Danas se u Dalmaciji i Hercegovini posebno slavi Svijećnica ili Kalandora. U brojnim crkvama služit će se svete mise i blagoslovljivati svijeće. Na ovaj blagdan Josip i Marija su donijeli Isusa u hram, da ga kao prvorođenca obredno prikažu Bogu. Tu se, bilježi evanđalist, zatekao starac Šimun, koji je uzeo dijete u naručje i u nadahnuću prepoznao u njemu budućeg Mesiju. Pri tome je Šimun Isusa nazvao Svijetlom, što je okosnica blagdana.
Otuda blagdanu pučki naziv Svijećnica. No, još jedna zanimljivost veže se uz Kalandoru, a to su stare pučke izreke, jer su naši djedovi, bake, pradjedovi i prabake…prema vremenu na današnji dan, znali reći kakva će biti godina. Na današnji dan posebno su se bojali - sunca, a to svjedoče i neke izreke. Jedna od njih je„ Ako je na Kalandoru lipo vrime, do Jurjeva(23.IV) past će dvanest snijegova“.
Zatim ide još brutalnija „Kalandora vedra, dici se vide rebra (dolazi nerodna godina, bit će gladi)“. Ovaj blagdan dolazi 40 dana poslije Božića, i sve oči su bile uprte u nebo, jer se gledalo koliko će zima biti duga, hoće li biti dovoljno hrane u kući i sijena za blago, a iz toga je došla ova pučka izreka
- Ako je Kalandora vedra, bit će duga zima.
Neki bi na taj blagdan prije pustili vuka u štalu, nego da ih sunce ogrije, tako se rodila i ova izreka „Bolje je vuka u štali imati, nego se na suncu o Svijećnicu grijati“. Slučajno ako je nešto procvjetalo na današnji dan reklo bi se „Cvate li na Kalandoru, bit će o Cvitnoj nedilji mraza“.
Uglavnom, naši stari, a posebno maslinari prizivali su na današnji dan kišu, a iz toga je potekla ova pučka izreka „Kalandora vodna, godina rodna“. Inače, naziv Kalandora ili Kandelora dolazi od talijanske riječi Candelora koji je nastao od latinskog naziva-Festum candelarum ili Blagdan svijeća.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....