Kad vidite koliko je krešila balancana...; žestoki udar na građane, najamnine veće 40 posto, meso, jaja...; imamo listu

Dok se svijet brine oko posljedica novih sukoba na gospodarstva i inflaciju, Hrvatska nije uspjela obuzdati svoju inflaciju, i bez Trumpa i Irana, među vodećima je u Uniji. U veljači je bila druga u cijeloj europskom području, iza Slovačke, a kako nema još podataka za cijelu Uniju nego samo za zemlje koje imaju euro, vjerojatno će malo spasti na toj rang listi jer su u siječnju lošije bile još Rumunjska i Estonija. Lani je, jednako kao pretprošle godine bila treća visinom inflacije u Uniji, dok je prije tri godine bila deseta, a u međuvremenu su se mnoge zemlje oporavile i smanjio im se rast cijena dok je Hrvatska ostala među naprednima.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, više za 3,8 posto. U veljači je plodovito povrće poskupilo na mjesečnoj razini 35 dok je isto to povrće: rajčica, paprika, patlidžan, tikvice, krastavci, lubenice i dinje... na godišnjoj poskupilo za 36 posto! Junetina i teletina poskupjeli u jednoj godini 20,5 posto, smrznuto voće 19 posto, električna energija 12 posto...

Ivo Ravlić/cropix

Najviše su inflaciju osjetili podstanari, najamnine su im u jednoj godini, od lanjske do ovogodišnje veljače, poskupjele 40 posto što znači da onaj tko je za stan plaćao 700 eura sada treba izbrojiti gotovo tisuću eura ili 980 eura. U proteklih pet godina najamnine su porasle 64 posto. Ukapljeni ugljikovodici ili plin u bocama za kućanstva poskupjeli su u jednoj godini, od prošlogodišnje do ovogodišnje veljače, za 20 posto, a oni kojima sjećanje seže malo dalje, znaju da je početkom 2021. boca plina koštala 100 kuna ili 13,27 eura, a danas joj se cijena udvostručila na gotovo 200 kuna ili 26 eura. Nisu u tih pet godina ni ostale cijene mirovale, sva je hrana od tada do danas poskupjela 47 posto. Nešto je krešilo manje, nešto više: kruh je od tada do danas poskupio 58 posto, meso 49 posto, riba 54 posto, ulja i masti 34 posto, voće 42 posto, povrće 44 posto, električna energija skuplja je 40 posto...

Sve su ovo poskupljenja koje smo imali uoči sukoba na Bliskom istoku, a što nas čeka, tek ćemo vidjeti. Analitičari i ekonomisti stvaraju scenarije njihova utjecaja na gospodarstva euro područja i inflaciju koji najviše ovise o trajanju sukoba i štetama na energetskoj infrastrukturi. Štete bi bile manje, kad bi sukobi potrajali nekoliko tjedana, dugotrajniji sukobi i razaranja energetskih postrojenja donijela bi veće probleme. U scenarijima se predviđaju razne opcije skokova cijena nafte i plina, a u najlošijim scenarijima očekuje se do 150 dolara po barelu, a cijena plina do 120 eura po megavatu, inflacija u euro području od tri do pet posto, uz usporavanje gospodarskog rasta i podizanje ključnih kamata Europske središnje banke.