Evo kada bi trebao biti gotov tunel od vitalne važnosti za šire splitsko područje i kako se Kaštelanima planira olakšati

Jutros je u 11 sati u hotelu Marriott u Splitu održana konferencija "Razvoj prometne infrastrukture - ključ povezanosti i gospodarskog rasta juga Hrvatske". Skup se održao u organizaciji Slobodne Dalmacije uz moderiranje novinara Saše Ljubičića. 

Potencijali leže u integraciji novih tehnologija, ekoloških rješenja i bolje povezanosti Hrvatske i Europske unije. Za sve to potrebni su kapitalni infrastrukturni projekti. Fokus je na cestovnom, željezničkom, zračnom i pomorskom prometu koji zajedno čine osnovu za ravnomjeran razvoj i održivi gospodarski napredak. 

Među visokim gostima bili su zamjenik župana splitsko-dalmatinskog Ante Šošić te Tomislav Mihotić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. 

Sudionici panel-rasprave su bili Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, Pero Bilas, zamjenik direktora Zračne luke sv. Jeronim Split, Filip Rogošić, direktor društva Luka Split, Goran Puž, predstojnik Ureda uprave društva Hrvatskih cesta, Sanjin Velebit Pešut, pomoćnik direktora za građenje i izvanredno održavanje društva Hrvatskih autocesta.

Na početku konferencije se prisutnima obratio direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović.

- Dame i gospodo, dragi prijatelji, u ime Slobodne Dalmacije i Hanza medije, pozdravljam vas i zahvaljujem na dolasku na današnju konferenciju na kojoj će nam u fokusu biti rasprava na temu ‘Razvoja prometne infrastrukture kao ključa povezanosti i gospodarskog rasta juga Hrvatske‘.

Drago mi je da mogu pozdraviti i zahvaliti na dolasku uvaženim gostima. Pozdravljam i zahvaljujem našim panelistima kao i partnerima u organizaciji današnje konferencije. Vjerujem da će i današnja rasprava, iskustva i rješenja koja će te iznositi, informacije o realiziranim i planiranim projektima, dati doprinos našoj želji da se odgovori na mnoga pitanja koja znatiželjna javnost, osobito stanovništvo i poduzetnici s području cijele Dalmacije, svakodnevno postavljaju.

Hrvatsku i osobito Dalmaciju, a tu bi kada je o prometnoj infrastrukturi riječ, kao posebno problematično apostrofirao šire splitsko područje, čeka nekoliko presudnih godina. Godina u kojima će se još uvijek moći koristiti sredstva europskih fondova, vrijeme u kojem bi trebali razriješiti ključne, za razvoj gospodarstva ali i ugodno funkcioniranje života, neophodne projekte koje do sada nisu realizirani. Sportskim rječnikom rečeno, ušli smo u završnicu prvenstva, imamo nekoliko pobjeda, jedan neriješeni, a jedan teški ispit nas tek čeka.

Pobjede smo, reći ću to tako, u proteklih nekoliko godina ostvarili u dvije utakmice: prva je u razvoju naših zrakoplovnih luka, obnovljeni su i dograđeni splitski i dubrovački aerodrom, sve je spremno da tako uskoro bude i sa zadarskom zračnom lukom. Druga pobjeda je u pomorskom prometu, u proteklom desetljeću gotovo da nema pomorske luke u Dalmaciji u koju se nije ulagalo. Radilo se od Paga do Cavtata, u mnoge luke to su bila prva značajnija ulaganje od vremena Austro-ugarske.

Ona neriješena utakmica odnosi se na cestovni promet. Autocesta kroz Dalmaciju do Ploča ostvarenje je dugogodišnjeg sna. Da bi uspjeh bio potpun, nužan je nastavak, preko Metkovića i spoja sa Pelješkim mostom te dalje prema Dubrovniku. Osobito problematično šire je splitsko područje koje vapi za konačnom realizacijom dugo godina najavljivanih projekata, pobrojat ću samo najhitnije: obilaznicu i brzu cestu do Omiša, zatim vertikalne spojeve autoceste sa unutrašnjosti i graničnim prijelazima, od Zagvozda do Vinjana, od Dicma do Sinja i Vrlike te od Trilja do Kamenskog.

Onaj spomenuti teški ispit, čeka nas u segmentu željeznica. Nadam se da ne pretjerujem kada kažem da će završetkom najvažnijih projekata cestovne infrastrukture Dalmacija konačno izići iz 20. stoljeća, ali da će tek realizacijom projekata modernizacije željeznice napokon ući u 21. stoljeće.

Razvoj prometne infrastrukture kao ključa povezanosti i gospodarskog rasta Dalmacije jedna od onih tema koju mi kao najutjecajnija medijska kuća, želi u javni prostor nametati i afirmirati. Na taj način informiramo i promičemo prave vrijednosti, potičemo raspravu i kroz nju doprinosimo mogućnosti da i u ovom, za sve nas osobito važnom segmentu, dođemo ne samo do informacije nego i do najboljih rješenja. Uz uvjerenje kako će se naši novinari potruditi da informacije i poruke sa ovoga skupa dođu do što šire zainteresirane javnosti, još jednom zahvaljujem svima - rekao je u svom obraćanju prisutnima Ursić Glavanović.

Potom su se prisutnima obratili zamjenik župana splitsko-dalmatinskog Ante Šošić te državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, nakon čega je uslijedila panel-rasprava.

Na samom početku panel-rasprave govornici su se dotakli grada koji je u najnepovoljnijem prometnom položaju, ali ujedno najveća turistička meka - grad Dubrovnik. Pomoćnik direktora za građenje i izvanredno održavanje društva Hrvatskih autocesta Sanjin Velebit Pešut osvrnuo se na na projekt povezivanja autocestom najjužnijeg hrvatskog grada s ostatkom države.

Sadašnja situacija je takva da autocesta završava na čvoru kod Metkovića. Dakle, od te točke treba napraviti 17 kilometara autoceste do čvora Pelješac, zatim se čeka međunarodni sporazum sa Bosnom i Hercegovinom budući da dio autoceste treba proći kroz teritorij susjedne države. Kada se to dogodi ostaje još nekih dvadesetak kilometara do samog grada Dubrovnika. Ukupna cijena dovršetka autoceste do Dubrovnika se procjenjuje na oko 2,5 milijarde eura.

Teško je govoriti o rokovima jer dinamika izgradnje ovisi o više faktora. Putovanje od Splita do Dubrovnika automobilom bi se nakon izgradnje autoceste skratilo za pola sata, ali vrijeme nije jedini parametar. Putovanje autocestom, osim što je brže, komfornije je i sigurnije. Ta tri parametra zajedno utječu na odluku da se kreće s ulaganjem u taj projekt - rekao je Velebit Pešut.

Potom je Goran Puž, predstojnik Ureda uprave društva Hrvatskih cesta govorio o problemima s kojima se suočavaju pri gradnji tunela Kozjak koji će se spojiti s brzom cestom Trogir - Split što od vitalne važnosti za šire splitsko područje.

- Naši planovi podrazumijevaju da će to trajati otprilike godinu i nešto dana. Teško je odgovoriti jer nedavno sam vidio slike koje su došle s lica mjesta do mene i tu sad imamo bavljenje speleologijom. Pri probijanju tunela naišli smo na kavernu unutar Kozjaka što odužuje radove. Također, dogodila se još jedna nezgoda. Naime, radi se bespravnoj gradnji kod ulaza u tunel s južne strane i to je u rješavanju. Radimo na izvlaštenju, a u same detalje ne bih ulazio, znam samo da su to vrlo neugodne stvari za nas obzirom da je koridor za tu cestu uveden u prostorni plan negdje 2009. godine. Kad budemo imali imovinsko-pravne odnose riješene, to će značiti da ćemo imati građevinsku dozvolu. Ne bih obećavao ugovorene rokove, ali radimo na tome da do kraja naredne godine sve bude zgotovljeno - rekao je Goran Puž koji se potom osvrnuo na pitanje gradnje čvorišta na splitskom TTTS-u.

- Čvorište na TTTS-u će se tek ugovarati, izgradnja TTTS-a ugovara se ove godine, zbog toga je nezahvalno govoriti o rokovima. Od Mravinaca do TTTS-a, kao što se vidi i golim okom, gradimo s ciljem da se nastavi od TTTS-a prema Grljevcu, Jesenicama i Dugom Ratu, a od Dugog Rata pa do dosadašnje Omiške obilaznice gradnja bi trebala biti sufinancirana od strane europskih fondova. Cesta koja ulazi u TTTS trebala bi se spojiti na županijsku cestu koja ide prema Srinjinama i Tugarama. Ono što mogu navesti kao još jednu prepreku, ovog puta za izvođače, nedostatak je radne snage - rekao je predstojnik Puž.

Filip Rogošić, direktor društva Luka Split, govorio je o problemima koje Luka Split ima s transportom budući da je zbog dotrajale željezničke infrastrukture prometovanje robom koja stiže i dolazi u luku otežano.

- Mogu reći ono što već i godinama govorim. Za luku je najvažnija željeznica jer se njome može trasportirati nemjerljivo više robe no šleperima. To kod nas, kao i kod luka u Šibeniku i Zadru, nažalost nije slučaj iz poznatih razloga. Dok se lička pruga s dva kraka napravi i elektrificira to će trajati godinama, primarna je dvotračna pruga Rijeka - Zagreb, a onda će se eventualno krenuti prema Splitu. To bi bilo sasvim logično jer Splitu gravitira i dobar dio Bosne i Hercegovine, pa čak i Republika Srpska. Rekao bih da smo na povoljnijem položaju iz ugla BiH no što je luka Ploče. Dakle, mi imamo prostora za veliki napredak jer bi unaprijeđenom prugom naše brojke bile učetverostručene.

Ono što mi kao teretna luka kao i ostali subjekti koji ovise o željeznici, tražimo je da se daju subvencije jer je prijevoz sadašnjom prugom četiri do pet puta skuplji po kilometru nego što bi bio elektrificiranom prugom - rekao je Filip Rogošić te dodao da unatoč gore spomenutim problemima Luka Split dobro posluje podcrtavši da su plaće radnika uvećane te da su ove godine odlučili uvesti novu radnu snagu iz inozemstva.

Nakon direktora društva Luka Split riječ je uzeo idući sudionik panela Željko Ukić govoreći o željezničkom prometu koji je u suvremenoj Hrvatskoj, složili su se prisutni, infrastrukturno najzapostavljeniji. 

- Željeznica je izuzetno interesantna tema zadnjih godina. Malo je poznato da u Hrvatskoj imamo duplo više kilometara željezničke pruge nego autoceste. No, zadnjih 30 godina željeznica je bila vrlo zapostavljena nauštrb razvitka cestovnog prometa što je željeznicu dovelo do vrlo niskih brzina i tehničkih mogućnosti. Sada je napokon sazrelo vrijeme za ulaganje u željeznicu. U središnjoj Hrvatskoj razvijeniji je putnički promet oko velikih gradova, radi se o gradskom i prigradskom prometu.

Ali, i u ovom dijelu Hrvatske se radi na tome da se unaprijedi pogotovo prigradski promet u slučaju Splita što bi olakšalo ljudima iz Kaštela i kaštelanskog zaleđa prometnu vezu s gradom Splitom. Dodatna povoljnost željezničkog prometa je što je daleko jeftiniji od ostalih vrsta prometa, a za neke kategorije u našoj populaciji je i besplatan - rekao je Ukić te otkrio novost kada je u pitanju željeznički promet između jadranske metropole te glavnog grada. 

- HŽ putnički prijevoz je prošle godine ugovorio nabavu šest novih elektrodizelskih vlakova. Radi se o hibridnim vlakovima koji imaju dva pogone i koji mogu prometovati na elektrificiranoj i neelektrificiranoj prugi. Isporuka prvih vlakova se očekuje iduće godine, negdje tijekom osmog mjeseca. Do kraja godine trebalo bi biti isporučeno svih šest vlakova. U tom smislu HŽ putnički prijevoz priprema novi vozni red koji kreće od prosinca 2026. godine. Praktično će to dovesti do daleko bolje ponude na ovom dijelu pruge. Predviđene su četiri linije iz Splita za Zagreb te četiri linije iz Zagreba za Split. Naravno, broj tih linija ovisit će o vremenu vožnje koje bi trebalo biti skraćeno na pet sati. To su novi moderni vlakovi predviđeni za daljinski promet. Imat će i ugostiteljsku ponudu. Na taj način ćemo omogučiti ugodnije putovanje između Zagreba i Splita - rekao je Ukić.

Posljednji govornik panela bio je Pero Bilas, zamjenik direktora Zračne luke sv. Jeronim Split. Bilas je primjetio da od svih prometnih infrastruktura u avioprometu Hrvatska ima najmanje problema. 

- Zaista imamo brojne pozitivne reakcije, posebice profesionalaca iz struke koji su u prilici usporediti više zračnih luka i zbilja njihove ocjene su laskave. Projekt zračne luke split smo zaključili 2019. godine i imali smo dosta prilika da se uvjerimo kako smo to riješili na optimalan način. Prošle godine smo imali 3,6 milijuna putnika. Treba primjetiti da je prošle godine od 13 milijuna putnika koliko je kroz Hrvatsku prošlo u zračnim lukama, osam milijuna otpada na Dalmaciju. Protekla je zima za splitsku luku bila najbolja u njenoj povijesti.

Imali smo desetak letova dnevno koje su obavljale četiri aviokompanije. Na pitanje koje neki postavljaju - treba li širit zračnu luku - mogu reći da to treba biti dio šire društvene rasprave. Veliko je pitanje trebamo li širiti sadašnji kapacitet ako ipak većina prometa otpada na turističku sezonu. Naravno, ako ulažete u jednu prometnu infrastrukturu, time potencijalno druge infrastrukture mogu "patiti". Što se tiče kadrova, dijelimo sudbinu ostalih. Sad smo raspisali natječaj za sezonsko zapošljavanje što nikad prije nismo učinili - rekao je Bilas.

Uslijedila su pitanja iz publike koja su bila fokusirana na obnovu ličke željezničke pruge te na infstrukturne projekte u samom gradu Splitu. Zaključeno je da je lička pruga nepogodnija od unske pruge koja je mogla funkcionirati u bivšoj državi, ali ne i danas kada prolazi kroz dvije države od koje je samo jedna članica Europske unije. Također je dodano da će za promet robom biti potrebno raditi nove dijelove pruge, na potezu od Knina do Gračaca te kod Perkovića. Kada je riječ o gradu Splitu problematizirano je povezivanje zračne luke i centra grada željeznicom, ulaska i izlaska iz trajektne luke te izgradnja kaštelanskog mosta. Za riječ se javio i Petar Škorić koji se pohvalio projektima Županijskih cesta poput projekta financiranja rekonstrukcije stare kliške ceste od strane europskih fondova. Rekonstruirana cesta bi trebala dobiti nogostupe i rasvjetu, pohvalio se Škorić.