Dalmatinka na rubu: ‘Susjed se budi kad svi idu spavat, pali muziku s Ultre! A tek njegova klima, ona zavija i cvili‘

Što ako vam netko od susjeda lupa preko noći, ometa vaš dnevni ili noćni mir.

- Ne mogu više živjeti od susjeda koji preko dana spava, a onda se probudi tijekom noći i upali muziku ili mu dođu prijatelji koji balaju u stanu, kao da kolo plešu. To vam je ona muzika s Ultre, sve se trese. A imamo tavan, sve se čuje, stara je kuća. I što da radim? Policija dođe, napiše mu kaznu ili ide na prekršajni sud i onda opet isto. A sada gleda na prozoru kad će doći policija i odma utiša, zna da ćemo zvati. I još u stanu ima neki stari klima uređaj koji ‘zavija‘ i budi ljude, zvrči, zveči, skriči, cvili i lupa. Znam da vam zvuči ludo, ali ne znam što da radim...  - priča jedna žena iz Dalmacije, navodeći da je momak "zaminio dan za noć" i sve maltretira svojim životnim stilom. 

- Pristojan je ovako kad ga vidiš, ali tko to ide spavati u tri popodne, a onda se budi oko ponoći i živi život - tužno će žena. 

"Što policija čini povodom dojave o kršenju javnog reda i mira, konkretno zbog stalne buke nekog aparata (klima – uređaj) u susjedstvu?", upitali su i drugi građani MUP Hrvatske, a oni su im odgovorili: 

- Narušavanje javnog reda i mira inkriminirano je Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.). Ovakve prekršaje je moguće, između ostalog, činiti i glasnim reproduciranjem glazbe, vikom, svađom, lupanjem i na drugi način.

Ukazujemo da članak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira prekršajna djela protiv javnog reda i mira definira kao ona djela „kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan život građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost itd. Jedan od osnovnih elemenata ovog prekršaja jest pojam javnog mjesta kao svojstvo mjesta događaja.

Određenje pojma javnog mjesta čini se ovisnim u većim ili manjim mogućnostima pristupa javnosti, a slijedom takvog pristupa javna mjesta se dijele na realna i fiktivna. Realna su ona koja su po svojoj funkciji namijenjena javnosti, a fiktivna ona koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali se pod određenim okolnostima radnje i posljedice prekršaja počinjenih na tim mjestima reflektiraju na javnost.

Tako se kao fiktivno javno mjesto može pojaviti i dom ili neki drugi privatni prostor. Nadalje, općine i gradovi u Republici Hrvatskoj imaju ovlast donositi vlastite odluke koje sankcioniraju slična ponašanja, pa tako i viku, galamu, lupanje, glasno reproduciranje glazbe i drugo remećenje kućnog reda u stambenim zgradama. Takav propis, ukoliko je donijet, mora biti objavljen u službenom glasilu nadležne jedinice lokalne samouprave. Jedan od bitnih elemenata vezan uz remećenje kućnog reda u stambenim zgradama jest činjenica da je takvom radnjom narušen mir i spokoj nekog drugog stanara.

Hoće li se intenzitet buke koja se može stvoriti vikom, lupanjem, svađom, izvođenjem glazbe i drugim načinima kvalificirati kao neki od oblika prekršaja nedozvoljenog narušavanja (remećenja) javnog reda i mira, odnosno remećenja kućnog reda, ovisi o više okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja djela (kao što su vremenske prilike i doba dana, način i intenzitet izvršenja prekršaja, posebna obilježja mjesta događaja itd.), te ih je potrebno utvrđivati i sagledavati posebno za svaki od slučajeva. U slučaju kada se na temelju utvrđenog činjeničnog stanja utvrdi osnovana sumnja da je počinjen prekršaj iz propisa za koji je policija nadležna, policijska uprava ili postaja po službenoj dužnosti pokrenut će prekršajni progon.

Međutim, ukoliko spomenuti uvjeti nisu zadovoljeni, oštećenik kao privatni tužitelj ovlašten je, sukladno članku 113. stavku 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13. i 157/13.), za taj prekršaj nadležnom prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog. Za pripomenuti je i da sukladno odredbi članka 86. stavka 1. podstavka 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN brojevi 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 90/10.) suvlasnici zgrade mogu donijeti vlastite odredbe o kućnom redu kojima također mogu propisati i pravila glede buke i galame, ali za provedbu tog propisa policija nije nadležna.

No postoje i dvojbene situacije u kojima se određenim ponašanjem ili radom određenih uređaja stvara stanoviti intenzitet buke za kojeg se prema uobičajenom poimanju ne može utvrditi da je riječ o narušavanju javnog ili kućnog reda i mira te će u tim situacijama policijski službenici osobu koja je zatražila intervenciju uputiti da se za mjerenje intenziteta buke obrati nadležnoj Sanitarnoj inspekciji koja je ujedno i nadležna podnijeti optužni prijedlog za prekršaje iz oblasti Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09., 55/13. i 153/13.).

S tim u vezi, predlažemo da, ako smatrate da jačina buke ima obilježja narušavanja javnog reda i mira, zatražite intervenciju policije, a ukoliko smatrate da se radi o prekoračenju dozvoljene buke prema Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09., 55/13. i 153/13.), da pomoć zatražite izravno od nadležne Sanitarne inspekcije, odnosno predstavnika suvlasnika zgrade.