U Splitu je u 88. godini tiho preminuo i tiho sahranjen čovjek koji je desetljećima neumorno radio za svoj grad i domovinu. Nije se libio snažno dignuti glas kada su posrijedi bile društvene nepravde, ali ni pokretati velike projekte po kojima ćemo ga dugo pamtiti, bilo da je riječ o hitnoj medicinskoj pomoći ili zaštiti baštine.
Dr. Joško Kalilić bio je liječnik, specijalist ginekolog, koji je ostvario uspješnu karijeru u SAD-u i Italiji, no vratio se u KBC Split, gdje je na Odjelu za onkologiju postao ginekološki onkolog te se posebno posvetio prevenciji i liječenju karcinoma kod žena. Javnosti je ipak ostao najpoznatiji po ljubavi prema svome kraju i bezgraničnom zalaganju za opće dobro.
Mreža helidroma
Među njegovim brojnim zaslugama svakako se ističe inicijativa iz ranih devedesetih godina za izgradnju mreže helidroma za hitnu medicinsku pomoć. Dr. Kalilić imao je viziju takvog načina spašavanja ljudskih života u vrijeme kada je ta ideja mnogima djelovala futuristički. Prvi je izgrađen 1992. godine uz splitsku bolnicu na Firulama, usred Domovinskog rata, a na taj su način spašeni životi stotina ranjenih hrvatskih vojnika i civila.
Mreža helidroma kasnije se proširila diljem Splitsko-dalmatinske županije: dva na Braču, dva na Hvaru, na Visu, Šolti, Čiovu, Drveniku, čak i na Palagruži, u Vinjanima Gornjim, kod Zvjezdanog sela na Mosoru, u Kokorićima kod Vrgorca, Sitnom, Slatinama i na brojnim drugim lokacijama. Cijeli sustav, koji je danas zlata vrijedan i besprijekorno funkcionira, u današnjim bi uvjetima stajao milijune eura. No u ono vrijeme ratnog i poratnog siromaštva, daleko od europskih fondova na koje smo danas navikli, nije stajao ni centa.
– Vjerovali ili ne, gotovo sve bilo je bez kune. Zvao bih građevinska poduzeća da nam na dan ili dva "posude" kamion i vozača ili bager. Donirali bi beton, asfalt... Na Drveniku Velom i Malom mještani su darovali zemljište za helidrome, kod Selaca je izgrađen možda i jedini helidrom na svijetu od kamenih ploča, a jednom smo travu pokošenu s helidroma donirali za hranu izgladnjelim kravama u Vrlici. Stotine su takvih priča. Kad čujem helikoptere koji lete prema splitskoj bolnici, sretan sam jer znam da u tom trenutku nekome spašavaju život. I ponosan sam što sam sudjelovao u začetku ovog humanog projekta – kazao nam je dr. Kalilić prilikom obilježavanja 30. godišnjice splitskog helidroma.
Devedesetih godina bio je pročelnik za zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, a od 2018. do 2022. godine i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Splitu.
Ljubav za baštinu
Uz sve to, dr. Kalilić bio je istinski zaljubljenik u baštinu. Snimao je Marjan i njegove stare crkvice, o svakom ekocidu ili urušavanju kulturne baštine obavještavao je medije, a posljednjih godina posebno se posvetio Glavičinama, zelenoj oazi na sjeverozapadu Splita. Ondje je organizirao brojne ekološke akcije, a ponekad nije ni čekao organizirane akcije – sam je skupljao otpad.
Upravo je na Turskoj kuli, u jednoj špiljici, pronašao mrtvog beskućnika. Taj ga je događaj toliko ljudski potresao da je ostale beskućnike koje je ondje zatekao nagovorio da odu u Centar za beskućnike.
Na srcu mu je bila i tvrđava Gripe. Smatrao ju je najljepšom utvrdom u Splitu te je organizirao niz akcija čišćenja i pisao analize njezina stanja, čudeći se kako gradske vlasti mogu biti toliko nezainteresirane za taj vrijedan povijesni resurs.
Ni izdaleka nismo nabrojili sve njegove ideje, inicijative i projekte koji bi nepravedno mogli ostati zaboravljeni. U ratnim devedesetima, u vrijeme velike neimaštine, pokrenuo je prvu pučku kuhinju u Hrvatskoj, gdje su siromašni mogli dobiti besplatan obrok ili ga platiti simboličnim iznosom. Osnovao je i donacijske ljekarne u kojima su lijekovi za građane bili besplatni.
Otvorio je i besplatni Odjevni dom za odjeću i obuću pristiglu iz inozemstva. Dnevno je kroz njega prolazilo između 10 i 15 tisuća odjevnih predmeta, a Splićani su donosili i vlastitu odjeću koja im više nije trebala te je mijenjali za onu koja im je odgovarala.
Brod koji nosi zdravlje
Pokrenuo je i prvu kavanu za nepušače u kavani "Bellevue". Autor je knjige "Žene u klimakteriju", koja je pomogla brojnim ženama u razdoblju kada se suočavaju s različitim psihičkim i fizičkim poteškoćama. Osnovao je i Klub liječnika. Među idejama koje nikada nisu zaživjele bila je i "brod-poliklinika", projekt kojim je želio specijalističku zdravstvenu skrb približiti stanovnicima dalmatinskih otoka.
Među njegovim posljednjim projektima bila je inicijativa "Čiste i uređene okućnice Splita". Izračunao je da su okućnice Splita po površini velike poput deset Marjana i imaju veliku ulogu kao pluća grada, ali i u estetskom smislu. Nastojao je potaknuti predsjednike kotareva i vijeća da ih urede.
Dr. Joško Kalilić bio je liječnik, humanist i zaljubljenik u svoj grad. Split mu duguje više nego što je toga često svjestan jer nije pomagao samo pacijentima, nego je svim silama nastojao liječiti i probleme zajednice u kojoj je živio. Stoga njegovo ime zaslužuje ostati trajno upisano u novijoj povijesti našega grada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....