Sedamdesetak vlasnika poljoprivrednih zemljišta na južnoj strani Marjana okupilo se u ponedjeljak u podne pred zgradom gradske uprave u Banovini kako bi prosvjedovali zbog najavljenog rušenja svojih objekata koji su u obuhvatu zaštićenog područja park-šume Marjan.
Tvrde da je riječ o poljoprivrednim kućicama za alat površine do 20 kvadrata, a ne o bespravnim vilama i apartmanima, te traže da se u glavnom gradskom dokumentu, GUP-u, uvaži realnost njihovih privatnih parcela koje nisu javna površina niti šuma. Navode da GUP više od 40 godina pravno neutemeljeno planira javnu namjenu park-šume na njihovu privatnom vlasništvu, što, po njihovu mišljenju, ne odgovara stvarnom stanju na terenu i godinama stvara nenadoknadivu štetu građanima Splita čije se vlasništvo nalazi u tom području.
Neslužbeno doznajemo da je Građevinska inspekcija označila 150 objekata na Marjanu za rušenje, a riječ je o šarolikom skupu: u istoj su vreći i monumentalne vile, i apartmani, i dogradnje starih kuća i alatnice, što neki vlasnici smatraju nepravednim.
Šutin ‘krumpir‘
Njihove zahtjeve iznio je Ivan Peršić, predsjednik Udruge vlasnika zemljišta na Marjanu:
– Došli smo pred Banovinu kako bismo ukazali gradskim vijećnicima i gradonačelniku Tomislavu Šuti na 40-godišnje kršenje naših vlasničkih prava raznim GUP-ovima. Voda je došla do grla jer Građevinska inspekcija ima izvršna rješenja za rušenje kućica na Marjanu, na južnoj strani, u kvartu Meje. To smatramo nezakonitim jer se temelji na članku u GUP-u napisanom na temelju akta o proglašenju zaštite područja iz 1988. godine, donesenom po zakonima koji više nisu valjani. Osporavamo to na Visokom upravnom sudu, pa je nejasno zašto Građevinska inspekcija ide u izvršenje rješenja ako postoji prethodno pitanje. Smatramo da je bivša vlast, na čelu s Ivicom Puljkom, Bojanom Ivoševićem i Srđanom Marinićem, forsirala ta izvršenja.
Vrući krumpir pao je Šuti u ruke, kojemu predlažemo da sazove tematsku sjednicu Gradskog vijeća na temu privatnog vlasništva u obuhvatu Marjana. Ovo što se događa nije normalno. Naše vlasništvo stoljećima je poljoprivredno zemljište, na njemu su ljudi gradili poljoprivredne objekte, a neki na njima žive. Nije pošteno da se na njemu planira javna namjena jer je riječ o parcelama tradicijske poljoprivrede na 55 hektara, koje su tako navedene i u katastarskim knjigama. Grad tijekom svih ovih godina nije otkupio ni jedan četvorni metar privatnog zemljišta za javnu namjenu – kazao je Peršić, navodeći kako je, prema Bioportalu, iz obuhvata park-šume misteriozno nestalo 15 hektara površine, odnosno lučica Špinut i Zvončac te vojno zemljište.
Umirovljeničke alatnice
Ističe da su poljske kućice prve na udaru, a riječ je o alatnicama splitskih umirovljenika koji su ih naslijedili od svojih predaka u jednakoj kvadraturi, a rušenje je udar na njihova nevelika primanja.
O svojim nedaćama govorili su i vlasnici kućica, vrtova i maslinika, pitajući se gdje će s poljoprivrednim alatom ako im se sruše kućice, a neki su ih već uklonili o svojem trošku.
Nasuprot njima, iz Društva Marjan, čiji je predsjednik Upravnog odbora Srđan Marinić, tvrde da je zaštićeni dio prirode park-šuma Marjan proglašen, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, još 1964. godine. U članku 47. važećeg GUP-a Splita, koji je stupio na snagu u siječnju 2006., za područje park-šume Marjan propisano je nedvosmisleno: "Poljoprivredne površine, do privođenja planiranoj namjeni, mogu se koristiti samo za otvorene nasade (bez plastenika i staklenika) bez mogućnosti građenja poljskih kućica. Izgrađene građevine nakon 1968. godine i bez građevne dozvole, kao i sva odstupanja od građevne dozvole ili naknadne nelegalne dogradnje i nadogradnje moraju se uklanjati."
Uz to, Zakon o prostornom uređenju utvrđuje da se unutar zaštićenog obalnog područja mora, odnosno tisuću metara od obalne crte, ne mogu planirati niti se mogu izdavati akti za provedbu "zahvata u prostoru za vlastite gospodarske potrebe kao što su spremišta za alat, strojevi, poljoprivredna oprema i slično".
Od barake do vile
Navode kako je isto vrijedilo i u starom Zakonu o prostornom uređenju jer je zakonodavac prepoznao da su unutar tog najvrjednijeg obalnog područja Republike Hrvatske zabilježene najveće devastacije i zlouporabe poljoprivrednih objekata koji bi prerasli u stambene objekte ili ugostiteljske objekte za iznajmljivanje.
– Nitko nikad nikome nije branio bavljenje poljoprivredom. Nažalost, danas je situacija takva da je, uz rijetke iznimke, teško razlikovati poljoprivrednike od onih koji isključivo žele pretvoriti svoje ilegalne barake u legalne stambene kvadrate. Procedura bespravne izgradnje na Marjanu bila je desetljećima gotovo protokolarna i dobro uhodana. Prvo izgradiš bespravnu baraku. Zatim tražiš legalizaciju, isključivo s namjerom pretvorbe u stambeni prostor. Dok postupak legalizacije traje, u slučaju Marjana i preko 10 godina, bespravno proširuješ objekt, računajući na lažna obećanja o legalizaciji koja su se provlačila još od 2012. godine. Od 2021. godine i dolaska nove vlasti u Grad Split, zahtjevi za legalizaciju (120 zahtjeva) konačno se počinju odbijati, onako kako zakon i nalaže – zaključuju iz Društva Marjan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....