Prošla je zima, temperature se lagano dižu i na Marjan su se vratile krijesnice. Ne bi ovo biulo ništa čudno da o tome pišemo prije 30 - 40 godina. Ali danas je skoro pa čudo kad se spaze krijesnice, sve ih je manje, izumiru i za sve je kriv - čovjek.
Dvije krijesnice je u petak navečer spazio jedan šetač, poslao nam je i fotografije.
- Prekrasne su, dugo godina ih nisam vidio. Samo upozorenje svima, nemojte ih dirati i uzimati u ruke, jako su fragilne. Ako je dirate velika je šansa da će uginuti... - napominje čitatelj.
Inače, krijesnice su kukci iz porodice Lampyridae koji su nekad često obasjavali ljetne večeri u Hrvatskoj, ali njihov broj u posljednje vrijeme znatno opada. U Hrvatskoj obitavaju dvije vrste: ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). Naziv “ivanjska” dobile su po tome što se njihov let najčešće poklapa s noćima oko Svetog Ivana, krajem lipnja.
Stanje populacije i prijetnje opsatnku
Krijesnice su u Hrvatskoj sve rjeđe, a stručnjaci upozoravaju da bi mogle potpuno nestati u sljedećih deset godina ako se ne poduzmu mjere zaštite. Najveći problemi su:
• Gubitak staništa: Urbanizacija, gradnja i sve manje prirodnih površina smanjuju broj mjesta gdje krijesnice mogu živjeti.
• Svjetlosno zagađenje: Umjetna rasvjeta u gradovima i naseljima ometa krijesnice u komunikaciji i pronalasku partnera, što smanjuje njihovu populaciju.
• Korištenje pesticida: Pesticidi širokog spektra uništavaju ne samo štetne, već i korisne kukce poput krijesnica.
Krijesnice preferiraju vlažna i topla staništa poput šumaraka u blizini jezera, rijeka, močvara ili uz more. Ličinkama odgovara potpuna tama, dok odrasle jedinke koriste svjetlosne organe za komunikaciju i parenje.
Značaj i očuvanje
Krijesnice su važan dio ekosustava jer su prirodni neprijatelji puževa i nekih drugih kukaca, što ih čini korisnima za ekološku poljoprivredu. Njihovo izumiranje prolazi gotovo nezapaženo zbog nedostatka svijesti o njihovoj važnosti, za razliku od, primjerice, pčela.
A OVAKO JE TO NEKAD IZGLEDALO:
Za očuvanje krijesnica preporučuje se:
• Održavanje prirodnih staništa: Sadnja raznolikog grmlja, trava i cvijeća, te izbjegavanje korištenja pesticida.
• Smanjenje svjetlosnog zagađenja: Gaseći ili smanjujući intenzitet umjetne rasvjete, posebno u ruralnim područjima.
• Sudjelovanje u istraživanjima: Građani mogu prijavljivati viđene krijesnice preko projekta “Krešo Krijesnica”, čime pomažu znanstvenicima pratiti stanje populacije.
Projekt “Krešo Krijesnica” pokrenut je 2019. godine od strane znanstvenika s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Sveučilišta u Wollongongu u Australiji, uz veliku podršku građana koji su prijavili tisuće dojava o viđenim krijesnicama diljem Hrvatske. Ovaj projekt pokazuje da krijesnice još uvijek postoje u Hrvatskoj, ali da je potrebno što prije poduzeti mjere za njihovo očuvanje.
Krijesnice su dokumentirane na Marjanu i 2023., tekst možete pročitati ovdje:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....