Možemo! Split održao je danas u Spinit Inkubatoru javnu tribinu o priuštivom stanovanju pod nazivom "Stambeno kriziranje – Split: nedostižan s(t)an".
- Ovo je jedan od glavnih problema u Hrvatskoj, mladi ljudi si više ne mogu priuštiti, pa gotovo ni život u najmu, a kamoli kupnju nekretnine. Prosječna dob izlaska iz roditeljskog doma je 32 godine.
Mladi se prije tih godina teško osamostaljuju što ima niz negativnih posljedica na društvo. Vlada je sada predložila novi Nacionalni plan stambene politike kojim je predloženo niz mjera. Ima tri glavna aspekta, jedno je da se gradi dosta više stanova, drugo je da se stanovi koji su trenutačno prazni na neki način aktiviraju i ono što je neka naša perspektiva jest da se trebalo ići puno jače u poticanje aktivacije tih stanova.
Naime, jedina prava aktivacija iz plana je da daju određeni dio novca vlasnicima kako bi oni to stavili na tržište. Mi mislimo da se one koji ne koriste adekvatno stanove treba puno jače oporezivati kako bi oni stvarno bili prisiljeni staviti te stanove na tržište, a ne da mi te ljude, koji su već u puno boljoj poziciji, dodatno plaćamo. Također, smatramo da se treba dati puno više ovlasti jedinicama lokalne i regionalne samouprave da mogu jasnije ograničiti gdje se može raditi dnevni najam, a ne da se ta odgovornost prebacuje na susjede - kazao je Marin Živković, saborski zastupnik Možemo! i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba
Na tribini su uz njega sudjelovali Daša Gazde, arhitektica i donedavna predsjednica Društva arhitekata Splita, Meri Juričko, odvjetnica u miru, članica lokalne grupe Možemo! Split i Žaklina Jurić, novinarka i članica inicijative "Stanari zajedno".
Govorilo se o posljedicama stambene krize u Splitu i Hrvatskoj i alatima koji su državi i lokalnoj upravi na raspolaganju u umanjivanju krize, o dobrim i lošim stranama nacrta prijedloga Nacionalnog plana stambene politike koji je donijela Vlada RH, o novim zakonima čija bi primjena, prema zamisli Vlade RH trebala pridonijeti "oslobođenju" stambenih prostora od turističkog najma, o konkretnim primjenama i posljedicama takvih zakona na suživot građana i turista, te o urbanističkim, pravnim, poreznim i drugim mogućnostima koje su lokalnoj vlasti na raspolaganju u kreiranju novog stambenog prostora.
- Uspostava sistema priuštivog stanovanja je jedan dugotrajan proces koji je izrazito političan. Sama ta riječ znači da imamo problem zato što ovisimo o nekim izborima, predizborima, te tko kaže da briga o prostoru, pa tako i priuštivom stanovanju nije politička disciplina - taj laže.
Svaki plan se izglasava na Gradskom vijeću, a potvrđuje time što ste izabrali te ljude. Što se tiče priuštivog stanovanja, mi se opet vraćamo s ovim Nacionalnim planom stambene politike na činjenicu da svatko zaslužuje prostor za život, a da arhitektonska kvaliteta izgrađenog ne prati cijenu koja se postavlja.
Napisali smo u svom priopćenju da se tu radi mahom o nekvalitetnim arhitektonskim prostorima koji su po nama bezvrijedni. Država je proširivala građevinska područja i mi pokušavamo pronaći nekakav kompromis u svemu tome da ovo sve skupa ima smisla, jer, ako ćemo mi širiti građevinska područja za skupe stanove koje će kupovati netko drugi - kome sve štetimo? Samo sebi u principu, a nikako da zapamtimo da je prostor jedini resurs kojeg nemamo bezgranično - poručila je između ostaloga Daša Gazde.
Novinarka Žaklina Jurić komentirala je pretvaranje stambenog prostora u turistički protiv čega se bori inicijativa "Stanari zajedno".
- Dogodio nam se nekakav divlji turizam kojeg više ne možemo kontrolirati jer ne znam kako bih drugačije objasnila situaciju u kojoj u nekim zgradama u starom dijelu grada imate više apartmana nego stanara. Netko je na to morao puno prije paziti kako nam se ne bi dogodilo ovo što nam se sada događa, a to je da nam grad umire.
Zato se osnovala građanska inicijativa "Stanari zajedno", koja je i nacionalna inicijativa, kako bi pomogla svim ljudima koji se loše osjećaju u svojim stanovima. Vlada jest nešto poduzela s donošenjem par zakona, ali to neće ništa riješiti. Čini nam se, barem nama u inicijativi, da je država tu odgovornost koju je ona trebala snositi, prebacila na sustanare da jedni drugima daju suglasnosti, a i ta suglasnost od 66 posto konkretno ne znači ništa nekome tko u zgradi ima 12 stanova od kojih su 10 apartmani.
Zato naša građanska inicijativa od samih početaka inzistira na tome da se Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nadopuni članak 73. u kojem će se točno i taksativno definirati što je to stan, što je stambena zgrada, što je apartman, što je apartmanska zgrada i da onda stupanjem na snagu tog članka prestaju važiti sva prethodno izdana rješenja za otvaranje kratkoročnog najma - navela je Žaklina.
Za kraj, nešto više i detaljnije o ovoj temi s pravne strane kazala je odvjetnica u miru Meri Juričko.
- Donesen je novi Zakon o upravljanju stambenim zgradama, to je jedna materija koja je bila podregulirana. Do sada je bila regulirana samo Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a sada se konačno bolje uređuju odnosi između samih suvlasnika, između suvlasnika i upravitelja, te se konačno propisuju prekršajne kazne za ona postupanja koja su bila bespravna, a ustvari nisu imali pravni aspekt koji bi bio učinkovit i doveo stvari u prijašnje stanje.
Tako se sada propisuju prekršaji za pravne osobe, fizičke osobe, one koji izvode radove na zgradi i one koji poduzimaju radove na zgradi bez dozvole. To se odnosi prvenstveno na zatvaranje balkona, diranje u fasadu tako da se mijenjaju otvori suprotno onome kako je bilo, da boje nisu usklađene s postojećim stanjem.
Za nadzor takvih stvari su uvedeni komunalni redari kao oni koji to kontroliraju i mogu izreći mjere. Ono što je loš aspekt tog Zakona, čini mi se onaj dio gdje se na stanare prebacuje odlučivanje o davanju stanova u najam, bilo radnicima ili korištenje za turistički najam - zaključila je Juričko.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....