Debakl u Splitu; struka bojkotirala sjednicu Gradskog vijeća o spornom zakonu, nije bilo ni zaključka: ‘Imala je smisla‘

Dio gradskih vijećnika je u srijedu na tematskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Splita na temu Zakona prostornog uređenja, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, čije su sazivanje prošloga petka predložili vijećnici Centra, istaknuo da se ovim zakonima vezane ruke lokalnim samoupravama.

Na sjednicu nije došao nitko od predstavnika struke jer, s obzirom na to da je zakon već izglasan, nisu smatrali da to ima smisla. Vijećnici Centra, kao i predstavnik stranke Možemo! Marinko Biškić, istaknuli su da će ovaj zakon dati na ocjenu ustavnosti, a ako Ustavni sud bude bespotrebno razduživao, krenut će s prikupljanjem potpisa za referendum.

Iako su zakoni već usvojeni, Marijana Puljak (Centar) kaže da održavanje sjednice i dalje ima smisla jer građane treba upozoriti na ove zakone i pokazati im za što je gradonačelnik Tomislav Šuta (HDZ) glasao u Saboru. Ističe da je još prošlog tjedna tražila da se sjednica održi prije saborskog glasanja, ali Gradsko vijeće taj prijedlog nije prihvatilo. No, s njom se nije složio Direktov Jakov Prkić, koji je nakon kraćeg izlaganja napustio sjednicu.

Javio se prilikom rasprave o dnevnom redu i Josip Gojak (HDZ), koji je pozdravio održavanje sjednice. Ističe da je zakon po njegovu mišljenju dobar. 

- Nisam mišljenja da je ova sjednica bespotrebna, mislim da je konačno vrijeme da ljudi vide o kojim se zakonima radi i što reguliraju. Dosta je skrivanja iza struke koja nije imenovana, ja nisam komunicirao s predstavnicima DAS-a, volio bih da su došli danas jer i dalje mislim da sjednica nije besmislena. 

Vidjeli smo struku u Komori inženjera geodezije, svi smo imali priliku pročitati zakon i njegove odredbe, hajdemo pokušati prvi put argumentima raspravljat - rekao je Gojak.

Uključio se i Biškić, koji kaže da ga ovaj zakon podsjeća na tragičnu hrvatsku privatizaciju. 

- HAZU, DAS i čitav niz strukovnih udruženja dalo je primjedbe na sada već izglasan zakon. Postoje i daljnje radnje koje možemo napraviti. Ovaj zakon bih nazvao "Privatizacija 2", znamo kako je to izgledalo u prvoj, užasnoj privatizaciji - rekao je Biškić.

Gradonačelnik Tomislav Šuta u podužem je izlaganju kazao da podržava održavanje sjednice i sukob različitih mišljenja, ali i da mu nitko neće nalagati kako će glasati i što će misliti. 

- Volio bih da ste došli s argumentima, a ne samo s optužbama za otimačinu, vi ste zadnje četiri godine otimali građanima. Ja nisam predstavnik struke i urbanist, ali vi ste mogli ovdje doći s nekim stručnim i iznijeti argumente - rekao je, i dodao da su neke stvari koje su se pojavile u javnoj raspravi prihvaćene.

- Ako neke stvari nisu dobre, zakon se može mijenjati. Ovaj zakon ide u korist građana i lokalnih samouprava - zaključio je i dodao da je jedan od razloga za ovaj zakon i priuštivo stanovanje. 

Na njegovo izlaganje prigovor je imala Marijana Puljak, koja smatra da vijećnici, kao predstavnici građana, svakako imaju pravo reći što misle.

- Naša uloga je politička i demokratska - slušati struku, urbaniste i arhitekte, te staviti sve na vagu - rekla je Puljak, na što joj je odgovorio Gojak:

- Jako ste svileni kad se netko takne u vas, ali drugima znate prigovarati. Usput, ovdje vas nema dovoljno za kukala odigrat, niste ni pročitali materijale. Nula prijedloga u javnoj raspravi, nula amandmana, osim SDP-a koji je iznio 250 amandmana u kojima piše "briše se". To je razina poštovanja koju su pokazali građanima.

Smatram da je ovaj zakon dobar jer uistinu štiti prostor, štiti obalni pojas i stvorit će moderan i digitaliziran sustav prostornih planova. Građani će moći ući u ISPU, u kojem će biti planovi nove generacije. Ima tu još puno toga - strateški projekti će se planirati na državnoj razini. Ključno je i da je širenje građevinskog područja onemogućeno dok se komunalno ne opremi staro građevinsko područje. To znači da grad, dok nije provukao cestu i komunalnu infrastrukturu, ne može otvarati nova građevinska područja. Ljubitelj sam toga da se lokalnim samoupravama nameću rokovi - kazao je. 

Marijana Puljak mu je replicirala kazavši da ne zna odakle mu informacija da nisu pročitali materijale, a imala je objašnjenje zašto nisu podnijeli amandmane na zakon.

- Ne znam odakle vam da nismo pročitali materijale, mi nismo podnijeli amandmane jer smo se složili sa stranačkim kolegama iz struke koji su imali primjedbe i predlagali amandmane.

Ova tematska sjednica ima smisla jer je naša obveza građanima reći što je u ovim zakonima loše i kakve će posljedice imati, posebno za Grad Split. Ima smisla i da se vidi tko je ovu sjednicu predlagao dok zakon još nije bio izglasan, ali Šuta to nije uvažio - rekla je Puljak.

Namjera da se procedure ubrzaju, smatra Puljak, uopće nije loša jer Hrvatska ima spor sustav i previše administracije.

- Apsolutno podržavam i digitalizaciju, to su stvari s kojima se možemo složiti. O tome smo kolega Barbir i ja s ministrom Bačićem razgovarali na sasvim miran i normalan način.

No, mislimo da ubrzanje ne smije značiti zaobilazak lokalne administracije, a upravo to ovi zakoni rade, mijenjaju temeljnu logiku upravljanja prostorom. Ovim zakonima se okreće teza - ako Grad zapne u nekoj proceduri, država i investitori preuzimaju inicijativu. To je doslovno razgradnja lokalne samouprave. Zakon propisuje da ako grad u tri godine ne donese GUP, investitor može preuzeti izgradnju infrastrukture. Time investitor dobiva ovlast oblikovati javni prostor, to nigdje u Europi ne postoji.

Drugo, zakon omogućuje da se određeni zahvati, poput priuštivog stanovanja, mogu planirati i realizirati mimo lokalnih planova. Prostorni plan više nije nikakvo jamstvo da zgrada za priuštivo stanovanje neće niknuti usred nekog parka. 

Urbana komasacija je koristan alat, ali ona je uvedena tako da 51 posto vlasnika može izglasati ostatak, to ide na štetu malih vlasnika i lokalne zajednice. Ona se koristi u Europi, ali na način da se osiguraju javne namjene, a ne privatni projekti. Ovaj zakon urbanu komasaciju pretvara u alat za privatne projekte. Uvedimo je za stvari od lokalnog i državnog interesa, ali naš gradonačelnik je glasao da urbana komasacija postane alat privatnih investitora, kakva je to obrana interesa grada? - pita se Puljak.

Nevenka Bečić (HGS) je istaknula da se i po prijašnjem zakonu izvlaštenja moglo provoditi u korist fizičkih osoba, a njezina stranačka kolegica Lidija Bekavac je rekla da zakon pozdravlja jer jedinice lokalne samouprave više ne mogu razduživati donošenje prostornih planova.

- Na ovu sjednicu je pozvan DAS, Komora arhitekata i Zavod za prostorno uređenje Grada Splita. Ne mogu shvatiti da su oni odbili doći jer smo mi zakonodavno tijelo Grada Splita. Presedan je da ustanova, čiji je grad Split osnivač i vlasnik, samovoljno odbija doći kao izvjestitelj svome osnivaču. Objasnite u čije ime i na koji način su izvjestitelji odbili doći, a mi vijećnici smo došli. Molim da se prozovu - rekla je Bekavac, a Marijana Puljak se složila da su oni ipak trebali doći.

HDZ-ov Marijan Čelan neke od benefita ovog zakona argumentirao je stanjem u svom Gradskom kotaru Žnjan-Pazdigrad.

- Gdje god se uputimo iz svojih kuća treba nam barem pola sata, bilo da idemo do trgovine ili do neke institucije - rekao je Čelan koji živi na Žnjanu, kao i Marijana Puljak. 

Na kraju zaključak nije ni donesen jer je, kako kaže Puljak, cilj ove sjednice bio upozoriti građane što se događa. Na kraju je građane pozvala da pripaze na proljeće i odluke Ustavnog suda te da iziđu na referendum ako to bude potrebno.