Od ovog su ponedjeljka Zlatna vrata, sjeverni ulaz u Dioklecijanovu palaču, zatvorena; počinju arheološka istraživanja koja će trajati dvadesetak dana, kako nam je kazao arheolog Zvonimir Kita iz tvrtke "Temenos", budući da su završeni istražni radovi na istočnoj i zapadnoj strani ulaza, kojima se pokušavalo dokumentirati oktogonalne kule raznesene u 17. stoljeću.
Sada je na redu najatraktivniji, središnji dio prostora. Austrijski arheolog i arhitekt George Niemann početkom 20. stoljeća istraživao je Zlatna vrata i utvrdio kako kota praga leži 1,4 metra pod zemljom, što znači da je svečani ulaz puno viši nego što ga vidimo. Zlatna vrata bila su do druge polovine 19. stoljeća potpuno zatvorena, a otvorila ih je austrougarska vlast.
Druga slika Palače
"Niemannova visina" sljedećih dana bit će prvi put vidljiva građanima i ne sumnjamo da će ova istraživanja privući pažnju. A ne treba sumnjati kako će se otvoriti i rasprava o mogućnostima prezentacije Zlatnih vrata u izvornim dimenzijama, što bi dalo sasvim drukčiju, monumentalniju sliku Palače sa sjevara. Slično je i s iskapanjima u Hrvojevoj ulici, koja su pogledu otkrila dosad obilato zatrpan donji dio antičkih zidova, koji su svugdje niži metar i pol do dva nego što se danas može vidjeti.
Građani su se zabrinuli i zbog sudbine granitnih kocaka složenih na tradicionalni način "na ventulu"; ta "kaldrma" bila je obilježje gotovo svih ulica blizu središta grada, kao što je to u povijesnim jezgrama europskih gradova i danas, no "splitske generacije asfalta", čak i uz dozvolu struke, u Splitu su ih postupno prekrivale asfaltnim pokrovom, ne uvažavajući njihovu povijesnu i praktičnu vrijednost (usporavaju promet vozila, na prljaju se kao kamene ploče, nije ih potrebno hrapaviti, zemlja upija vodu...). Preživjele su još samo kod Zlatnih vrata, u Tomislavovoj, dijelu Hrvojeve i Križevoj, a arheolozi kažu da će nakon istraživanja ove biti vraćene na svoje mjesto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....