StoryEditorOCM
Splitdrukčije okolnosti

Bi li u Splitu bio moguć kontroverzni zagrebački rasplet oko dočeka rukometaša i Thompsona? Sve smo provjerili...

Piše Petra Klarić
6. veljače 2026. - 18:47

Nedavna situacija vezana za doček brončanih rukometaša u Zagrebu, prilikom čega su se zbog želje rukometaša da na dočeku zapjeva Thompson sukobile zagrebačka vlast i Vlada Republike Hrvatske, mnogima je nad glavama ostavila brojne upitnike.

Da ne ulazimo u raspravu o tome je li postupak Vlade u skladu s Ustavom ili nije, jer to je prvenstveno zadaća za Ustavni sud i ustavne stručnjake, odlučili smo provjeriti kako u Gradu Splitu izgleda proces davanja u zakup javnih površina zbog održavanja manifestacija.

image
Goran Mehkek/Cropix

Prije svega zanimalo nas je tko točno o tome odlučuje, koliko cijeli postupak traje te može li Grad Split takav zahtjev odbiti i u kojim se slučajevima podnositeljima izdaje odbijenica. Za početak su nam iz Grada objasnili da bi prvi korak trebalo biti podnošenje zahtjeva Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, odnosno Odsjeku za površine javne namjene. Svi potrebni obrasci i popis dokumentacije dostupni su na stranicama Grada. 

Proces ide otprilike ovako: prvo zahtjev obradi već spomenuti Upravni odjel i izrađuje Prijedlog zaključka o davanju na privremeno korištenje javne gradske površine, nakon čega sve to šalju Kabinetu gradonačelnika, koji to odobrava i izrađuje Zaključak.

image

Primjer Zaključka koji donosi gradonačelnik iz Službenog glasnika Grada Splita

– Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu po zaprimljenom zahtjevu i obradi dokumentacije izrađuje Prijedlog zaključka o davanju na privremeno korištenje javne gradske površine, a na temelju kojeg Kabinet gradonačelnika izrađuje Zaključak o davanju na privremeno korištenje javne gradske površine – kažu nam. 

U nekim slučajevima, posebice ako se radi o komercijalnoj djelatnosti, izrađuje se i Ugovor o zakupu i korištenje javne površine se naplaćuje. No, priča je nešto drukčija kada su u pitanju humanitarne manifestacije ili manifestacije od interesa za Grad. Tada se javna površina koristi bez naknade. 

Kada se radi o prigodnom korištenju gradske površine, kažu nam iz Grada, tražena lokacija mora biti navedena u Planu rasporeda kioska, štandova i pokretnih naprava. Napominju da se u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna preporučuje smanjeni intenzitet korištenja površina u centru grada, koji je tada opterećen velikim brojem posjetitelja. 

Koliko će zainteresirani čekati ishod zahtjeva za korištenje javne površine, ovisi o traženom roku. 

– Kad se zahtjev preda, stranka će Zaključak ili Ugovor o zakupu javne površine dobiti u traženom roku – tvrde iz Grada Splita. 

A što je s odbijenicama? Kako nam kažu, zahtjev može biti odbijen ako dokumentacija nije potpuna ili ako je javna površina za traženo razdoblje već zauzeta. Dakle, spomena o potencijalnim ideološkim razlozima za zabranu nema.

No, vratimo se na početak. Teško je uopće uspoređivati situaciju u Splitu i Zagrebu jer je u glavnom gradu atmosfera oko Thompsonovih koncerata već neko vrijeme napeta. Sve to je počelo s njegovim megakoncertom na zagrebačkom Hipodromu, a kulminiralo kada je Gradska skupština grada Zagreba usvojila zaključak po kojem se gradske površine ne mogu koristiti za širenje sadržaja koji negiraju antifašističke temelje, misleći među ostalim i na sporne uzvike koji se često mogu čuti na Thompsonovim koncertima. 

image
Goran Mehkek/Cropix

Bio je to temelj za odbijenicu koju je Grad Zagreb uručio Hrvatskom rukometnom savezu, koji je zatražio da na dočeku, umjesto Hrvatskih ruža i Zaprešić boysa, nastupi Thompson. U Splitu do sada takvu situaciju nismo imali, niti naši čelnici u odgovoru koji smo dobili spominju ovakve, ideološke dileme. Thompson bi, u slučaju da je došlo do toga da se doček održava u Splitu, mogao održati koncert na splitskim javnim površinama. Dokaz tome jest i činjenica da je Tomislav Šuta ponudio da se doček organizira u Splitu, što se na kraju ipak nije realiziralo. 

Neki povlače paralelu s pokušajem tadašnjega gradonačelnika Željka Keruma da 2011. iz sigurnosnih razloga zaustavi održavanje "Gay Pridea", zbog čega se također umiješala Vlada, na čijem je čelu tada bio Zoran Milanović. Ipak, to nisu usporedive situacije, što je naša kolegica Marina Karlović Sabolić već raščlanila u razgovoru sa stručnjacima. 

Je li to isto? Gradonačelnik Kerum 2011. bio protiv gay ‘Pridea‘ u Splitu, Milanovićeva Vlada poručila: Nema zabrane!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. veljača 2026 10:09