Konferencija "Gospodarenje komunalnim otpadom u Dalmaciji – Izazovi, rješenja i prilike razvoja", u organizaciji Slobodne Dalmacije, održana je u Tehnološkom parku Split na Dračevcu. Konferencija je okupila predstavnike lokalne i regionalne vlasti, komunalnih društava i gospodarstva kako bi se otvorila ključna pitanja gospodarenja komunalnim otpadom u Dalmaciji, s posebnim naglaskom na izazove u prikupljanju i razvrstavanju otpada, probleme koji se pojavljuju u praksi te moguća rješenja i razvojne prilike.
Sudionicima se obratio Vinko Ursić Glavanović, direktor Slobodne Dalmacije, kazavši da se radi o prvorazrednoj temi koja je danas, a bit će i ubuduće, u središtu interesa javnosti, te da se ne radi samo o komunalnom pitanju, nego je važan parametar održivog razvoja društva.
– Kao najvećoj dalmatinskoj medijskoj kući, jasno nam je da ovakve teme zaslužuju javni prostor u kojem se o njima raspravlja – argumentirano, bez manipuliranja, jeftinog politiziranja i sveprisutnog populizma. Svjesni smo da će se na ovom pitanju testirati i uloga medija, koji nisu samo promatrači.
Mediji mogu i trebaju povezati institucije, gospodarstvo, stručnjake i građane, mediji trebaju postavljati pitanja, tražiti odgovore, otvarati prostor onima koji imaju što reći kako bi ovu složenu i bitnu temu učinili razumljivom širokoj javnosti. Bez toga, bez razumijevanja i prihvaćanja široke javnosti, gotovo pa svakog građanina, u bitci koja predstoji svakoj našoj sredini neće biti moguće izići kao pobjednik – naglasio je Vinko Ursić Glavanović.
Tomislav Šuta, gradonačelnik Splita, rekao je da je uspostava kružnog gospodarenja otpadom ključna te je dodatno pojasnio taj pojam.
– Priča se odnosi i na energane i energetsko zbrinjavanje otpada. Grad je dužan zbrinjavati mulj od otpadnih voda, ali i inzistirati na dovršetku Lećevice. Vrlo rado ću govoriti o tome kako gospodarenje otpada izgleda u praksi. Grad Split si je zadao izgradnju pročišćivača pitke vode i otpadnih voda. Sudjelovao sam od početka u svim projektima, za procedure je potrebno sedam godina, a danas ćemo kvalitetno razgovarati o preprekama – kazao je Šuta.
Ante Šošić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, tvrdi da je riječ o živoj i aktualnoj temi koja je u središtu cjelokupne hrvatske javnosti.
– Koliko god bih rekao da je Hrvatska tijekom posljednjeg desetljeća znatno napredovala, toliko su pomaci u gospodarenju otpadom znatno manji. Osim količine otpada koje stanovništvo proizvodi, biološka komponenta je neadekvatna. Uzrok je što je sustav gospodarenja otpadom predvidio elemente građevine, ali dio objekata je izgrađen, dio je u fazi građenja, dio se tek treba izgraditi. Stope odvajanja otpada su niske, što je posljedica prostora i sezonalnosti. Nadam se da će ova rasprava biti lišena politikantstva i da ćemo stanje promatrati objektivno – zaključio je Šošić.
Nakon uvodnog dijela održan je prvi panel pod nazivom "Prikupljanje i razvrstavanje komunalnog otpada, problemi u praksi i moguća rješenja". Na panelu su sudjelovati Mihaela Mikulandra, predsjednica Uprave i direktorica Čistoće Dubrovnik, Vlado Pehar, član Uprave i direktor Čistoće Split, Antonia Glavina, direktorica Makarskog komunalca, Robert Graovac, član Uprave Ciana d.o.o., te Ante Čikotić, direktor tvrtke INOVAPRO d.o.o.
Razgovor moderira Saša Ljubičić, novinar Slobodne Dalmacije, koji je vodio raspravu o svakodnevnim izazovima s kojima se susreću komunalne službe, mogućnostima unaprjeđenja sustava prikupljanja i razvrstavanja otpada, te rješenjima koja mogu pridonijeti učinkovitijem i održivijem gospodarenju otpadom u dalmatinskim gradovima i općinama.
Mikulandra je kazala da je za vrijeme sezone pritisak na sustav iznimno velik te da je riječ o povećanju od 75 posto. U siječnju je prikupljeno 1900 tona otpada, a u srpnju više od 3300 tona.
– Prioritet nam je da grad bude čist, što podrazumijeva drugačiju organizaciju. Uveli smo poslijepodnevnu smjenu za pražnjenje spremnika na najudarnijim lokacijama, a kadrovski je svaka godina sve izazovnija. Domicilno je stanovništvo nezainteresirano za poslove prikupljanja otpada, a prije tri godine odlučili smo se za zapošljavanje stranih radnika. Cjenik se, unatoč svemu, nije mijenjao od 2010. godine, prioritet su nam djelatnici. Cilj nam je da onima koji rade u operativi povećamo plaće – rekla je Mikulandra, uz napomenu da je poskupljenje usluge jednostavno neizbježno.
Vlado Pehar rekao je da se ljudima u Splitu ne isplati odvajati otpad te da trebaju zaključati sve spremnike i evidentirati količine otpada koje pojedini korisnici odlože.
– Cijena sakupljanja je takva, a ljudi nemaju motivacije za odvajanje otpada jer korisnik u financijskom smislu ostaje na istom. Reciklirani otpad je besplatan za korisnika, ali košta i Grad i komunalca. Split ljeti i zimi nije isti grad, u užem centru grada otpad se skuplja u tri smjene. Što se tiče novog cjenika, pušten je u savjetovanje. Trenutačno naplaćujemo po broju članova kućanstva, što ne možemo kontrolirati, a u slučaju da su četiri člana kućanstva, cijena se diže s 9,06 eura na više od 18 eura – kaže Pehar, koji se nada da će se novim načinom potaknuti recikliranje otpada.
Antonia Glavina poručila je da je Makarska specifična jer nema odlagalište te da će se tek zaključavanjem spremnika potaknuti građane na odvajanje otpada.
– Odlično surađujemo s komunalnim redarstvom i konstantno educiramo stanovništvo o posljedicama odlaganja otpada u prirodi. Budi se svijest kod građana, ilegalna odlagališta koja su postojala uz cestu uspjeli smo riješiti konkretnim kaznama. Makarska nema problem kad su u pitanju kućanstva, najveći je problem biootpad. Kad su u pitanju stambene zgrade, dužni su unutar svoje parcele osigurati prostor za spremnik i brinuti se o njemu – objasnila je Glavina. Dodala je da Makarska odavno odvozi otpad izvan županije, što je jako skupo, zbog čega su trebali povećati cijenu usluge. Trenutačno su na 24,39 posto odvajanja otpada.
Graovac smatra da je sve u životu stvar kompromisa te da ljude treba educirati, učiti i biti konstantan u tome.
– Kada ljudi imaju interes, napravit će puno toga. Interes je pokretač, sve to funkcionira i tako se stvara sustav. Jako puno toga ovisi o tome kako se sustav organizira. Evo, recimo, iz primjera Makarske. Kad su oni zaključali kontejnere, vidjeli smo da je došlo do velikog povećanja količine biootpada prikupljenog od gotovo svih hotela. Trebamo ga različito zbrinjavati prije nego što završi u komunalnom otpadu. Jednostavno, različiti modaliteti na kraju će dati rezultate – smatra Graovac.
Čikotić je, govoreći o postrojenju u Čaporicama, kazao da je njihova vizija prije svega bila inženjerska.
– Imamo rješenje za problem koji danas imamo u Rijeci, u Dubrovniku, u Zadru, u Splitu i dalje. Kada govorimo o manipulaciji smećem, u 50 posto slučajeva u pitanju je količina otpada. Ako riješimo samo biootpad, ostaju papir, plastika, karton, staklo i metal. Plastika će naći put, karton će naći put, staklenka će naći put. Reciklabilnost postoji, ali biootpad je taj koji generira metan i emisije, to je najveća prijetnja – kazao je Čikotić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....