StoryEditorOCM
SplitSALONITOVA NEPRAVDA

Godinama su ih trovali, a neće dobiti ni centa! Ogorčenje u Vranjicu, prijete Ustavnim sudom

Piše Petra Radović
9. studenog 2026. - 18:40
Prosvjed radnika Salonita koji traže odštetu zbog dugogodišnje izloženosti azbestuDuje Klarić/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Gotovo dva desetljeća nakon zatvaranja vranjičkog Salonita, nekadašnji zaposlenici ponovno moraju tražiti pravdu. Dok se priprema novo zakonsko obeštećenje zbog izloženosti azbestu, dio radnika mogao bi ostati izvan sustava samo zato što je već primio naknadu za izgubljeno radno mjesto.

- Nismo primili odštetu za azbest. Zašto nas se sada isključuje?

Vranjički Salonit bio je mjesto na kojem su generacije radnika zarađivale za život, često ne znajući da svakodnevno izlažu vlastito zdravlje i zdravlje svojih obitelji jednoj od najopasnijih industrijskih tvari. Desetljećima se u njegovim pogonima prerađivao azbest, a posljedice takve proizvodnje nastavile su se osjećati dugo nakon što su tvornički strojevi utihnuli.

Danas, gotovo dvadeset godina nakon stečaja, umjesto konačnog razrješenja jedne od najtežih industrijskih i ekoloških priča na splitskom području, otvara se novo poglavlje nepravde. Nekadašnji radnici Salonita upozoravaju da bi predložene izmjene Zakona o obeštećenju mogle stvoriti dvije kategorije ljudi koji su radili u istim pogonima, udisali istu azbestnu prašinu i bili izloženi istom zdravstvenom riziku – ali neće imati jednako pravo na naknadu. To je razlog zbog kojeg ponovno izlaze u javnost.

Salonit je nakon godina proizvodnje azbestnih proizvoda završio u stečaju 2006. godine. Zatvaranje tvornice ostavilo je stotine ljudi bez posla, a radnici su godinama upozoravali da su, osim egzistencije, na radnim mjestima izgubili i ono najvrjednije – zdravlje.

image

Prosvjed radnika Salonita

Duje Klarić/Cropix

Nakon njihovih dugotrajnih zahtjeva, 2011. godine donesen je Zakon o obeštećenju radnika Salonita. Na temelju tog zakona 179 radnika koji su 14. veljače 2006. bili zatečeni u radnom odnosu ostvarilo je pravo na naknadu od 219.000 kuna, odnosno približno 29.066 eura po osobi.

Međutim, ta naknada nije bila obeštećenje za zdravstvene posljedice dugogodišnjeg rada s azbestom, nego naknada povezana s prestankom rada tvornice i gubitkom zaposlenja. Na tome počiva današnji spor.

Novi zakonski prijedlog predviđa naknadu od 29.100 eura za radnike koji ispunjavaju propisane uvjete izloženosti azbestu. No, sporna odredba isključuje one koji su već ostvarili pravo na obeštećenje prema zakonu iz 2011. godine.

Prema informacijama koje je objavio Hrvatski sabor, riječ je o približno 134 bivša radnika koji su se našli u takvoj situaciji. Bivši Salonitovi zaposlenici smatraju da se te dvije naknade temelje se na različitim osnovama i ranije obeštećenje zbog gubitka radnog mjesta ne bi smjelo automatski značiti gubitak prava na naknadu zbog izloženosti opasnoj tvari.

Zakon u Saboru, radnici pred novim zidom

Pitanje obeštećenja u međuvremenu je ušlo i u saborsku proceduru. Vlada je predložila izmjene zakona, a Hrvatski sabor je 30. listopada 2026. u prvom čitanju prihvatio prijedlog, uz 85 glasova za i 38 suzdržanih. Time postupak nije završen, nego slijedi priprema konačnog prijedloga i daljnja parlamentarna procedura.

Posebno je znakovito da su predstavnici radnika 27. listopada već razgovarali s predstavnicima triju saborskih odbora, upozoravajući upravo na položaj skupine od oko 134 radnika koji bi zbog ranije isplaćene naknade mogli ostati bez novog obeštećenja.

S druge strane, službeni cilj predloženih izmjena jest proširiti pravo na obeštećenje na osobe koje dosad nisu bile obuhvaćene zakonskim rješenjem. Prema procjenama nadležnog Ministarstva, za Salonit se očekuje oko 340 korisnika, uz pojedinačnu naknadu od 29.100 eura.

image

Prosvjed radnika Salonita

Duje Klarić/Cropix

No, ostaje pitanje koje bivši radnici uporno postavljaju: zašto bi pravo na obeštećenje zbog zdravstvenog rizika ovisilo o tome je li netko prije toga dobio naknadu zbog gubitka posla?

U priči o Salonitu posebno je teško zanemariti zdravstvene posljedice. Azbest je poznati karcinogen, a bolesti povezane s njegovom izloženošću mogu se razviti desetljećima nakon kontakta s vlaknima.

Prema navodima radnika, u malom Vranjicu od posljedica povezanih s azbestom preminulo je oko 400 ljudi, dok točan broj oboljelih i preminulih bivših radnika Salonita nikada nije utvrđen.

Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom

Nekadašnji radnici poručuju kako ne žele da njihova borba postane političko pitanje niti da se njihov zahtjev koristi za međusobna prepucavanja političkih opcija. Smatraju da je riječ o pitanju pravednosti, jednakosti pred zakonom i poštovanja prema ljudima koji su godinama radili u uvjetima opasnima za zdravlje.

U četvrtak, 12. studenoga, planiraju okupljanje u Domu kulture Zvonimir u Solinu, gdje žele dogovoriti daljnje korake i zajednički nastup prema nadležnim institucijama. Ne isključuju ni obraćanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.

- Ne želimo politizirati ovu situaciju niti od našeg problema stvarati politički obračun. Tražimo samo ono što nam pripada i jednaka prava kakva imaju naši nekadašnji kolege. Ako nas nadležne institucije ne budu željele čuti, spremni smo organizirati prosvjede, makar i na Markovu trgu u Zagrebu. Nećemo odustati od borbe za svoja prava, a ako bude potrebno, podnijet ćemo i tužbu Ustavnom sudu jer smatramo da je zakon na našoj strani. Ne tražimo povlasticu, nego pravdu – kazali su nam.

Odvjetnik Ivan Primorac koji zastupa 134 bivša radnika Salonita upozorio je na moguće ustavnopravne posljedice predložene zakonske odredbe te najavio pravne korake za zaštitu njihovih prava:

- Smatramo da je sporna zakonska odredba protivna ustavnom načelu jednakosti svih pred zakonom iz članka 14. Ustava RH te temeljnim vrednotama socijalne pravde i vladavine prava iz članka 3. Ustava RH, jer bez objektivnog i razumnog opravdanja stavlja u nepovoljniji položaj radnike Salonita koji su godinama bili profesionalno izloženi azbestu, samo zato što su ranije ostvarili obeštećenje po drugoj pravnoj osnovi. Ako zakon bude donesen s takvom odredbom, u ime radnika koje zastupamo podnijet ćemo Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za pokretanje postupka ocjene njezine suglasnosti s Ustavom - izjavio je odvjetnik Primorac.

Mnogi su nekadašnji zaposlenici u međuvremenu preminuli, a njihove obitelji ostale su suočene s posljedicama bolesti i gubitkom najbližih – poručili su.

Jer azbest nije birao tko će dobiti otkaz, tko će ostati raditi do posljednjeg dana, tko će primiti naknadu 2011. godine, a tko neće. Prašina se širila pogonima, ljudi su radili jedni pokraj drugih, a posljedice nisu pitale za njihov radnopravni status.

Salonit je zatvorio svoja vrata, ali njegova priča nije završena. Dok se njegovi nekadašnji zaposlenici ponovno okupljaju i traže ono što smatraju svojim pravom, ostaje pitanje hoće li država ispraviti nepravdu ili će ljudi koji su desetljećima radili u istoj tvornici doista ostati zakinuti. Jer izgubljeni posao može se nadoknaditi novcem, a izgubljeno zdravlje ne može.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2026 16:32