A počelo je s puno optimizma: u mandatu gradonačelnika Ivice Puljka konačno se s mrtve točke pomaknuo problem koji je godinama bio trn u oku građanima: početkom 2022. Hrvojeva ulica, prvi red do istočnog zida Dioklecijanove palače, oslobođena je od trgovačkog šatorskog naselja (ne bez puno buke najmoprimaca) i, na opće zadovoljstvo, roba, šlape, dresovi i plastične cvike našli su se na južnoj strani Pazara. Uskoro je raspisan i arhitektonski natječaj za uređenje ove važne gradske šetnice, a krajem veljače 2024. objavljeni su rezultati, prvo mjesto osvojila je tvrtka "Circinus".
Znalo se što dalje treba raditi; raspisivanje javnih nabava za arheologiju, pa novih nabava za izvođače, procedura s dozvolama i slično.
Što mijenjati u projektu
Kraj je 2025. i uskoro će dvije godine od izbora projektanta, ali u smislu uređenja ništa se ne miče. Zapelo je, nažalost, već na prvom, poslovično najsporijem dijelu projekta – arheologiji. Naime, s njom se nikad ne zna; misterij je što će se otkriti, koliko će trajati, kakve će uvjete nakon toga propisati konzervatori i koliko će to izmijeniti pobjedničko rješenje.
Istini za volju, neke su velike stvari napravljene, ali "od šponde". Naime, kroz ovo vrijeme završena je sanacija i restauracija istočnih zidina Dioklecijanove palače, koji sada blistaju čisti i bijeli. Splićani su bili pomalo razočarani: sloj prljavštine koji ih je stoljećima prekrivao pružao je prizor jednoličnosti – onako sivo-crne plohe izgledale su kompaktne.
No kad je šporkica uklonjena, pokazalo se da je od izvornih Dioklecijanovih masivnih klesanaca ostalo jako malo. Stoljeća različitih građevinskih pothvata, prvenstveno gradnje novih bedema za obranu od Turaka, pa onda i požari, uklanjanje izvornih kula s te strane, pa i bombardiranje u Drugom svjetskom ratu, učinili su da su se zidine pokazale kao nekakva površina načinjena od desetaka vrsta različitih kamenih elemenata, a najmanje je onih kakve volimo vidjeti – velikih rimskih pravilnih blokova.
Ali daj što daš, barem je čisto. Svi radovi još nisu završeni, na sjevernoj strani istočnih zidina utvrđena je ugrožena stabilnost visokih izvornih lukova palače, pa predstoji sanacija, no to baš i nema veze s tempom radova u Hrvojevoj.
Ipak, ono što prilično smeta, a i šteti nalazima jest iskopana rupa pokraj Srebrnih vrata, s čije su južne strane arheološka istraživanja započela u veljači 2022. godine. Istraživanja su odavno završena, ali blatnjava buža ostala je pune tri godine razjapljena, obrasla korovom i ograđena mrežama na kojima se zaštitna tkanina već odavno pretvorila u štrace.
Polovinom prošle godine počela su istraživanja i kod jugoistočne kule, i ona su u međuvremenu završena, ali rupa je ostala. Treća otvorena rupa je sjeverno od Srebrnih vrata.
Buže ostaju
Kako smo doznali, tako će biti i dalje dok se ne okonča cijela arheologija Hrvojeve, nakon koje započinje konačno uređenje, pa se ne isplati zakapati pa otkapati.
Ali to je tek početak komplikacija. Naime, za kompletnu arheologiju Hrvojeve, Grad je proljetos raspisao javnu nabavu za izbor izvođača. Izabrana je tvrtka "Contarini", ali nakon žalbe drugog ponuditelja, "Delmat Galiota", Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila je postupak gradskih službi.
Na novoj nabavi posao su dobile tvrtke "Neir" i "Arheorad", ali je ponovno uslijedila žalba i još uvijek se čeka što će DKOM odlučiti. Sve to odgađa u beskraj konačno uređenje Hrvojeve, ali i poskupljuje trošak. S predviđenih 692 tisuće eura, arheološki radovi skočili su na 1,1 milijun eura.
Nitko od naših sugovornika iz Banovine, koja je investitor, ne usuđuje se predviđati rok konačnog uređenja Hrvojeve, samo kažu: "Trajat će dugo…"
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....