Bilježimo rekordnu potrošnju građana: ekonomski stručnjak govori o tome mogu li cijene ikada pasti ispod današnje razine

Potrošnja u Hrvatskoj ovog prosinca doseže rekordne razine. U prvih 19 dana fiskalizirano je više od 133 milijuna računa, što je oko 5 posto više nego lani, a ukupni iznos potrošnje porastao je na 2,4 milijarde eura, gotovo 11 posto više nego prošle godine. Ipak, ekonomski stručnjak Mladen Vedriš za RTL Danas upozorava da ti podaci ne znače nužno i veću realnu potrošnju.

Prema njegovim riječima, iako statistika pokazuje rast, građani u svakodnevici osjećaju da su cijene znatno više nego što to službeni podaci sugeriraju. Artikli na koje se najviše troši, osobito u blagdansko vrijeme, poskupjeli su između 10 i 15 posto, a neki i više. Zbog toga ljudi češće kupuju manje količine i paze na svaki trošak, pa realna potrošnja zapravo stagnira ili čak blago pada.

Vedriš ističe da građani imaju pravo kada kažu da je “sve skuplje”, jer službena inflacija uključuje oko 800 proizvoda, dok kućanstva redovito troše tek na 100 do 150 artikala – upravo onih koji su najviše poskupjeli. Inflacija na tim proizvodima znatno je viša od službenog prosjeka.

Za kraj godine očekuje se nastavak sličnih inflacijskih trendova. Hrvatska ima gotovo dvostruko višu inflaciju od prosjeka eurozone, što umanjuje učinak rasta plaća i mirovina. Vedriš naglašava da gospodarski rast ima smisla samo ako ljudima omogućuje bolji život, a ne ako ga inflacija poništava.

Cijene se, prema njegovu mišljenju, neće vraćati na niže razine, ali bi se njihov rast trebao zaustaviti. Idealna inflacija bila bi oko 2 posto, jer tada rast plaća može pratiti rast cijena. U Hrvatskoj inflacija ima više uzroka – od oligopola trgovačkih lanaca i snažnog uvoza do slabe domaće proizvodnje – i država se, smatra Vedriš, zasad bavi više posljedicama nego uzrocima.

Vladine mjere, poput ograničavanja cijena određenih proizvoda, vidi kao kratkoročne i “vatrogasne”. Pravi problem leži u strukturi tržišta, odnosima trgovaca i dobavljača te ovisnosti o uvozu. HNB je, s druge strane, ograničen na monetarnu politiku i pooštravanje kreditnih uvjeta, ali to može dati samo djelomične rezultate.

Zaključno, iduća godina bit će vrlo izazovna kad je riječ o inflaciji i cijenama, a Vedriš poručuje da bi za građane bilo najbolje da razdoblje koje dolazi – bude što “dosadnije”, odnosno stabilnije, prenosi RTL Danas.