- Ono što se u utorak dogodilo u Splitu je kao da je pala atomska bomba, a kada atomska bomba pada, ljudi ne moraju razmišljati ni o čem drugom nego o tome kako se skriti. Ovakvi oblaci, kao što je bio ovaj kumulonimbus poviše Splita stvaraju 90 posto tornada, što ovaj na svu sreću nije napravio, jer da je napravio, posljedice bi bile kudikamo gore - rekao nam je atmosferski fizičar, profesor Branko Grisogono.
Stanovnici Splita još uvijek ne mogu doći sebi od Armagedona koji je zahvatio najviše zapadni dio grada i koji je porušio sve što se porušiti dalo. O tome što nam se dogodilo, treba li strepiti da će se događati u budućnosti, kako prevenirati ovakve "izljeve bijesa" od prirode..., porazgovarali smo s prof. Grisogonom.
- To je bio jedan mali superćelijski kumulonimbus, koji je "najžešći" oblak, a Split je imao sreću da je ovaj bio relativno male površine. Prije dvije godine, točnije 19. srpnja 2023. sa sjeveroistoka Italije je krenuo preko Slovenije, Hrvatske, Srbije kumulonimbus veličine stotinjak kilometara, koji je na svom "putovanju" ubio šestero ljudi i pričinio nemjerljivu materijalnu štetu. Taj je oblak bio na brzoputujućoj pruzi s još nekoliko manjih kumulonimbusa i tu pojavu nazivamo "derecho". On je prolazio desetak sati i na tom svom putu je prošao nekoliko stotina kilometara. Da je kojim slučajem takav oblak bio poviše Splita, vjerujte da bi posljedice za Split bile kudikamo gore. U cijeloj ovoj priči najveća je sreća da nema poginulih osoba - kazao je prof. Grisogono.
Ovaj "naš" kumulonimbus bio je kratkotrajnog vijeka.
tri dana prije najavljen žuti alarm za cijelu jadransku obalu
- On se stvorio negdje na moru oko Brača, a stvorio se iz razloga jer je more izuzetno toplo pa to pogoduje stvaranju ovakvih pojava. Naime, toplinski valovi su prosječno sve dulji u trajanju, zauzimaju veća područja i nerijetko su jači nego u prošlim klimama koje smo imali. I nakon tog i takvog toplinskog vala nerijetko slijede žestoke oluje s orkanskim vjetrom, tučom, bujičnim poplavama... Nakon što se stvorio na moru, on je prešao preko dijela Splita, otišao prema BiH, gdje se i raspao. Ponavljam, radilo se o malom oblaku s kratkim vijekom trajanja - govori prof. Grisogono.
I taj "prokleti" kumulonimbus koji je harao Splitom ima neke svoje posebnosti.
- Osnovna bit superćelijskog kumulonimbusa je u tome što oni sami stvore vlastitu vertikalnu rotaciju, što znači da on sam u sebi ima/ stvori vrtlog i koji je drukčije postavljen nego što puše vjetar i može dulje i žešće živjeti nego obični kumulonimbus - ističe prof. Grisogono.
Mnogi "naknadno pametni" sada postavljaju pitanje je li se ovakvo (ne)vrijeme moglo predvidjeti ?
- Taj oblak je bio uočen na radaru i tri dana prije bio je najavljen žuti alarm za cijelu jadransku obalu. Međutim, u trenutku kada se pojavio nije se znalo gdje će se taj oblak zaputiti. Recimo, da je išao južnije, između Splita i Omiša ili sjevernije, između Trogira i Kaštela, bilo bi puno manje štete. No, on je krenuo preko Splita. Te putanje se ne mogu predvidjeti, samo se može nagađati, jer operativni meteorološki numerički modeli nisu još dovoljno savršeni da na vrijeme uoče takve eksplozivne, brze i relativno kratkotrajne konvektivne oluje - rekao je prof. Grisogono.
moramo djelovati odmah danas
Što onda učiniti, kako se pokušati zaštititi od takvih oluja, kako ih predvidjeti?
- Treba pratiti meteorološka upozorenja i promatrati nebo, a kada naiđe takav oblačni monstrum, treba se skloniti u kvalitetan zaklon i prestati sa svim vanjskim aktivnostima. Treba sačuvati "živu glavu", a manje misliti na materijalna dobra - kaže prof. Grisogono.
Klimatološka budućnost, ako ćemo suditi po posljednjih nekoliko godina, nije nam blistava, odnosno možemo zaboraviti na one vremenske prilike od prije 40-50 godina, kada nitko, barem u Splitu, i nije znao da postoje klimatizacijski uređaji, kada smo mogli normalno disati i kada smo mogli noću spavati bez znojenja.
- Stara klima, koju svi priželjkujemo, može nam se vratiti za nekih stotinjak godina, i to samo u slučaju ako bi cijelo čovječanstvo djelovalo odmah i sada, ne sutra ili prekosutra nego odmah danas. Klimatsko statistički gledano, nažalost možemo očekivati sve više ovakvih ili sličnih pojava koje su pogodile Split - zaključio je prof. Branko Grisogono.
Dakle, ne piše nam se ništa lijepo, budućnost, barem ona klimatska, nije nam najblistavija i moramo biti svjesni da ćemo se i dalje pržiti na nenormalnim temperaturama koje su još uvijek puno manje nego, recimo, na arapskom poluotoku. Tamo je jedne nedjelje 1987. godine u luci grada Jeddah izmjerena temperatura zraka u hladu zapovjedničkog mosta velikog general cargo broda od 52 stupnja, dok je temperatura mora bila 36.
A što ako takva klima i takve temperature dođu do nas?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....