Krumpir bi ove jeseni mogao postati skuplji, a domaće proizvodnje možda neće biti dovoljno za potrebe hrvatskog tržišta. Ekstremne vrućine i suša pogodile su proizvođače u Hrvatskoj i Europi, dok proizvođači upozoravaju na smanjene prinose. Ipak, zasad nema dokaza da krumpira neće biti dovoljno na policama.
Krumpir bi mogao biti jedan od poljoprivrednih proizvoda na kojem će se posljedice ovogodišnje suše i ekstremnih temperatura najizravnije osjetiti. Hrvatski proizvođači upozoravaju na probleme s urodom, dok se istodobno i na europskom tržištu govori o manjoj proizvodnji i mogućem rastu cijena.
Hrvatska pritom ulazi u sezonu s jednim važnim problemom – domaća proizvodnja već godinama ne pokriva vlastite potrebe. Podravka Agri i Kanaan početkom godine najavili su povećanje proizvodnje krumpira u Baranji upravo zbog toga što je hrvatska proizvodnja ispod polovine domaćih potreba.
Ove godine zasijano oko 7000 hektara
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je ove godine krumpirom zasijano oko 7000 hektara, što je približno jednako površini iz 2025. godine. Dakle, problem nije nastao zbog velikog smanjenja zasijanih površina, nego prvenstveno zbog uvjeta proizvodnje i prinosa.
A upravo su vremenski uvjeti ove godine bili iznimno nepovoljni.
Europski centar za srednjoročne prognoze i JRC Europske komisije upozoravali su tijekom ljeta na posljedice dugotrajne vrućine i manjka vode. Hrvatska je bila među zemljama u kojima su sušni i vrući uvjeti pogodili ljetne usjeve.
Još u kolovozu proizvođači su upozoravali na to da će konačna slika uroda kasnijih sorti biti poznata tek nakon vađenja.
U Međimurju, jednom od najvažnijih hrvatskih područja proizvodnje krumpira, proizvođači su navodili da su rane sorte prošle bolje nego prethodne godine, ali da su kod kasnijih sorti očekivanja bila znatno neizvjesnija.
Prema riječima međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, prošlogodišnji prosječni prinos bio je oko 15 tona po hektaru, dok se ove godine za rane sorte očekivalo oko 25 do 30 tona po hektaru.
S druge strane, pojedini proizvođači upozoravaju na znatno veće gubitke na nekim parcelama. U javnim istupima spominju se i slučajevi propadanja gomolja zbog ekstremnih temperatura i suše.
Otkupna cijena viša nego lani
Jedan od najvažnijih pokazatelja za potrošače jest kretanje otkupne cijene.
Prema podacima koje su u rujnu objavili mediji, otkupna cijena krumpira u rinfuzi za proizvođače kreće se oko 25 do 30 centa po kilogramu. To je više nego godinu prije, kad je u jednom razdoblju cijena padala i na oko 14 centa.
Istodobno, službeni podaci DZS-a pokazuju da su proizvođačke cijene krumpira, uključujući sjemenski krumpir, u drugom tromjesečju 2026. bile oko 0,7 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine. Kod cijele skupine povrća rast je bio znatno izraženiji – 7,7 posto.
To zasad ne znači da će maloprodajna cijena krumpira automatski porasti za isti postotak. Između proizvođača i potrošača nalazi se cijeli lanac otkupa, skladištenja, distribucije i trgovine.
Hoće li krumpir poskupjeti?
Pritisak na cijene postoji, ali zasad se ne može pouzdano izračunati koliko će biti poskupljenje.
Na cijenu će utjecati nekoliko faktora: stvarni konačni prinosi kasnih sorti, količina krumpira koja će biti dostupna za skladištenje, kvaliteta i trajnost ovogodišnjeg uroda, količina uvoznog krumpira, cijene na europskom tržištu, troškovi skladištenja, energije i transporta, ponašanje trgovačkih lanaca i potražnja potrošača.
Važno je i to da se smanjena domaća proizvodnja može djelomično nadoknaditi uvozom. Zato slabiji domaći urod sam po sebi ne znači nestašicu krumpira u trgovinama.
Međutim, europske vremenske prilike ove su godine bile nepovoljne za brojne poljoprivredne kulture. JRC je tijekom kolovoza izvijestio da su toplinski stres i manjak vode značajno pogodili ljetne usjeve u više europskih država, dok je Europski opservatorij za sušu bilježio upozoravajuće i alarmantne uvjete u nizu europskih regija, uključujući Hrvatsku.
To je važno za Hrvatsku jer se manjak na europskom tržištu može preliti i na cijene uvoznog krumpira. Cijene u trgovinama jako ovise o pakiranju, sorti i akcijama.
Primjerice, na internetskoj stranici Konzuma tijekom rujna mogla se pronaći ponuda krumpira u pakiranju od 5 kilograma po cijeni od 1,55 eura, odnosno 0,31 euro po kilogramu, dok je drugo pakiranje od 2,5 kilograma bilo ponuđeno po 2,69 eura, odnosno 1,08 eura po kilogramu. Riječ je o konkretnim trgovačkim ponudama i akcijama, a ne o prosječnoj hrvatskoj maloprodajnoj cijeni.
Ako konačni prinosi budu dovoljno niski, a europska proizvodnja također bude pod pritiskom, cijena može rasti. Ako pak domaću proizvodnju nadoknadi uvoz i ako trgovci uspiju osigurati dovoljne količine, potrošači možda neće osjetiti dramatičan manjak krumpira na policama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....