Na noge se digla i struka: evo što o Poljudu kaže Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske

U povodu namjera da se na mjestu postojećeg splitskog olimpijskog stadiona u Poljudu izgradi novi nogometni stadion, Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske – AAUZ iznosi sljedeće mišljenje:

– Kada arhitektonsko djelo preraste svoju utilitarnu funkciju i postane simbol identiteta, kad uđe u kolektivno pamćenje, kad oblikuje emocionalnu topografiju grada i postane referentna točka generacija, onda više ne govorimo samo o javnoj infrastrukturi, nego o kulturnom zajedničkom dobru. Stadion na Poljudu, arhitektonsko remek-djelo akademika Borisa Magaša, upravo je to – javno i institucionalno zaštićeno nacionalno kulturno i zajedničko dobro. Taj rijetki i konsenzualno strukom i javnošću prihvaćeni status to djelo nije steklo samo zato što predstavlja iznimnu arhitektonsku vrijednost, nego i zato što se promaknulo u metaforičko Mjesto, mjesto kolektivne euforije, mjesto radosti i tuge, mjesto sportskog mita i urbanog rituala, što je postalo simboličkom, identitetskom i emocionalnom infrastrukturom zajednice... – stoji u priopćenju.

– Kada arhitektonski artefakt, poput ovog stadiona, protokom vremena akumulira značenje koje nadilazi funkciju, kada postane urbani, socijalni, sportski i kulturni reper suvremenog identiteta cijele zemlje, kada se zajednica sjeća i prepoznaje u njemu, kada postane međugeneracijska spona, kada se projicira u mentalnu dimenziju kulturnog prostora, u tom trenutku on prelazi iz sfere javne imovine u sferu zajedničkog dobra. Upravo ta činjenica predstavlja onu distinkciju koja se često ne razumije – upozoravaju iz AAUZ-a.

Simbol nacionalne kulture

– Stadion na Poljudu javno je dobro u vlasništvu splitske urbane zajednice i njim kao javnim dobrom upravlja gradska vlast, ali ono što on predstavlja kao simbol nacionalne kulture – to ne pripada samo Splitu, nego predstavlja zajedničko dobro cijele Hrvatske. Na kraju, to je vrijednost koju kao individualizirana kultura prinosimo na dar Europi i svijetu. Zato ni splitske gradske vlasti ni građani Splita ne mogu autonomno odlučiti o tome smije li se stadion na Poljudu srušiti. Stanje stadiona u Poljudu, zbog gotovo polustoljetne nebrige o njegovu održavanju, ne može biti argument za njegovo rušenje – smatraju u AAUZ-u.

Naprotiv, kako kažu, to mora biti širok, glasan i odlučan poziv na društvenu odgovornost i raspravu o njegovoj održivoj budućnosti.

– Hrvatska praksa, nažalost, pokazuje općeniti sramotni nemar prema recentnim arhitektonskim djelima reprezentativnog značaja za hrvatsku kulturu, vidljiv na individualnoj i kolektivnoj razini javnosti, te čak specifičnim institucionalnim razinama. Žalostan je trenutak u jednoj zajednici kada joj njezina kulturna dobra postanu teret. Tada znamo da su ta zajednica i ta kultura pokleknule. Jer, narod koji ne haje za vlastito kulturno nasljeđe i sam ga ruši, odriče se i svoje kulturne budućnosti i svoje nacionalne opstojnosti – poručuju za kraj iz AAUZ-a.