Kad je u pitanju novac, obično postoje dva tipa ljudi - oni koji štede i oni kojima novac samo klizi kroz ruke. Oni prvi potom se mogu podijeliti još u dvije potkategorije.
Jedna su oni koji štede promišljeno, a druga oni koji samo misle da štede, ali se zapravo drže pravila čiji autori nisu poznati, a još manje su im poznati stvarni efekti na štednju - uglavnom zato što takva pravila niti ne postoje.
Jedna takva metoda uštede je korištenje struje nakon 21 sat zimi, odnosno 22 sata ljeti, jer je tada, kao, tarifa jeftinija pa se isplati u taj period prebaciti pranje rublja ili suđa, piše Jutarnji list.
Cijeli život slušam vešmašine koje deru u ponoć, a poznajem i jako puno ljudi koji se religiozno drže ovog pravila iako zapravo nemaju nikakvu predodžbu o tome niti koliko je to struja jeftinija iza 21 sat, i još puno gore od toga - koliko je skuplja izvan ovog noćnog perioda.
Ukratko, korisnici HEP-a uglavnom mogu birati između dvije tarife - plave koja podrazumijeva da im se cijelo vrijeme struja obračunava po istoj cijeni ili bijele koja omogućava različitu dnevnu i noćnu tarifu, od čega je ova noćna jeftinija.
Međutim, malo korisnika zna da je cijena u plavoj tarifi cijelo vrijeme nešto niža od cijene struje tijekom dana u bijeloj tarifi, a većina pritom nije niti svjesna koliko struje dnevno potroše upravo u ovom skupljem periodu (rasvjeta, kuhanje, kućanski aparati, hlađenje i grijanje), iako bi to vrlo brzo mogli saznati uz pomoć HEP-ova online kalkulatora.
Tamo sam usporedila koliko iznosi razlika između korištenja bijele i plave tarife na potrošnji od 300 kWh mjesečno te uz pretpostavku da u bijeloj tarifi 200 kWh potrošim tijekom dnevnog, a 100 tijekom noćnog perioda.
Mjesečni račun ispada 54 nasuprot 50 eura, što čini godišnju uštedu od 48 eura, a kad u taj iznos uračunamo sav tramak zbog obavljanja dobrog dijela dnevnih poslova tijekom noći, sve skupa nije pretjerano isplativo i ne čini neku krucijalnu razliku na mjesečni budžet.
Druga predrasuda o kojoj često slušam jest da koriste keš jer uz pomoć gotovine imaju bolji pregled nad troškovima, piše Jutarnji list.
Da se postavimo na trepavice...
Evo, da se postavim na trepavice ne znam kako bi ovo moglo biti točno, posebno danas kad uz gotovo svako online bankarstvo dolazi detaljan pregled statistike potrošnje, uz pomoć čega svaki potrošač može točno vidjeti koliko mu mjesečno odlazi na hranu, koliko na zdravlje, izlaske, ljepotu...
Ne vjerujem čak niti u predrasudu postojanja onog nekog "ko fol" psihološkog efekta prema kojem osoba koja plaća gotovinom ima izraženiji osjećaj "davanja novca" u odnosu na onog koji plaća karticom, a posebno su sulude metode uštede porcioniranjem novca kroz omotnice koje je moguće vidjeti na TikToku.
Ta metoda kaže da potrošač može uštedjeti na način da unaprijed za svaki mjesec napravi detaljan proračun te po omotnicama izdvoji optimalnu količinu novca za pojedine kategorije, a kad tijekom mjeseca neku omotnicu isprazni, to onda znači da je potrošio sav novac namijenjen u te svrhe te da treba čekati novi mjesec i novu omotnicu.
Osim ako niste doslovno klinički dijagnosticiran slučaj kompulzivnog potrošača, ovu metodu ne bih preporučila niti najgorem neprijatelju. Mislim da može rezultirati isključivo krajnjom opterećenošću novcem i troškovima, čak i kad bih vjerovala da je u njoj moguće zaista ustrajati.
Nekoliko sam puta dosad pisala i o predrasudi kako je ulaganje na burzi namijenjeno isključivo bogatima i financijski iznimno obrazovanima te da bi svi ostali trebali štedjeti na banci.
To je, naravno, potpuna laž jer ne burzi ulagati može svatko i pritom ne mora imati na stotine tisuća eura niti doktorat na Ekonomskom fakultetu, navodi novinarka Jutarnjeg lista.
Studije pokazuju bolje prinose
Treba se, naravno, malo upoznati s time kako funkcionira burza, pronaći brokersku kuću preko koje se kupuju dionice te otvoriti račun u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. Uz relativno malo truda može se na svoj novac ostvariti znatno veće prinose nego kroz klasičnu štednju, koja praktički više niti ne postoji.
Zabluda je, naravno, i da je svako ulaganje u luksuz isključivo za bogate. Dapače, s današnjim cijenama nekretnina, koje su dosad bile glavni način na koji Hrvati ulažu ili štede, itekako se isplati ulagati i u druge vrste robe - primjerice, satove.
Recimo, neke studije pokazuju da je tržište luksuznim satovima manje volatilno od tržišta nekretnina ili dionica, i to na primjeru praćenja cijena od 2019. do 2024. godine.
Studija zaključuje kako se volatilnost tržišta luksuznih satova kreće na razini od samo 3,90 posto godišnje, iako potencijalni problem može biti mala likvidnost satova jer ljudi njima trguju rjeđe nego što to, recimo, čine s dionicama.
U svakom slučaju, studija je pokazala da su prinosi na satove nešto niži od prinosa na dionice i zlato - 5,68 posto godišnje u odnosu na 13 posto godišnje - ali i dalje viši nego kod tržišta nekretnina, gdje iznose 3,14 posto.
Kod dizajnerskih torbica stvar je malo riskantnija - one mogu biti profitabilno ulaganje isključivo za vrlo rijetke i iznimno skupe modele kao što su Birkinice, no dosta ih se teško dočepati jer je ovo tržište još manje likvidno od tržišta satova pa možda i nije najbolji primjer za investiciju prosječnog potrošača.
Popust često nije popust
U zabludi su i svi oni koji misle da štede isključivo kupujući robu na popustu, posebno ako zanemare podatak o najnižoj cijeni tog proizvoda u zadnjih 30 dana, koja mora pisati ispod svake deklarirane cijene.
Naime, prema hrvatskim zakonima, trgovci su pokraj svake cijene koja predstavlja popust u odnosu na redovnu cijenu dužni staviti i podatak o najnižoj cijeni u posljednjih 30 dana. Često se, međutim, pokaže da je roba na popustu prije toga bila još jeftinija, pa je upitno u odnosu na što potrošač zapravo dobiva popust.
To se najbolje vidjelo tijekom posljednje Black Friday akcije, kada je na akciji bila silna količina stvari za koju su podaci o najnižoj cijeni u posljednjih 30 dana sugerirali da je ta roba prije BF-a bila još jeftinija. Svi oni koji su odluku o kupnji donosili isključivo na temelju oznake "akcija" mogli su se preračunati, odnosno proći gore nego što su mogli.
Ako ste se prepoznali u jednoj od ovih predrasuda, kraj godine najbolje je vrijeme za neke nove odluke, posebno one financijske prirode.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....