Još ‘ispaštamo‘ zbog vica starog 250 godina! Opet ćemo grintati, a šef splitske psihijatrije smiruje: ‘Nalijepi se...‘

Iako je Europska komisija još 12. rujna 2018. godine podnijela nacrt Direktive kojom se u njenim državama članicama traži ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje (i tako se pokušala iskoprcati iz Direktive koju je sama donijela davne 1980. godine), Vijeće i Europski parlament do današnjeg dana nisu usuglasili svoja stajališta pa nas ove nedjelje (26. listopada) u 3 sata čeka još jedno pomicanje kazaljke na satu i to za jedan sat unatrag na 2 sata, čime prelazimo na zimsko računanje vremena.

Sve počelo iz vica

Kad se ikona američke povijesti Benjamin Franklin u pismu objavljenom u Journal de Parisu (prve francuske dnevne novine) našalio s građanima savjetujući ih da se probude ranije kako bi iskoristili sunčeve zrake i uštedjeli na svijećama, nitko nije ni slutio da će njegova šala gotovo dva i pol stoljeća kasnije postati točka prijepora moderne civilizacije.

Ilustracija

Antonio Balić/Cropix

Idućih 189 godina svijet je imao većih problema od upijanja sunčevih zraka i uštede na svijećama, a onda je novozelandski entomolog George Vernon Hudson 1895. godine predložio pomicanje kazaljke na satu u ljetnim mjesecima za, ni manje ni više, 2 sata, kako bi u poslijepodnevnim satima na raspolaganju imao više vremena za lov na kukce. Poprilično osoban razlog, rekli bismo.

Ovoga puta, do recikliranja teme pomicanje kazaljke na satu nismo dugo čekali, 1907. engleski graditelj William Willett objavljuje pamflet "The Waste of Daylight" u kojem zagovara uvođenje ljetnog računanja vremena, ali ne nailazi na podršku vlade premijera sir Henry Campbell-Bannermana pa je i ovaj pokušaj neslavno završio.

Ušteda energije

Nakon nekoliko neslavnih pokušaja kroz povijest, u jeku razaranja Prvog svjetskog rata članice Trojnog saveza Njemačka i Austro-Ugarska konačno, zbog uštede ugljena, službeno uvode ljetno računanje vremena. Uskoro će se pokazati, uštede im nisu bile od velike koristi.

Njihov primjer slijedile su njihove prirodne neprijateljice iz sile Antante, koje uvode, a potom i napuštaju model ljetnog računanja vremena. Najkrvaviji sukob suvremene civilizacije (2.svjetski rat), u svrhu uštede energije, natjerao je brojne zemlje da prigrle ideju ljetnog računanja vremena.

Pjaca, Ispod ure

Vojko Bašić/Cropix

Vjerojatno se pitate kad je ljetno računanje vremena stiglo na naše prostore? U noći 27. ožujka 1983. stanovnici tadašnje Jugoslavije, prvi put, pomakli su kazaljke na svojim urama s 2:00 na 3:00 h i tim činom prigrlili ljetno računanje vremena, a njega je najspremnija dočekala Slovenija, čija je vlada pripremila Nacrt društvenog dogovora, kojim je predviđeno da radno vrijeme u svim kolektivima počne jedan sat kasnije.

Negativni utjecaji

Republika Hrvatska zadržala je koncept ljetnog računanja vremena i nakon osamostaljenja, a budući da suvremena istraživanja nisu pokazala značajniju korist od pomicanja kazaljke na satu, već, dapače, moguće negativne učinke za ljudsko zdravlje, pitanje je trenutka kad će moderan svijet napustiti ideju koja je i onako nastala iz vica te davne 1784. godine

Utječe li pomicanje kazaljke na satu na našu mentalnu higijenu? Odgovore smo potražili kod "šefa" Klinike za psihijatriju splitskog KBC-a, prof. prim. dr. sc. Trpimira Glavine.

Trpimir Glavina

Saša Burić/Cropix

S kojim se negativnim zdravstvenim učincima možemo suočiti uslijed pomicanja kazaljke na satu?

- Neki ljudi mogu imati kratkotrajne probleme sa spavanjem i, posljedično, kratkotrajnim blažim kognitivnim smetnjama u svakodnevnom funkcioniranju zbog izvjesnog poremećaja ritma spavanja. Uglavnom se to brzo "sredi" i uđe u ravnotežu...

I... to je sve? U javnom prostoru se na tu temu svašta da pročitati o negativnim utjecajima.

- Sve drugo je, uglavnom, na razini "medijske ponude" o mogućim problemima pa se neki od nas, ovisno o strukturi ličnosti "nalijepe" na eto i...eto priče!

Dakle, priče o utjecaju pomicanja kazaljke na satu na naše mentalno zdravlje ne drže vodu?

- Apsolutno, da! Ako netko i ima neki problem, uglavnom on bude kratkotrajan i objektivno blažeg intenziteta. Niti ambulantni pregledi ne pokazuju nikakve promjene...

Kratko i jasno, šef splitske Klinike za psihijatriju prof. prim. dr. sc. Trpimir Glavina, u pomicanju kazaljke na satu ne vidi neprijatelja mentalnom zdravlju nacije.