StoryEditorOCM
SplitGRAD(IĆ) POD MOSOROM

Korešnica nije jedina, smiješi se ‘boom‘ i zaboravljenom dijelu Splita; 2000 stanova, dvorana, dom zdravlja...

Piše Ivica Nevešćanin
Saša Ljubičić
27. veljače 2026. - 09:29

Stanovanje je, i to ne samo u nas, postalo temom svih tema. Razlog su, naravno, paprene cijene kvadrata koje rastu od korona-krize i to po dvoznamenkastim brojkama.

Sve je rezultiralo time da je kupovina stana i gradnje kuće u Hrvatskoj postala rezervirana samo za imućnije građane i strance iz razvijenijih europskih država, koji ovdje, s obzirom na veću kupovnu moć, i dalje pronalaze za njih (relativno) povoljne nekretnine, što dodatno podiže cijene.

Vlada je na ova događanja na tržištu nekretnina odgovorila cijelim paketom zakona koji reguliraju i priuštivo stanovanje i najam.

To u praksi znači stanove čija se cijena ne bi smjela kretati iznad 2100 eura po kvadratu, što je duplo jeftinije od novogradnji na slobodnom tržištu, a dugoročni najam privatnih stanova u aranžmanu države, podstanara bi, ako za primjer uzmemo jednosobni stan u Splitu, stajao oko 200 eura manje od tržišne cijene.

Subvencionirani mikro-stanovi od 18 metara četvornih, obiteljske kuće čiju gradnju subvencionira lokalna uprava i samouprava, kao u slučaju Splitsko-dalmatinske županije, povoljni stanovi za deficitarne kadrove..., cijeli je niz modela na raspolaganju općinama i gradovima u borbi protiv astronomskih cijena koje se u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Opatiji..., penju i do dvanaest tisuća eura za metar četvorni.

O svemu tome će se raspravljati u Splitu na konferenciji "Stanovanje pod pritiskom: tržište, turizam i budućnost priuštivog doma" u organizaciji "Slobodne Dalmacije" i HANZA medije.

image

Urbanistička zona Korešnica, autora Hrvoja Njirića

Nikola Vilic/cropix/Cropix

Sugovornici će nam biti oni koji su osmislili zakonodavni model kojim će se, prvenstveno mladim ljudima, pomoći u kupovini prvog stana ili gradnji kuće, ili im osigurati povoljan najam na duge staze.

Redom su to: potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo, Ivan Bugarin, gradonačelnik Trilja i saborski zastupnik, Josipa Serdarušić, licencirana agentica za nekretnine, Ivo Ora, prokurist Ora - Monta, Josip Bilaver, župan Zadarske županije, Ivana Marković, gradonačelnica Supetra i saborska zastupnica, Ana Rimac Smiljanić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Splitu i Hrvoje Njirić, profesor na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.

Idealna lokacija

Na konferenciji će sudjelovati i splitski gradonačelnik Tomislav Šuta i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Naravno da će onda biti i riječi o mogućim lokacijama na kojima će se graditi subvencionirani stanovi, a osim Korešnice, o kojoj se piše nadugo i široko, kako saznajemo, postoji još jedno veliko i pravno uređeno zemljište, na kojem se može realizirati čak dvije tisuće priuštivih stanova i četiri tisuće parkirnih mjesta.

Riječ je o Srnjinama koje, za razliku od Korešnice, za ovakvu gradnju imaju pripremljenu baš svu potrebnu infrastrukturu, pa ako se u Banovini odluče za ovu lokaciju, gradnja bi mogla početi u najkraćem mogućem roku.

Prostor uz kamenolom Srinjine obuhvaća 22,4 hektara. Tu je po važećem GUP-u, između ostalog, moguća i stambena gradnja i stambeno-poslovna gradnja sa svim pratećim javnim sadržajima. To bi Srinjine praktički učinilo novom urbanom gradskom četvrti, a naselje pod obroncima Mosora, na neki način "spojilo" s gradom i demografski oživjelo jer bi u njega doselile mahom mlade obitelji.

Kad spominjemo javne i društvene objekte, tu se može graditi i dom za stare i nemoćne, trgovački centar, knjižnica, vatrogasna postaja, dom zdravlja, dječji vrtić, višenamjenska dvorana, centar za obrte i ugostiteljski objekti. Srinjine bi tako, zahvaljujući priuštivoj gradnji i svemu što ona nužno za sobom vuče, postale pravi grad(ić) pod Mosorom.

Na gradskoj vlasti i vijećnicima, ostaje odluka: Korešnica ili Srinjine, ili možda gradnja na obje lokacije? Presudit će ulazni troškovi, no iz urbanističke studije, prijedloga urbanističkog projekta koji nam je dat na uvid, a potpisuje je arhitektonski biro "Ante Kuzmanić", jasno je da je u Srinjinama lakše izgraditi novo stambeno naselje nego u Korešnici jer je potpuno prometno opremljeno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. ožujak 2026 10:28