Sredinom listopada cijena zlata probila je sve rekorde i dosegnula nevjerojatnih 4380 dolara po unci. U samo godinu dana cijena toga plemenitog metala skočila je više od 55 posto – i to nije slučajno. U nesigurnim vremenima investitori traže sigurna utočišta, a zlato je jedno od rijetkih koje im ulijeva povjerenje. Geopolitičke napetosti, globalna inflacija i rast potražnje u Aziji pogurali su cijenu prema nebu. Strah od ekonomske nestabilnosti i mogućeg pada vrijednosti valuta dodatno je potaknula val kupnji. Veliku ulogu u tome imaju – središnje banke. One posljednjih mjeseci masovno kupuju zlato, što je dodatno ubrzalo rast cijena. S očekivanjem nižih kamatnih stopa i slabljenjem američkog dolara, zlato postaje još privlačnije u usporedbi s drugim oblicima imovine. Prema istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, čak 95 posto središnjih bankara očekuje porast globalnih zlatnih rezervi ove godine, a 43 posto njih najavljuje povećanje vlastitih zaliha.
S ovakvim rekordnim cijenama zlato je ponovno u središtu pozornosti, ali što se krije iza ovoga naglog rasta i kakve posljedice to nosi za tržišta i investitore? Razgovarali smo sa stručnjakom za zlato Davorom Žicom, direktorom marketinga i poslovnog razvoja Auro Domus grupe, koji je pojasnio što pokreće cijene, kako središnje banke utječu na tržište i što možemo očekivati u nadolazećim godinama.
Što je glavni razlog ovog rasta?
– Najvažniji uzrok snažnog rasta cijene zlata bio je pad realnih kamatnih stopa u SAD-u. Zlato ne donosi kamatni prinos pa njegova atraktivnost raste kada kamate i prinosi na obveznice padaju. U listopadu su tržišta sve više očekivala da će FED započeti ciklus popuštanja monetarne politike, što je smanjilo trošak držanja zlata, oslabilo američki dolar i potaknulo institucionalne investitore da traže "sigurnu imovinu", zbog čega je zlato imalo najveću korist. Centralne banke, osobito kineska, turska i indijska, nastavile su povećavati zlatne rezerve kao zaštitu od pada vrijednosti dolara i inflacije, što je znatno utjecalo na potražnju za zlatom, a samim time i na rast cijene. Uz sve navedeno, pojačane napetosti na Bliskom istoku i u istočnoj Europi rezultirale su bježanjem investitora iz rizičnih klasa imovine, poput dionica, prema zlatu koje se tradicionalno smatra "sigurnim utočištem". U takvim okolnostima stvara se pomama za zlatom, koja posljedično uzrokuje intenzivan rast cijena.
U posljednjih godinu dana cijena zlata porasla je više od 55 posto. Koliko na to utječu inflacija i geopolitičke krize?
– Inflacija smanjuje realnu vrijednost novca pa investitori traže imovinu koja zadržava kupovnu moć, a zlato tradicionalno ima ulogu zaštite od inflacije. Kada cijene roba i usluga rastu, a središnje banke oklijevaju s daljnjim podizanjem kamatnih stopa, zlato postaje atraktivnije jer čuva vrijednost bolje od papirnatih valuta. S druge strane, geopolitičke krize, uključujući sukobe na Bliskom istoku i napetosti u Ukrajini, dodatno povećavaju potražnju za zlatom. U vremenima neizvjesnosti investitori, ali i središnje banke, pojačano kupuju zlato kako bi se zaštitili od tržišnih šokova i rizika valutnih fluktuacija. Analiza tržišta zlata u 2025. pokazuje da geopolitičke opasnosti igraju vrlo važnu, ako ne i dominantnu ulogu u potražnji i mnogi analitičari smatraju da su te tenzije, barem dijelom, važniji razlog od ekonomskih kriza. Svakako, zajednički učinak inflacijskih pritisaka i geopolitičke nesigurnosti stvorio je snažan uzlazni trend, zbog čega je zlato u proteklih godinu dana ostvarilo rast od oko 50 % i više od 112 % u posljednjih pet godina.
Zašto mnogi ulagači danas gledaju na zlato kao "sigurnu imovinu"?
– Zlato se često naziva ‘‘sigurnom lukom‘‘ jer zadržava ili povećava vrijednost u vremenima ekonomske nestabilnosti, inflacije ili geopolitičkih kriza – ulagači se okreću zlatu kojemu vrijednost u pravilu raste, dok vrijednost fiat valuta opada. Za građane to znači da mogu sačuvati kupovnu moć i diverzificirati štednju. Upravo zato se investicijsko zlato smatra jednom od ključnih ulagačkih, odnosno štednih opcija. Vrijednost zlata raste u prosjeku oko 10 posto godišnje, a osim što uspješno štiti imovinu na dulje staze, zlato je sve popularnija investicija i zbog činjenice da je oslobođeno plaćanja PDV-a prilikom kupnje te poreza na kapitalnu dobit prilikom prodaje. Potražnja za ovim plemenitim metalom sve je veća i sve veći broj ljudi ulaganjem u investicijsko zlato promišljeno diverzificira svoju imovinu. Prema informacijama s tržišta, volumen prodaje investicijskog zlata u fizičkom obliku premašio je već sada 500 milijuna eura, a procjenjuje se da bi Hrvati u 2025. godini mogli kupiti investicijsko zlato u vrijednosti od čak milijardu eura.
Središnje banke velikih zemalja intenzivno kupuju zlato. Koliko to utječe na cijenu i globalno tržište?
– Kada središnje banke, posebno Kine, Rusije i Indije, kupuju velike količine zlata, smanjuju ponudu na tržištu i time stvaraju pritisak na rast cijene. Njihove kupnje često signaliziraju nepovjerenje u dolar ili globalni monetarni sustav, što dodatno potiče privatne ulagače da kupuju zlato.
Očekuje se daljnji rast cijene zlata. Što bi, po vašemu mišljenju, moglo usporiti ili zaustaviti taj trend?
– Rast cijene zlata mogao bi se usporiti ili zaustaviti u slučaju promjene globalnih ekonomskih uvjeta. Ako bi američke kamatne stope ponovno porasle, ulaganje u obveznice i druge instrumente s fiksnim prinosom postalo bi privlačnije, čime bi interes za zlato oslabio. Također, pad inflacije i smanjenje geopolitičkih napetosti smanjili bi potrebu investitora za zaštitnim ulaganjima. Dodatno, jačanje američkog dolara učinilo bi zlato skupljim za strane kupce, što bi moglo smanjiti potražnju. U takvim okolnostima, investitori bi vjerojatno preusmjerili svoj kapital prema rizičnijim, ali potencijalno profitabilnijim ulaganjima.
Slabiji američki dolar i niže kamatne stope često se spominju kao razlog za kupnju zlata. Možete li objasniti ovu povezanost?
– Zlato se na svjetskom tržištu cijeni u američkim dolarima, pa kada dolar oslabi, zlato postaje jeftinije za kupce koji koriste druge valute. To povećava potražnju i potiče rast njegove cijene. S druge strane, kada su kamatne stope niske, klasična bankovna štednja ili obveznice donose mali prinos. Budući da zlato ne donosi kamate ni dividende, njegova ‘‘oportunitetna cijena‘‘ tada je manja pa ga ulagači radije biraju kao sigurnu pohranu vrijednosti. Dakle, slabiji dolar i niže kamate zajedno stvaraju okruženje u kojem zlato postaje privlačnije ulaganje i sredstvo zaštite od gubitka kupovne moći.
Geopolitičke tenzije i trgovinski sukobi dodatno utječu na cijenu zlata. Koji trenutačni događaji najviše oblikuju tržište?
– Na kretanje cijene zlata u 2025. godini utjecali su brojni geopolitički i ekonomski događaji, poput sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini, koji još uvijek izazivaju zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba i poremećaja u energetskim tokovima. Istodobno, trgovinski ratovi zbog poreznih sankcija između SAD-a i Kine stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim odnosima i trgovini. Problemi u globalnim opskrbnim lancima te politička neizvjesnost uoči američkih izbora dodatno potiču ulagače da traže sigurnija ulaganja. U takvim okolnostima zlato se ponovno potvrđuje kao sigurno utočište pa svaka eskalacija sukoba ili političke nestabilnosti povećava njegovu potražnju i podupire rast cijene.
Koliko je stvarno moguće vjerovati službenim podacima o zlatnim rezervama, posebno u slučaju Kine i Rusije?
– Sumnja je opravdana. Kina i Rusija često ne objavljuju redovite ili potpune podatke o zlatnim rezervama. Dio zlata može se držati ‘‘izvan bilance‘‘, primjerice u državnim fondovima, pa stvarne količine mogu biti veće od službenih. Zapadne zemlje imaju transparentniji sustav, ali i tamo postoji rasprava o revizijama i ‘‘papirnatom zlatu‘‘ (ETF-ovi, futuresi).
MMF i velike središnje banke drže znatan dio zlata. Kako njihova politika utječe na cijenu i dostupnost zlata?
– Kada te institucije zadrže ili povećaju zlatne rezerve, smanjuju likvidnost na tržištu, što podiže cijenu. Ako bi odlučile prodavati zlato, što je rijetko, mogle bi privremeno sniziti cijenu. Njihova politika također utječe na percepciju zlata kao monetarne imovine – ako ga tretiraju kao ‘‘stratešku rezervu‘‘, to jača njegov status.
Što biste savjetovali malim ulagačima koji žele zlato koristiti kao zaštitu od inflacije i nestabilnosti?
– Nemojte propuštati prilike – investirajte. U kriznim vremenima ljudi imaju tendenciju trošiti manje i štedjeti za crne dane, što je odlično, no ako taj novac čuvamo "ispod madraca" umjesto da ga ulažemo, on gubi na vrijednosti zbog inflacije. Kod investicijskog zlata je potpuno suprotna situacija. Štednjom u zlatu vrijednost vaše ušteđevine postupno raste, a jednog dana kada poželite zlato unovčiti, možete to učiniti u bilo kojem trenutku, bilo gdje u svijetu. Mnogi građani, svjesni da su mirovine u današnje vrijeme premale za dostojanstven život, počinju štedjeti u mladosti, i to tako da svaki mjesec odvajaju od plaće stotinjak ili dvjestotinjak eura, koliko otprilike koštaju manje poluge od jednog i dva grama. To je mudar način da se očuva kupovna moć, ali i osigura bezbrižna budućnost.
Ključ za financijsku slobodu je sposobnost pretvaranja zarađenog prihoda u pasivni prihod, a to je jedino izvedivo ulaganjem. Kroz dugoročan pristup i diverzifikaciju ulaganja svoje ulaganje ćete učiniti uspješnijim te time očuvati i povećati vrijednost svoje imovine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....