"Mediteran govori mnogo jezika, ali jedno je more" izreka je koja će se potvrditi u Splitu idućeg tjedna, kada će se okupiti čelnici devet članica Europske unije koje međusobno razdvajaju mnogi faktori, ali ih sve povezuje pripadnost Mediteranu.
Dalmatinska metropola će 7. listopada postati i metropola mediteranske politike budući da će ugostiti čelnike devet južnih država članica Europske unije okupljenih u formatu MED9, a sastanak će se održati neposredno uoči listopadskog sastanka Europskog vijeća. Time završava jednogodišnje hrvatsko predsjedanje.
MED9 nema institucije ni ovlasti usporedive s tijelima EU-a i ne donosi odluke koje bi zamijenile formalni proces odlučivanja Unije. Njegova je uloga prvenstveno u koordinaciji i usuglašavanju stavova država članica o pitanjima koja su za njih posebno važna te u pokušaju da se zajednički interesi mediteranskih članica snažnije artikuliraju u europskim raspravama.
Uz Hrvatsku, MED9 čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska. Hrvatska je skupini pristupila 2021., a odluka da upravo Hrvatska preuzme predsjedanje tijekom 2026. dogovorena je na sastanku na vrhu MED9 na Cipru u listopadu 2024., na inicijativu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
Splitski samit neformalno će početi okupljanjem čelnika u utorak navečer. U srijedu, na formalnom dijelu sastanka, na dnevnom redu bit će stoga teme koje su u fokusu europske politike, a susret će se odvijati u tri zasebne radne cjeline.
Prva radna sjednica bit će posvećena otpornosti Mediterana u kontekstu snažnije Europe te će biti održana bez vanjskih gostiju, uz sudjelovanje čelnika devet država MED9, kao i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen te europske povjerenice za Mediteran Dubravke Šuice. Posebno mjesto imat će pitanja od zajedničkog interesa za mediteranske države članice, među ostalim konkurentnost, višegodišnji financijski okvir, energetika, migracije te politika proširenja Europske unije, koja je među hrvatskim prioritetima.
Druga radna sjednica bit će posvećena održivosti i otpornosti Mediterana, s naglaskom na zaštitu okoliša i rizike povezane s posljedicama klimatskih promjena.
Treći dio samita održat će se u obliku radnog ručka te je zamišljen kao neformalni dio sastanka na kojem će biti govora o krizama u Ukrajini te na Bliskom istoku.
Od sigurnosti granica do energije i migracija
Hrvatsko predsjedanje odvijalo se u okolnostima snažnih geopolitičkih promjena, sigurnosnih izazova i ubrzanih gospodarskih i tehnoloških transformacija. Mediteranske države pritom dijele niz pitanja koja su izravno povezana s položajem južnog krila Europske unije – od sigurnosti vanjskih granica i migracija do energetike, zaštite okoliša, demografije i odnosa sa susjednim regijama.
Hrvatska je predsjedanje organizirala oko gesla "Za sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje", a tri su područja postavljena kao temelj političkog rada.
Prvo je sigurnost Sredozemlja, koja obuhvaća jačanje regionalne stabilnosti, zaštitu vanjske granice EU-a, suzbijanje nezakonitih migracija i krijumčarenja droge morskim putem te borbu protiv prekograničnog i organiziranog kriminala. U taj je kontekst uključena i demografska stabilnost lokalnih zajednica.
Drugi stup je održivost Sredozemlja. Klimatske promjene posebno snažno utječu na mediteranski prostor, pa su među temama upravljanje vodnim resursima, zaštita morskih ekosustava, zelena tranzicija, energetska učinkovitost i dekarbonizacija industrije. Posebna se pozornost pridaje poljoprivredi i generacijskoj obnovi ruralnih područja.
Treći je otpornost Sredozemlja, s naglaskom na energetsku sigurnost, socioekonomsku stabilnost, demografsku revitalizaciju ruralnih krajeva te digitalnu transformaciju pravosuđa i primjenu umjetne inteligencije u području transparentnosti sudskih odluka.
Hrvatska predsjedanje gradila tijekom cijele godine
Splitski samit nije izolirani događaj. Hrvatska je tijekom 2026. organizirala niz ministarskih i drugih sastanaka na kojima su postupno otvarane teme koje će se sada naći pred državnicima.
U Splitu je 9. travnja održan sastanak ministara vanjskih poslova MED9, na kojem se raspravljalo o sigurnosnoj situaciji na Bliskom istoku i njezinim posljedicama za Sredozemlje. Ministri su pritom naglasili potrebu za deeskalacijom, koordiniranim odgovorom na migracijske i energetske izazove te jačanjem regionalne suradnje.
U svibnju su uslijedili sastanci ministara unutarnjih poslova u Rovinju i ministara zaštite okoliša u Šibeniku, dok je Opatija bila domaćin sastanka ministara energetike. Sigurnost vanjskih granica, migracije, krijumčarenje i organizirani kriminal bili su među ključnim temama sigurnosnog sastanka, dok su okoliš i energetska tranzicija bili u središtu drugih susreta.
Parlamentarna dimenzija predsjedanja također je bila prisutna u Splitu kroz međuparlamentarni sastanak odbora za vanjsku politiku MED9, na kojem se raspravljalo o sigurnosti, održivosti i otpornosti Sredozemlja, uključujući ulogu zapadnog Balkana.
U lipnju je u okviru Dubrovnik foruma održan sastanak ministara vanjskih poslova posvećen Paktu za Sredozemlje, dok je u Zadru u srpnju održan zajednički sastanak ministara poljoprivrede i ministara nadležnih za demografiju. U središtu zadarskog susreta bili su mladi poljoprivrednici, inovacije, razmjena znanja i revitalizacija ruralnih područja.
Neposredna priprema za splitski samit odvijala se 30. rujna i 1. listopada u Trogiru, gdje su se sastali ministri i državni tajnici nadležni za europske poslove. Na dnevnom redu bila je priprema završnog sastanka te aktualne teme Vijeća za opće poslove i Europskog vijeća.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....