- Nekomercijalni smještaj je tumor stambenog fonda u Hrvatskoj”, istaknuto je na online tribini malih iznajmljivača u organizaciji nacionalne udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi), koja je organizirala okupljanje članstva s ciljem njihove bolje informiranosti i, u svjetlu novih zakonskih regulativa i odluka, poticanja na promišljanje "smiju li više živjeti od turizma"?
Što sve mogu očekivati iznajmljivači prezentirali su predsjednik udruge Vedran Tomić iz Rijeke i njezina dopredsjednica, Splićanka Hana Matić iznijevši brojku od 650.929 postelja u nekomercijalnom smještaju u 2023. koja, u odnosu na predpandemijskih pola milijuna iz 2019., pokazuje skok od 28,10 posto. U istom je razdoblju, navode, broj postelja u kratkoročnom najmu doživio smanjenje za 72.000.
- Nekomercijalni smještaj predstavljaju nekretnine za odmor (kuće i stanovi), često i u stranom vlasništvu, koje se nelegalno iznajmljuju ‘obitelji i prijateljima‘ što nitko ne kontrolira. I u većem dijelu godine te su nekretnine prazne. U duhu novih zakona tako, primjerice, imamo situacije poput onih u zgradama u Novigradu i Umagu ili Zadru gdje stranci rentaju apartmane na crno, a domaći vlasnici ih, u duhu novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, moraju pitati za suglasnost smiju li uopće iznajmljivati što je diskriminatorno i ponižavajuće za hrvatskog građanina u vlastitoj zemlji - istaknula je Hana Matić.
Primjerice, prema zadnjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine u Splitu su evidentirana 17.533 prazna stana. U sustavu eVisitor je pak, tri godine kasnije (u prosincu 2024.) u Splitu bilo registrirano 8316 objekata namijenjenih turističkom najmu. U udruzi SMOi smatraju kako su se mali iznajmljivači posve neopravdano našli na udaru, jer službene brojke jasno ukazuju kako krivce za uzroke stambene krize valja tražiti na drugim adresama.
Prolaz ispod radara
Prema navodima udruge, broj postelja u nekomercijalnom smještaju raste brže nego u ijednom drugom smještaju, a lani je premašio brojke u onom legalnom. Istodobno se, iz godine u godinu, upozoravaju u udruzi, bilježi dodatno smanjenje prijavljenog broja noćenja u objektima nekomercijalnog smještaja.
- Nekomercijalni smještaj uzrokuje pretrpanost u sezoni, ali zakon ga ne regulira. Umjesto toga, mali iznajmljivači, koji legalno rade, kažnjeni su dvostrukim porezima i zabranama. I sve to prolazi ispod radara, a male iznajmljivače, koji u svojim rukama drže 60 posto smještaja u Hrvatskoj i od njega žive i rade ‘dovodi se u red‘. Nestvarno je slušati priče kako iz godine u godinu Hrvatske autoceste i Jadrolinija bilježe rekorde u broju putnika, a ti ljudi nisu nigdje evidentirani, iako se nalaze u Hrvatskoj. Gdje su svi on? - pitaju se u udruzi SMOi.
Proglasilo ih se, kažu, glavnim uzrokom stambene krize zbog čega su postali meta i dežurni krivci za rast cijena nekretnina, no drže kako, iako su cijene stanova u Hrvatskoj od 2019. do 2023. porasle za 48 posto ta činjenica ne može dovoditi u korelaciju s kratkoročnim najmom.
- Najveći rast cijene stanova, čak 56 posto, bilježi se u regijama bez turizma - ističu u SMOi. Dok, kazano je na online tribini, država penalizira legalne privatne smještaje porezima i značajnim ograničenjima u radu, istovremeno državne nekretnine zjape prazne ili se koriste za kratkoročni najam, a hoteli dobivaju subvencije (beskamatni krediti, porezne olakšice) slijedom čega su ključni problemi - nenamjenska uporaba javnih resursa i nelojalna konkurencija.
Poticaji za hotele
- Država potiče gradnju hotela beskamatnim kreditima do sedam milijuna EUR (HBOR), poreznim olakšicama (50-100 posto smanjenja poreza na dobit na rok od 10 godina) i smanjenjem komunalnih doprinosa za luksuzne hotele. Dok se ograničava obiteljski smještaj, apartmani se grade pod drugim nazivima (luxury residences, glamping...).
Gradi se mnogo, ali se ne grade stanovi za stanovanje. Godišnje se izgradi preko 15.000 novih stambenih jedinica, ali većina toga su apartmanske ili luksuzne stambene zgrade, 90 posto novih apartmana su luksuzni objekti, cjenovno nepristupačni lokalnim stanovnicima i hrvatskim građanima. Građevinske dozvole za apartmanske zgrade bujaju, unatoč stambenoj krizi - apostrofiraju u udruzi SMOi.
Tvrde kako se apartmanizacija obale slijedom toga događa zbog prodaje nekretnina nerezidentima i pretvaranje istih u “kuće/stanove za odmor”, gradnje apartmanskih zgrada, pa i cijelih apartmanskih naselja uključujući i onih s mobilnim kućicama u kampovima, ali i nicanje stotina njih u kućanstvima ili OPG-ovima, kao i divljih ‘mobile home‘ naselja i luksuznih rezidencija/vila ili stambenih blokova uz hotele, koji su u naravi privatni apartmani za kratkoročni najam.
S druge pak strane, zahvaljujući radu malih obiteljskih iznajmljivača, kažu u SMOi, generiraju se lokalne vrijednosti i prihod ostaje u zajednici, pruža se osobna usluga, potiče direktna potrošnja gostiju, održivost i radna etika.
- Apartmani su najnagrađivanija i vodeća vrsta smještaja, a Hrvatska je među prvih 10 u svijetu (Traveller Review Awards 2025)". Želimo raditi! Zalažemo se za regulaciju turističkog tržišta po mjeri građana, tako da se štiti legalni najam, a ne da se prikriva ilegalni turizam pod nazivom nekomercijalni smještaj.
Zalažemo se za domaćina - temelj hrvatskog turizma, za svakoga tko je prisutan uz svoj smještaj neovisno o prebivalištu ili vrsti nekretnine, a da se privatnim iznajmljivačem nazove onaj koji uopće nije prisutan, a bavi se iznajmljivanjem smještaja.
Želimo da se pojam ‘rentijer‘ definira u svojemu originalnom značenju, a to znači da se njime nazivaju ljudi koji ubiru rentu/najamninu od dugoročnog najma bez rada i dodatnih troškova. Ne želimo da se destinacijom upravlja bez sudjelovanja malih iznajmljivača/privatnog smještaja i nikako na štetu iznajmljivača i hrvatskih građana, a u korist krupnog kapitala upitnog podrijetla - stavovi su udruge SMOi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....