U Facebook grupi „Spasimo Zlatni rat”, posvećenoj zaštiti jedne od najpoznatijih hrvatskih plaža, smještenoj u Bolu na Braču, objavljeno je da je zbog erozije tla pao još jedan od tamošnjih borova.
– Još jedan je pao – stoji uz fotografiju polegnutog bora.
Zbog erozije tla u šumici na Zlatnom ratu učestalo su počeli padati borovi, dijelom vjerojatno zbog klimatskih promjena, a dijelom i zbog ljudskog utjecaja jer se radi o jednoj od najposjećenijih plaža na našoj obali. Veliki je problem i sidrenje plovila, što značajno utječe na morsko dno.
Zlatni rat inače je prirodni geomorfološki fenomen, šljunčani rt dug oko 500 do 1000 metara, čiji vršak stalno mijenja smjer i oblik pod utjecajem mora i vjetrova. Zaštićen je zakonom kao značajni krajobraz.
Za sve očitije probleme na Zlatnom ratu zna se već neko vrijeme. Naša kolegica Tanja Šimundić Bendić 2025. godine je pisala da Zlatni rat prolazi kroz drastične deformacije i ubrzano gubi svoj prepoznatljivi izgled. Navela je i da je erozija tla najjače pogodila zapadni dio plaže, s kojeg su nestale čak dvije trećine šljunčanog materijala, dok se jezičac rta skratio za oko 20 metara. Upravo na zapadnom dijelu plaže pao je i ovaj bor.
"Na udaru je zapadni dio Zlatnog rata, na kojem je nestalo dvije trećine plaže. Uvukla se u sebe desetak metara, čak se i škrape ispod mogu vidit. Plažni materijal se nabacio na vrh, na onaj nekada naš poznati jezičac koji se sada i rastočio i skratio. Vrh je uvik plesao kako vitar puše, išao je vamo-tamo i vraćao se na svoje misto. Ali sada se toliko izobličio da se počeo sve češće povezivati s istočnim dijelom plaže i formirati bazenčić. Na momente izgleda kao neki gomolj, kao kumpir, vrh banane. Kako se vrh počeo rasipati u širinu, tako su se obluci počeli gurati na istočnu stranu, koja je značajno odebljala, narasla, vidno se proširila. Uznemireni smo strašno, ne možemo ovo mirno gledat, ovo je šteta velika, ovo nije dobro, ovo je dramatično, šokantno", rekli su joj uznemireni Boljani.
Razgovarala je tada i s Domagojem Lažetom, ravnateljem Javne ustanove "More i krš", koji je naveo dva potencijalna uzroka problema: klimatske promjene, koje su rezultirale porastom vjetra tramuntana te smanjenjem juga, a drugi se potencijalno vezuje uz sidrenja mahom jedrilica, što bi posljedično moglo rezultirati uništavanjem visoko vrijednih polja posidonije.
– Držimo kako najbitnije utjecaje na evidentirajuće promjene ipak imaju morske struje i vjetrovi, o čemu ćemo više doznati nakon izrade stručnih studija. Što mi kao pojedinci možemo učiniti kako bismo sačuvali naš prirodni fenomen? Najbitnije je sačuvati polja posidonije i u korijenu sasjeći svaku situaciju koja bi dovodila do uništenja stabala na Zlatnom ratu – veli ravnatelj Lažeta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....