su nestale čak dvije trećine šljunčanog materijala, dok se jezičac rta skratio za oko 20 metara. Upravo na zapadnom dijelu plaže pao je i ovaj bor.

"Na udaru je zapadni dio Zlatnog rata, na kojem je nestalo dvije trećine plaže. Uvukla se u sebe desetak metara, čak se i škrape ispod mogu vidit. Plažni materijal se nabacio na vrh, na onaj nekada naš poznati jezičac koji se sada i rastočio i skratio. Vrh je uvik plesao kako vitar puše, išao je vamo-tamo i vraćao se na svoje misto. Ali sada se toliko izobličio da se počeo sve češće povezivati s istočnim dijelom plaže i formirati bazenčić. Na momente izgleda kao neki gomolj, kao kumpir, vrh banane. Kako se vrh počeo rasipati u širinu, tako su se obluci počeli gurati na istočnu stranu, koja je značajno odebljala, narasla, vidno se proširila. Uznemireni smo strašno, ne možemo ovo mirno gledat, ovo je šteta velika, ovo nije dobro, ovo je dramatično, šokantno", rekli su joj uznemireni Boljani.

Razgovarala je tada i s Domagojem Lažetom, ravnateljem Javne ustanove "More i krš", koji je naveo dva potencijalna uzroka problema: klimatske promjene, koje su rezultirale porastom vjetra tramuntana te smanjenjem juga, a drugi se potencijalno vezuje uz sidrenja mahom jedrilica, što bi posljedično moglo rezultirati uništavanjem visoko vrijednih polja posidonije.

– Držimo kako najbitnije utjecaje na evidentirajuće promjene ipak imaju morske struje i vjetrovi, o čemu ćemo više doznati nakon izrade stručnih studija. Što mi kao pojedinci možemo učiniti kako bismo sačuvali naš prirodni fenomen? Najbitnije je sačuvati polja posidonije i u korijenu sasjeći svaku situaciju koja bi dovodila do uništenja stabala na Zlatnom ratu – rekao joj je ravnatelj Lažeta.