Svakih četiri do pet mjeseci ista priča - primijetim kako se 15-kilogramska vreća hrane za psa polako približava svojem kraju i da je vrijeme za novu narudžbu.
I svaki put se nadam istome, ali mi se pokaže da sam u krivu. Jednostavno, ne postoji varijanta, ni financijska logika, po kojoj mi se hranu za psa isplati nabavljati iz domaćih trgovina, odnosno web-shopova.
Doslovno, svugdje drugdje uvijek je jeftinija, i to ne po akcijskim, nego po redovnim cijenama. Gledam malo cijene i razlike su dosta velike. Na jednoj mađarskoj stranici vreću hrane od 15 kila pronalazim za 56 eura s uračunatom dostavom, a onda na jednom talijanskom sajtu nađem još bolju ponudu - ista vreća ima redovnu cijenu 50,99 eura, no u vrijeme naručivanja daju mi popust, pa je mogu dobiti za 43,34 eura piše Dora Koretić za Jutarnji list.
Nije zanemariva razlika
Riječ je o istom shopu koji ima i hrvatsku inačicu, ali na kojemu ta ista vreća hrane, vidi čuda, stoji 61 euro, dakle skuplja je 20 posto od redovne cijene u Italiji te čak 34 posto u odnosu na akcijsku cijenu, što zbilja nije zanemariva razlika.
Sa sličnom mi se pričom baš ovih dana požalio jedan čitatelj koji je za psa također pokušavao kupiti hranu (drugi brend u odnosu na moju hranu), no susreo se s istim problemom.
"Kratkim istraživanjem dolazim do informacije da se ta hrana kod nas može dobiti za približno 99-115 eura, ovisno o trgovini. U cijenu je uključena i besplatna dostava. U Italiji sam istu hranu našao za približno 78 eura (tamo je dostava besplatna za iznose od 80 eura naviše, tako da bi u narudžbu svakako trebalo dodati i neku poslasticu). Poljska trgovina je još bolja... ondje sam istu hranu našao za približno 68 eura, a ako kupite dva ista pakiranja, tada je cijena približno 111 eura, dakle manja od cijene jednog pakiranja iste hrane u jednoj od naših trgovina. U sve cijene, kod nas i vani, uključen je PDV, a koliko sam vidio, nije se radilo ni o kakvim akcijama ili sniženjima", napisao je pa poslao i linkove na različite cijene hrane, na kojima je doista moguće vidjeti kako su cijene vani drastično niže.
Hrvatska ovisna o uvozu
Obratili smo se proizvođaču i dobavljaču te hrane kako bismo ih upitali da nam malo pojasne tako velike cjenovne razlike na europskim tržištima, ali, nažalost, nismo dobili nikakav odgovor.
Ovako na prvu, najjednostavnije bi bilo zaključiti da cjenovno pozicioniranje hrane za kućne ljubimce samo slijedi trendove cijena hrane u Hrvatskoj općenito, no ipak je riječ o tržištu s vlastitim zakonitostima koje je možda potrebno dodatno objasniti.
Prvo, prema svim dostupnim podacima, Hrvatska je u potpunosti ovisna o uvozu hrane za pse i mačke jer domaća proizvodnja gotovo da i ne postoji, usprkos činjenici da kontinuirano raste broj kućnih ljubimaca i svijest građana da ih trebaju hraniti boljim i zdravijim verzijama obroka. Prema dostupnim podacima, uvoz hrane za kućne ljubimce do 2028. godine trebao bi porasti na približno 77,6 milijuna kilograma, uz godišnju stopu rasta od dva posto i kontinuirani rast potražnje.
Cvjetaju uvoz i prodaja
Ovdje je zanimljivo navesti kako su najveći europski izvoznici hrane za pse Njemačka, Francuska, Poljska, Nizozemska, Mađarska, Češka i Italija, dakle države u čijim je trgovinama i uobičajeno pronaći hranu za kućne ljubimce po nižim cijenama od Hrvatske, što još jednom apostrofira koliko je za zadovoljenje vlastitih potreba, a time i održavanje racionalnih cijena, potrebno imati vlastitu proizvodnju i ne biti isključivo ovisan o stranim proizvodima.
Više od proizvodnje hrane za kućne ljubimce, u Hrvatskoj cvjetaju njezin uvoz i prodaja, a prilično su popularni trgovci koji ovdje uopće nemaju fizičke trgovine, već samo online prodaju, i čija se sjedišta nalaze u Mađarskoj, Poljskoj i Njemačkoj, a u Hrvatskoj su registrirani samo zbog toga što im promet prelazi određeni prag, čime postaju obveznici plaćanja PDV-a i u našoj zemlji.
Zanimljivo je kako domaća prehrambena industrija nije zainteresirana za ulaganje u ovom segmentu proizvodnje, a i država kućne ljubimce očito još uvijek ne osvještava kao poduzetnički potencijal, pa tako Nacionalna klasifikacija djelatnosti još uvijek ne poznaje djelatnosti šišanja i uređivanja kućnih ljubimaca ili njihova čuvanja, zbog čega oni koji se odluče time baviti svoje tvrtke moraju registrirati za razne druge poslove, najčešće osobne uslužne djelatnosti.
Upitna investicija u tvornicu
Usprkos najavi, u Hrvatskoj zasad nije realizirana ni investicija ukrajinskog milijardera Jurija Kosiuka, koji je najavio gradnju tvornice mokre hrane za pse do 2026. godine, a s obzirom na to da je on nedavno odustao od izgradnje farme pilića kod Siska, nakon pritiska javnosti, upitno je i što će biti s ovom investicijom.
Dosta nepovoljna situacija na tržištu tako je i prouzročila da prosječni troškovi koje potrošači imaju za ljubimce kontinuirano rastu, a što je moguće iščitati iz Ankete o potrošnji kućanstava koja je, nažalost, zadnji put rađena za 2022. godinu.
No, iz te je statistike moguće vidjeti kako je prosječna godišnja potrošnja na ljubimce s 351 kune u 2014. godini narasla na 645 kuna u 2022. te da zauzima sve veći udio potrošnje, sada 55 posto u odnosu na nekadašnjih 40 posto unutar kategorije "sport i rekreacija", u sklopu koje se službeno vodi, piše Jutarnji list.
Kućanstva su tako udvostručila prosječnu potrošnju na ljubimce u razdoblju od osam godina, dio čega svakako treba pripisati i rastu cijena hrane, a ne samo rastu svijesti i sklonosti potrošača da za svoje ljubimce biraju skuplje i bolje.
U Sloveniji bolje zarađuju
Dio odgovora svakako se nalazi i u priči o PDV-u, iako je treba gledati u cjelini, no direktor i suvlasnik tvrtke Unconditional, Edvard Varda, nedavno je u jednom podcastu za visoke cijene u Hrvatskoj prvenstveno optužio porez na dodanu vrijednost.
U sklopu te kompanije posluje i Zoocity, a Varda je kazao kako je u Hrvatskoj velik problem porezna stopa od 25 posto, koja je značajno veća od one u drugim europskim zemaljama.
"Slovenija je snizila PDV na hranu i poslastice za kućne ljubimce na 9,5 posto, jednako kao i Njemačka, Austrija ili Italija. Nažalost, kod nas se kućni ljubimac s porezne strane ne smatra dijelom obitelji, nego luksuzom, pa plaćamo punih 25 posto PDV-a. Zbog toga je isti proizvod u našim poslovnicama jeftiniji u Sloveniji, a mi bolje zarađujemo. Ako u Hrvatskoj nešto košta 12,5 eura, dakle 10 + 2,5, odnosno 25 posto PDV-a, onda će to u Sloveniji koštati 8,5 eura neto. PDV je 9,5 posto, naša marža je bolja, a kupac će platiti 15-ak posto niže. Na polici košta kupca manje, a mi otprilike pet posto bolje zarađujemo", kazao je Varda u podcastu "Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem" početkom ove godine.
Za većinu potrošača, stoga, izlaz je i dalje naručivanje iz cjenovno prihvatljivijih shopova i zemalja, uz pomoć čega je moguće postići prilično velike uštede.
To je ionako realnost za većinu kategorija na koje građani troše.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....