Gradonačelnik Ivica Puljak i Dragan Žuvela, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita, u ponedjeljak su na Trsteniku najavili pokretanje urbanističko-arhitektonskog natječaja za pojedinačni zahvat P13. Radi se o prostoru s obje strane Ulice Moliških Hrvata, odnosno zemljanom parkingu s jedne i igralištu s druge strane.
Osim Puljka i Žuvele, na konferenciji za medije projekt su podržali i predsjednik Društva arhitekata Split Marko Klarić i predsjednik GK Trstenik Damir Barbir.
- Danas predstavljamo raspisivanje arhitektonskog i anketnog natječaja za pojedinačni zahvat P13. To je tehničko ime zahvata u kojem će se urediti ovaj dio kotara Trstenik. Naglasak će biti stavljen na javni prostor, na komunikacije kojima se povezuju različiti dijelovi kotara, uvažavajući cijelu povijest ovog kvarta i osjetljivost javne infrastrukture.
Osim toga, u ovom natječaju predviđena je rekreacijska zona u kojoj se planira izgradnja bazena i dvorane na tom bazenu. S druge strane, pokraj ovih visokih zgrada (zgrade u Ulici Dinka Šimunovića op.a.), planira se gradnja garaže i parkinga. U ovom projektu partneri smo s privatnim partnerom (Tommy op.a.), on se stavio u gabarite postojećeg GUP-a i tako svoj projekt uklopio u ovaj javni projekt - rekao je gradonačelnik Puljak.
Dragan Žuvela prisjetio se događaja iz vremena kada još nije bio ravnatelj Zavoda, kada se zapravo počeo baviti ovim prostorom. Tada se borio protiv promjene namjene ovog prostora u Generalnom urbanističkom planu.
- Na ovom sam igralištu 2016. medijima davao izjave jer smo de facto branili prostor od prenamjene rekreacijske površine u mješovitu. Kod ovog natječaja važno je naglasiti da se radi o vrlo osjetljivoj zoni, artikulacija ove zone povezuje ove dvije stambene ulice, Papandopulovu i Dinka Šimunovića. Važno je da se ova zona artikulira i da se utemelje javni sadržaji unutar rekreacijske zone. Drugi dio je poslovna građevina s garažom i parkingom - rekao je Žuvela i naglasio da su u ovom slučaju implementirani svi mogući mehanizmi kontrole kako bi se dobilo najbolje rješenje koje će biti adekvatno i poželjno za ovaj prostor.
Kako je dio prostora na kojem je predviđena rekreacijska zona u privatnom vlasništvu, Žuvelu smo pitali što je s imovinskopravnim odnosima. Razlog zbog kojeg smo postavili to pitanje je upravo 2016. godina koju Žuvela spominje. Tada se GUP nije promijenio u korist privatnika koji su tamo htjeli sagraditi građevinu od 40.000 metara kvadratnih, velikim dijelom i zbog pritiska struke i stanovnika tog kvarta.
- Imovinskopravni odnosi su takvi da nije gradsko, međutim, ljudi moraju razumjeti da se urbanizam dijelom može osvrnuti na to, ali ga ne možemo raditi po tome što je čije. Postoje namjene prostora i urbana pravila po kojima se, naravno ovisno o vlasništvu, dalje stvari realiziraju. Kada mi urbanistički utvrdimo da je ovo još R1, a već je u GUP-u, onda će sigurno netko tko je vlasnik biti spremniji za komunikaciju s Gradom.
On nikad neće biti oštećen jer, ako prodaje svoj prostor, prodat će ga po cijeni koju odredi sudski vještak. Ako mislimo imati grad, ne može nam sve privatno biti M1, neboderi, zgrade i tako dalje... - kazao je decidirano arhitekt.
Marko Klarić je istaknuo važnost ovog prostora, ali i, kao i kolega Žuvela, njegovu osjeljivost. Naglašava da je Papandopulova ulica jedan od najboljih primjera stambene arhitekture u Splitu.
Damir Barbir je kazao da su sredstva za kotarski trg, koji će se nalaziti pokraj bazena i dvorane, već osigurana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....