U jeku bure oko budućnosti Poljuda, Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održalo je dugoočekivano predavanje "Po Poljudu", i to pod palicom nikog drugog doli prof. emeritusa dr. art. Nenada Fabijanića.
Upravo je Fabijaniću obitelj preminulog Borisa Magaša prenijela autorska prava za poljudski stadion, a dosta se toga ovih tjedana i mjeseci odvijalo mimo njega, naročito studija izvodljivosti po kojoj je najisplativija opcija rušenje zaštićenog arhitektonskog remek-djela. Zato je u Knjižnici HAZU-a konačno izložio projekt obnove Poljuda te pokušao rasvijetliti polazišta zaštite i obnove splitskog stadiona.
Jasno je prezentirao načela, koncept, ideju i detalje rekonstrukcije, uz čvrsto uvjerenje da su namjera, pristup i projektna elaboracija uvjerljivi i u potpunom suglasju s izvornim rukopisom i polazištima akademika Magaša, a redakcija Slobodne Dalmacije je među prvima dobila i ekskluzivni uvid u autorski koncept arhitektonskog idejnog rješenja obnove profesora Fabijanića, ujedno i voditelja interdisciplinarnog tima za izradu Elaborata ocjene postojećeg stanja.
Dvije godine rada
Na početku se istaknuti hrvatski arhitekt i urbanist, akademik Branko Kincl prisjetio Magaševa životnog puta i mnogih karijernih ostvarenja, ali i naglasio kako arhitekti nipošto nisu za rušenje ovog remek-djela.
– Nastojat ću se suzdržati od dnevnopolitičkih tema, nečijih profitabilnih interesa i držati se isključivo arhitekture. Predavanje će biti u tri segmenta. Sve što je rađeno dvije godine rađeno je sa stručnjacima i ništa nije napravljeno po dogovoru ili s nekakvim poslovnim tajnama. Ovdje sam da bih obranio Poljud od rušenja i nakon dvije i pol godine – ovo je mojih pet minuta – kazao je Fabijanić, pokazavši snimku trenutačnog stanja i koliko zapravo odstupa od idiličnog prvobitnog stanja.
U prizemlju i okolišu dogodio se niz intervencija; kavezi, mreže i različiti neuniformirani ulazi koji su s vremenom doveli do potpunog estetskog kaosa.
– Sve ima svoj tijek, normalno da danas ima oronulih dijelova, tu se nalaze skladišta, radionice, kapela... Svaki je dio zatvoren na drugi način, od strane korisnika. Prva reakcija ljudi je intuitivna, to treba sve rušiti i ne znam što s time i ja to potpuno razumijem, no mora se sagledati dublje – realan je oko današnjeg derutnog stanja stadiona.
Zato je okupio arhitekte iz Splita i Zagreba, impresivan broj stručnjaka, koprojektanata i sudionika u izradi idejnog rješenja obnove, na čelu s vlastitim arhitektonskim studijem, dok je Gianmarco Ćurčić Baldini autor studije postojećeg stanja.
‘Branit ću Poljud i fizički‘
– Ne želim biti glavni autor obnove Poljuda, ali štitit će Magaševu arhitekturu do krajnjih granica, čak i fizički ako treba i sve skupa kontrolirati. Ovo je analiza gdje se nalaze rak-rane, a mnogi građevinski stručnjaci ponajprije znaju rušiti, ali bome znaju i obnavljati – oštro je kazao Fabijanić i vratio se u sukus cijele priče te prezentirao povijest prvog natječaja, kako se rađao Poljud, što stoji iza njegove ideje i kako je zapravo promišljeno uklopljen u urbanistički okoliš Splita.
Još je jednom naglasio kako je do ove situacije došlo zbog gotovo nikakvog održavanja, no sada vidi veliku priliku da se realizira potpuna slika poljudskoga kompleksa. Primjer za to je južni dio i os koja se proteže prema marjanskom tunelu.
– Kroz otvorena južna vrata bi se trebala vidjeti utakmica Hajduka, no zatvoreno je i tog pogleda nema. Zanimljiv mi je urbani Split i taj fantastični potencijal cijele sjeverozapadne strane grada. Smeta mi današnje stanje južne šetnice, no cijeli taj potez može biti ono što nema ni Barcelona, a i sada je Split Barcelona u malome. Fascinantno je to područje središnje osi od južnog dijela prema Brodarici – ustvrdio je arhitekt i naglasio kako jugozapadni dio ispod Poljuda može biti idealno mjesto za kamp te kako prije nije bilo riječi o Stobreču.
Potom je istaknuo glavnu arhitektonsku misao stadiona, a to je kružni potencijal koji kombinira sve moderne potrebe navijača, naročito one koji se tiču prometovanja i što lakšeg i bržeg ulaska i izlaska iz sportske arene.
Dodani brojni sadržaji
Ophodnja vanjskog komunikacijskog prstena provedena je dosljednim kružnim sistemom i to je bilo jedno od pretprojektnih polazišta. Također, kroz prezentaciju se moglo vidjeti kako je pronađen prostor za brojne sadržaje, od salona, ureda, sala, muzeja, stacionara, trgovina, muzeja, apartmana, sky boxova, fan shopova, atrija...
Iako se na prvu ovo rješenje doima kako donosi tek blage preinake i zahvate jer nije drastično mijenjana vizura Poljuda, ipak se unutar stadiona našlo mjesta za silne i potrebite sadržaje koji su spretno uvučeni i nadodani.
– Tu je i niz kapsula, gdje stanu svi sportovi Splitsko-dalmatinske županije, a ima svega – od wellnessa do zabave, ima tisuće kvadrata za nove komercijalne sadržaje, a ozbiljniji projekti će pokazati što se sve može kako bi se dobio suvremeni i funkcionalni stadion.
Neke teze u javnosti su potpuno promašene, spominje se sanacija, rekonstrukcija, trajna sanacija... Ovdje se radi o obnovi i revitalizaciji objekta, jednostavnim rječnikom. Zamka je u tome, kad projektirate, morate imati građevinsku dozvolu, a to je već drugi proces koji uključuje novo tkivo i nove sadržaje. U javnosti se manipulira i priča se svašta, a plasira se jezik diletanta. Treba napraviti detaljno istraživanje, ako treba zamijeniti svaki vijak – tvrdi Fabijanić, koji se potom posvetio najvećoj vizualnoj promjeni, a to je novi obodni vijenac.
Dovršetak Magaševe vizije
– Oborinske vode nikad nisu riješene i predlaže se realizacija izvorno projektiranog i nikad izvedenog kružnog obodnog vijenca kojim bi završni brid stadiona dobio puni oblikovani smisao.
To je svojevrsni dovršetak Magaševe vizije i ovdje je glavna atrakcija što sve curi u vijenac i nema više vode na sve strane, već se slijeva u dvije fontane – prezentirao je današnji govornik impresivne vizuale.
Naposljetku je pokazao je i bizarnu poljudsku "kopiju" u Maleziji koja u potpunosti odstupa od Magaševa djela, što zapravo šalje poruku kako je teško realizirati ovako nešto na tako visokoj razini kao što je Poljud, i to prije gotovo 50 godina. Isto tako, poprilično ga smeta manjak komunikacije i poštovanja autora, struke i tehničkih stručnjaka, naročito kod nedavne studije izvodljivosti.
– Zaštićeno kulturno dobro ne trpi iživljavanje, treba nam ozbiljan projekt i stručna, moćna i snažna tehnička podloga za buduće intervencije. Za opću dobrobit trebamo komunicirati. Trebalo je uključiti i MERO stručnjake za krovnu konstrukciju, cijela ta suradnja je iznimno važna i zasad zanemarena.
Na kraju, zahvaljujem svima koji su se izložili javno, arhitektima, novinarima, pa i građanskom Splitu svih vrsta i djela koji ne daju svoj Poljud. Zahvaljujem i Hajduku s kojim sam imao dobru komunikaciju. Tu su i brojni književnici, povjesničari, urbani sociolozi, međunarodni i domaći autoriteti. Hvala vam svima! – zaključio je Fabijanić prezentaciju uz gromoglasan pljesak brojnih okupljenih kolega, među kojima je bio i Otto Barić.
Uključen niz stručnjaka
Inače, u izradi ovog izvješća o analizi relevantne projektne dokumentacije s koncepcijskim prijedlogom buduće rekonstrukcije sudjelovali su brojni projektanti i revidenti osim samog Fabijanića, a to su Mario Todorić iz Todinga d.o.o. iz Zagreba, Milan Crnogorac iz Kon-Visa d.o.o. iz Zagreba, Želimir Frančišković iz Max-Inga d.o.o. iz Zagreba te Joško Krolo s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Finalni dokument obuhvaća više elaborata koji obrađuju različite aspekte obnove gradskog stadiona Poljud. Prvi elaborat odnosi se na arhitektonsku analizu i pretprojektna polazišta revitalizacije stadiona, a izradio ga je Fabijanić uz savjetnike Damira Pološki za cestovni promet i Milana Carevića za zaštitu od požara. Drugi elaborat bavi se općom regulativom i modelima obnove stadiona, a autor je Milan Crnogorac.
Treći elaborat predstavlja preliminarno izvješće o stanju konstrukcije stadiona, koje je izradio Joško Krolo. Četvrti elaborat odnosi se na preliminarno izvješće o stanju čelične konstrukcije, a izradio ga je Želimir Frančišković. Peti elaborat donosi preliminarno izvješće o stanju betonske konstrukcije, koje je izradio Mario Todorić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....