StoryEditorOCM
Splitizborna analiza

Je li Puljak zabio autogol? Razmetao se obećanjima i preuzimao zasluge, a omalovažavao protivnike...

Piše Sandi Vidulić
19. svibnja 2025. - 07:17

Dogodilo se ono što su ankete predviđale. Ivica Puljak je pobijedio u prvom izbornom krugu za gradonačelnika. Ali, s obzirom na nisku izlaznost, može se zaključiti da Puljka, kao i njegovog protukandidata za drugi krug izbora Tomislava Šutu (HDZ), većina građana nije doživjela kao svoj izbor.

Za Puljka se u prvom krugu ovih izbora pokazala kao dobitna formula ona koja se naizgled čini neuvjerljivom, jer bi svojim krajnostima mogla odbiti birače. A to je - obećavati brda i doline, neumjereno se hvaliti sa dosad postignutim, i beskrupulozno optuživati političke protivnike, ali i moguće saveznike (!) da su kriminalci. No, Split je grad povišenih strasti pa apsurdni ishodi nisu neočekivani. Štoviše, čudan je onaj koji se tome čudi.

image
Josko Ponoš/Cropix

Puljak se razmetao obećanjima, ali je puno ulagao u financiranje tehničke dokumentacije, od vrtića, školskih dvorana, garaža... Pa je imao simulacije s kojima je mogao mahati. Kao u modernim filmovima, gdje za jedrenjak u oluji nije potrebno izgraditi pravi brod, nego se napravi 3D simulacija njegove plovidbe, tako je Puljak prezentirao "renesansu" kao virtualnu stvarnost. Odnosno, kao obećanu budućnost, za čiju realizaciju mu treba još jedan mandat.

U ovo doba brzog zaborava, kad više nitko nema vremena za dublje analize, Puljku nije naštetio skandal s Majom Đerek koju je nezakonito otpustio, ni afere oko HNK-a, ili sumnjiva instaliranja navodno neovisnih ljudi u nadzorne odbore.

Štoviše, premda vlada nezadovoljstvo s nakaradnom gradnjom koja desetljećima devastira Split, Puljkovi birači mu nisu uzeli za grijeh što nije donio izmjene GUP-a.

Oporba je inzistirala na tome da je Puljak iznevjerio obećanja. Ukazivali su da nije izgradio niti jedan stan za priuštivo stanovanje, Centar za autizam, da nije pokrenuo gradske projekte za Stari plac, Poljud, Istočnu obalu... Prozivali su ga zbog prevelikog zaduživanja grada, niske stopa odvajanja otpada, kao i zbog toga što je grad prljav i smrdljiv. Pljuštale su optužbe zbog divljanja turista po povijesnoj jezgri...

Preuzimanje zasluga

S druge strane, Puljak je imao nekoliko oružja kojima se istodobno branio i napadao protivnike. Jedna strategija je bila predimenzioniranje svega što je napravio, ma kakve reakcije to izazvalo. Primjerice, valjda se niti u jednom gradu nije toliko raspravljalo o postavljanju stupića kojima se brani parkiranje. Također, vještom kombinacijom društvenih mreža i medijskih natpisa, Puljak je uspio učiniti vrlo vidljivim naslijeđene projekte i staviti ih pod svoje zasluge, zajedno s projektima koje je sam pokrenuo, makar je dobar dio njih još nerealiziran.

Naslijedio je projekte za Žnjan, Tehnološki park u Dračevcu, vodoopskrbni sustav Aglomeracije... S druge strane, Puljak je pokrenuo procese koji su godinama stagnirali, poput izgradnje velike osmatračnice na Marjanu i otvaranja Botaničkog vrta, upustio se u rat s bespravnim graditeljima u park šumi i s vlasnicima zemljišta. Krenuo je u sadnju brojnih stabala po gradu (čak i više nego je struka smatrala optimalnim za neke površine). Uklanjao je bespravne štekate i štandove u povijesnoj jezgri, pokrenuo je gradnju nekoliko garaža i dva vrtića....

image
Nikola Vilić/Cropix

Također, Puljak je uspio dovesti Žnjan do visoke faze izgrađenosti pred izbore. Iako je riječ o vrlo skupoj investiciji, kakva se ne radi u drugim našim turističkim sredinama, u Splitu je projekt za veliki plato koji uključuje plažu, uključuje garaže, zelenilo, rekreativne i ugostiteljske sadržaje, podignut na nivo izbornog aduta. Puljkovi birači su to honorirali, iako nitko još ne zna koliko će koštati parking, niti kolike će biti cijene u ugostiteljskim objektima, kao i hoće li više od uređenog Žnjana imati koristi iznajmljivači apartmana ili građani.

Nadalje, Puljak je imao Bojana Ivoševića, koji je služio kao pouzdani "pit bull" kad je druge trebalo udarati "ispod pojasa", ali i kao amortizer, koji je na napade protivnika reagirao s vrlo agresivnom obranom.

Kao i prošli put, Puljak je do besvijesti ponavljao par fraza. I ovaj put je kao "osovinu zla" prozivao HDZ i SDP i plašio je birače s kataklizmom koja bi uslijedila ukoliko oni dobiju izbore. Ponovno je lokalne odnosno komunalne izbore prikazao kao mitsku borbu dobra i zla neumorno ponavljajući da upravo on i "Centar" štite javni interes.

image
Josko Ponoš/Cropix

Puljkovi birači, koji predstavljaju manjinu ukupnog biračkog tijela, se očito nisu zasitili takvih jednostavnih parola. Nasuprot njega, Tomislav Šuta (HDZ) koji ulazi u drugi krug, je pokazao nekoliko nedostataka. Najprije, njegovi kandidati za zamjenike nisu bili vidljivi (osim što su odradili poneki promotivni intervju). Svakako, nisu bili usporedivi s prisutnošću Bojana Ivoševića, ili Srđana Marinića koji je također na Puljkovoj listi, a čvrsto je povezan s Marjanom.

Šuta je napredovao u odnosu na pomalo grintavo ponašanje na sjednicama gradskog vijeća, i pokazao je veću smirenost i uvjerenost. Međutim, Šuta je imao glavne prezentacije projekata u elitnom ambijentu Hotela Radisson Blue, što naprosto nije područje gdje zalaze obični birači. Također, njegovi podcasti su imali malu gledanost. Puljkovim dobrim potezom pokazalo se što nije dolazio na sučeljavanja, jer je Šuta u tim prilikama previše vremena trošio na Puljkove nedostatke, a svoje projekte je navodio na nivou suhoparnih fraza.

Prepotencija i vrijeđanje

Ipak pitanje je kako će se stvari dalje razvijati u drugom krugu, obzirom na slabu izlaznost u kojoj je svaki glas važan. Puljkove prednosti su ujedno i njegovi nedostaci, njegova taktika je mač s dvije oštrice, koja bi u određenim okolnostima mogla njemu naštetiti. Što se pak tiče SDP-a i Davora Matijevića, njima su naštetile afere koje su se pojavile u medijima.

Iz Puljkovog tabora su ciljano gađali u njega kao nositelja liste koalicije, držali su presice u kojima su ga prozivali kriminalcem i doveli ga u inferiornu poziciju da se mora braniti od optužbi. Puljkova prepotencija i sklonost omalovažavanju i vrijeđanju protivnika, je donekle ipak istopila njegovu političku auru, tako da je pitanje do koje mjere će glasači lijevih stranaka njemu dati podršku.

image
Tom Dubravec/Cropix

Ukoliko se u međuvremenu potvrdi da desnica može imati većinu u gradskom vijeću, to bi moglo demotivirati lijeve birače, a ići u korist Tomislavu Šuti, s kojim će se Puljak u drugom krugu morati konačno sučeliti.

Uglavnom, splitsko iskustvo uči da onaj koji dobije prvi krug izbora pobijedi i u drugom krugu. No, isto tako, nitko do sada nije bio gradonačelnik u dva mandata. Ipak, dosad je jedino Andru Krstuloviću Opari uspjelo da 2017. preokrene zaostajanje iza Željka Keruma od četiri posto u prvom krugu, i da odnese pobjedu u drugom krugu izbora za gradonačelnika. Dakle, još ništa nije odlučeno.

Kako su kandidati za gradonačelnike dosad prolazili u prvom krugu izbora?

Neposredni izbori za gradonačelnike provode se od 2009.. Nitko do sada nije pobijedio u prvom krugu glasanja. Najveću prednost u prvom krugu imao je Ivica Puljak 2022. pred Zoranom Đogašem. Do sada su pobjeđivali kandidati koji bi ostvarili prednost već u prvom krugu. Ali, moguća su iznenađenja. U prvom krugu je 2017. pobijedio Željko Kerum sa četiri posto prednosti, ali nije uspio postati gradonačelnik jer je izgubio u drugom krugu od Andra Krstulovića Opare. Donosimo rezultate prvog kruga dosadašnjih izbora za gradonačelnika Splita.

 

IZBORI 2009.

 

Željko Keurm 40,21%

Ranko Ostojić 34,72%

 

IZBORI 2013.

 

Ivo Baldasar 29,24%

Vjekoslav Ivanišević 21,72%

 

IZBORI 2017.

 

Željko Kerum 30,40%

Andro Krstulović Opara 26,10%

 

IZBORI 2021.

 

Ivica Puljak 26,82%

Vice Mihanović 23,23%

 

PRIJEVREMENI IZBORI 2022.

 

Ivica Puljak 48,73%

Zoran Đogaš 25,67%

U 16 godina broj birača u Splitu smanjio se za 20.000

Na ove izbore izašlo je manje birača nego pred četiri godine. Međutim, drastično se smanjuje i broj glasača sa svakim izborima. Prema najnovijim podacima Državnog izbornog povjerenstva, Split trenutno ima upisanih 140.276 birača.

 

Ako se prate lokalni izbori, ujedno se može pratiti i dramatična demografska situacija konstantnog opadanja stanovništva. Još pred tri godine, na prijevremenim izborima 2022., kad je pobijedio Ivica Puljak, bilo je upisano 146.578 birača. Na izborima iz 2021. kad je također pobijedio Puljak bilo ih je upisano 148.374.

 

Godine 2017. kad je pobijedio Andro Krstulović Opara je bilo upisano 151.322 birača. U 2013. kad je pobijedio Ivo Baldasar bilo je upisano 152.290 birača. Godine 2009. kad je pobijedio Željko Kerum, bilo je 160.738 birača.

 

Dakle, u 16 godina, od 2009. do 2025. godine broj birača u Splitu se smanjio čak za 20 tisuća (pad sa 160.738 na 140.276 birača).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2025 16:06