Amfiteatar Ekonomskog fakulteta u Splitu u četvrtak, 5. ožujka bio je ispunjen do posljednjeg mjesta. Tema Biti žena, druga u nizu novog serijala EFST Talks, pokazala se kao pun pogodak. Tražila se sjedalica više, a studenti i posjetitelji s velikim su interesom pratili razgovor o iskustvima, izazovima i prilikama žena na vodećim pozicijama.
O ulozi žena u društvu i gospodarstvu, njihovom putu do vodećih pozicija te važnosti međusobne podrške razgovarale su Branka Vučemilo Elezović, članica Uprave Ericsson Nikola Tesla, prof. dr. sc. Renata Pecotić, dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Matea Dorčić, zamjenica gradonačelnika Splita, te Dragica Jerkov, poduzetnica i inovatorica, vlasnica brenda Woolee i potpredsjednica Udruge poslovnih žena Krug Split. Panel je moderirala prof. dr. sc. Branka Ramljak s Ekonomskog fakulteta, koja je svojim britkim pitanjima otvorila niz tema i potaknula publiku na promišljanje o položaju žena danas.
Uvodno je okupljene pozdravio dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Bruno Ćorić, dok je zbog nemogućnosti dolaska pročitano i pismo bivše predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor.
Politika: žene još uvijek brojčano u manjini
Raspravu o položaju žena u društvu profesorica Ramljak otvorila je nizom statističkih podataka koji pokazuju koliko su žene još uvijek nedovoljno zastupljene u političkom životu. Od 151 saborskog zastupnika, samo je 37 žena. U Vladi Republike Hrvatske su tek dvije ministrice, dok su u Europskom parlamentu od 12 hrvatskih zastupnika četiri žene. Na lokalnoj razini brojke su još skromnije: Hrvatska ima dvije županice, 19 gradonačelnica od ukupno 128 gradova te 35 načelnica među 428 općina.
O vlastitom iskustvu ulaska u politiku govorila je zamjenica gradonačelnika Splita Matea Dorčić, koja je istaknula da je odluka o političkom angažmanu došla nakon promišljanja, ali i osjećaja odgovornosti prema zajednici.
– Ja sam se nakon dužeg promišljanja i savjetovanja s obitelji i prijateljima ipak odlučila da imam dovoljno vremena, volje i znanja te mislim da mogu donijeti nekakvu promjenu ovom gradu. Zapravo sam shvatila da je to nešto što želim i na što sam spremna. Možda po mojim godinama ne bi svatko rekao da sam potpuno spremna, što brojni mediji vole naglasiti, ali nedavno se otvorila prilika i odlučila sam preuzeti odgovornost. To je na kraju rezultiralo pobjedom na lokalnim izborima i nastavkom rada u gradskoj upravi – kazala je.
Naglasila je i da njezin dolazak na tu funkciju nije bio bez iskustva.
– Mislim da je moje iskustvo u radu u gradskoj upravi dosta primjetno jer nisam došla u administraciju nespremna. Došla sam nakon 13 godina rada u Županiji i kao netko tko jako dobro poznaje sustav.
Iako statistike pokazuju da je politika još uvijek dominantno muški prostor, Dorčić ističe da osobno nije osjećala da je zbog toga u nepovoljnijem položaju.
– Postoji predrasuda u društvu da je politika muški posao i da žene tu teže prolaze i dobivaju prilike, čemu brojevi i svjedoče. No u mom slučaju to nije tako. Ni u jednom trenutku nisam osjetila da sam dio nekakve statistike, niti još manje da sam ukras. Nitko od mojih kolega mene ne gleda na takav način, niti bi im to dopustila. Kad si u prostoriji i za stolom s muškim društvom, treba se izboriti za svoje mjesto i to sam učinila. Upravo zato mislim da je moj primjer dobar pokazatelj da žene trebaju odlučiti, tražiti i realizirati ono što žele.
U pismu koje je pročitano na panelu, bivša premijerka Jadranka Kosor prisjetila se trenutka kada je 2009. godine preuzela vođenje Vlade.
– Kad su mi zastupnici u Hrvatskom saboru dali povjerenje 6. srpnja 2009. godine, nisam razmišljala trebam li biti dvostruko bolja od muških kolega. Mislila sam samo o tome da moram svoj posao raditi iz sve snage, najbolje što znam i mogu. Trebalo mi je neko vrijeme da ojačam autoritet među muškim kolegama jer su moji suradnici, i u stranci i u Vladi, uglavnom bili muškarci. Mnogima je trebalo vremena da se prilagode činjenici da im je žena šef.
Dodala je i kako su žene u politici često izložene drugačijem medijskom tretmanu.
– Naravno da je medijski tretman bio potpuno specifičan. Meni su mjerili i broševe, i cipele, i haljine. Ali ja nisam imala vremena baviti se nevažnim stvarima, iako su neke izmišljene priče mom privatnom životu nanosile štetu.
Svoju poruku mladim ženama u politici sažela je jasno.
– Nikako ne pristajte biti samo ukras. Uvijek apeliram i na više solidarnosti među ženama jer nas je više, a često nam umanjuju šanse.
Akademska zajednica: studentice dominiraju
Ohrabrujuće podatke iz akademskog svijeta iznijela je dekanica Medicinskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Renata Pecotić. Prema njezinim riječima, na fakultetu kojim upravlja žene su u velikoj većini.
– Kao prva dekanica Medicinskog fakulteta u Splitu moram naglasiti da fakultetom dominiraju žene. Preko 70 posto studenata medicine čine studentice, a na Dentalnoj medicini i Farmaciji taj broj prelazi i 80 posto – istaknula je.
Prisjetila se i trenutka kada joj se otvorila prilika da preuzme tu funkciju.
– Moram priznati da je u tom trenutku bilo izazovno. Bilo je izazovno izaći iz zone komfora i biti prva. Međutim, drago mi je da je na našem sveučilištu već bilo dekanica jer smo sve mi dokaz da se može.
Govoreći o vođenju institucije, naglasila je kako funkcija nosi veliku odgovornost, ali i priliku da se doprinese zajednici
. – Neovisno o tome jesmo li dekan ili dekanica, svatko od nas preuzima odgovornu funkciju. Možda kao žene imamo tu prirodnu crtu veće brige, ali ja na to gledam kao prednost, a ne kao manu. Na toj funkciji brinemo o studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju, preuzimamo financijsku i zakonodavnu odgovornost.
Na kraju je naglasila da je u akademskoj zajednici najvažnije imati jasnu viziju i odgovorno donositi odluke.
– Na kraju dana nas se vrednuje kroz ono kakvi smo i kako pristupamo radu. Najvažnije je imati jasnu misiju i viziju, biti odgovoran, donositi odluke i stajati iza njih.
Poduzetništvo: hrabrost i kompetencije
Poduzetnička perspektiva rasprave došla je iz iskustva Dragice Jerkov, vlasnice brenda Woolee i potpredsjednice Udruge poslovnih žena Krug Split.
– Ono što moram odmah naglasiti jest da je žena dodana vrijednost svakom društvu i toga sve žene moraju biti svjesne – istaknula je.
Govoreći o vođenju tvrtke i poduzetništvu, naglasila je kako žene često donose drugačiji stil upravljanja.
– Apsolutno sam sigurna da postoji žensko vođenje i žensko poduzetništvo i ono se bitno razlikuje od vođenja muškaraca, što ne znači da je suprotno ili lošije. Nama je prirođeno biti majke i taj odnos često prenosimo na poduzetništvo jer želimo brinuti i stvoriti nešto ugodno nama i drugima. Važna je empatija, važno je slušati druge, ali i prepoznati prilike.
Istaknula je i da su rizici sastavni dio poduzetništva.
– Nitko nije oslobođen rizika, ali ta težnja prema naprijed je krucijalni dio poduzetničkog duha. Upravo to čini razliku između uspješnih i onih koji to nisu.
Najveću prepreku vidi u nedostatku samopouzdanja.
– Žene se često ne usuđuju, bez obzira na to što smo školovanije i što nas ima više. Ne usuđujemo se, bilo iz tradicionalnih, kulturoloških ili nekih drugih razloga. Moramo se ohrabriti i raditi na svojim kompetencijama.
Svoju poruku zaključila je slikovito.
– Dok ne radimo na sebi nećemo prebroditi prepreke koje su nedvojbene. Ne trebamo zbog njih biti frustrirane, već ih trebamo preskočiti. Kako volim reći – ako ne možemo kroz vrata, ući ćemo kroz prozor.
Podrška među ženama kao ključ promjene
Sličnu poruku uputila je i Branka Vučemilo Elezović, članica Uprave Ericssona Nikola Tesla, naglasivši kako žene često same sebe ograničavaju.
– Velik problem je što su žene sklonije sumnji same u sebe. Na natječaj za visoku poziciju često će se prijaviti pet manje kvalificiranih muškaraca na jednu ženu koja se pita treba li se uopće prijaviti. – upozorila je.
Naglasila je da promjena počinje upravo od samih žena. – Dajte sebi priliku i vjerujte u sebe. Žene mogu napraviti puno, ali samo ako same sebe osnaže i ako prestanemo stavljati etikete poput ‘muško’ i ‘žensko’, jer su to često nepotrebne kočnice.
Posebno je naglasila važnost međusobne podrške.
– Kolegice, podržavajte kolegice. Žena je više, žene su pametne, snažne i u puno većem postotku visoko obrazovane. Upravo zato žena ženi treba biti saveznica.
Poruka za kraj
Panel je završio snažnom porukom koja se provlačila kroz sva izlaganja – samopouzdanje, rad na vlastitim kompetencijama i međusobna podrška žena ključni su za promjene u društvu. Sudeći po interesu studenata i atmosferi u amfiteatru, tema je otvorila prostor za nastavak razgovora koji će se, kako je najavljeno, nastaviti i u budućim izdanjima EFST Talks serijala.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....