Kod križanja ulica Zbora narodne garde i Ulice Domovinskog rata očišćen je teren, ljudi se pitaju za koju su namjenu ovi poslovi obavljeni. Hoće li se pojaviti uskoro još jedan trgovački centar ili će niknuti neka zgrada u kojoj će se prodavati skupi stanovi?
No, kako je prema Katastru zemljište u vlasništvu "Vodovoda i kanalizacije", upitali smo njih imaju li kakve veze s ovim zemljanim radovima.
Doznali smo da su u pitanju radovi na retencijskom bazenu Pujanke. U pitanju je dio projekta "Poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Split - Solin". Izgradit će se podzemni objekt -rezervoar, kapaciteta 320 m³, s pripadnom preljevnom građevinom (kišnim preljevom).
- Svrha kišnog preljeva je rasterećenje mješovitog kanalizacijskog sustava od viška količina zbog priljeva velikih količina oborinskih voda, koje se ne mogu pročišćavati na uređaju za pročišćavanje. Svrha retencijskog bazena je prihvat prvih - najzagađenijih količina mješovitih kanalizacijskih voda (kućanske otpadne vode i oborinske vode u prvih oko 15 min kiše) i njihovo privremeno spremanje u retencijskom bazenu kako bi se nakon prestanka oborina one ponovno vratile u kanalizacijski sustav i zajedno s ostalim otpadnim vodama transportirale do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) na Stupama, iznad TTTS-a i pročišćene ispuštale u more - Brački kanal - napominje voditelj projekta dipl. ing. Mladen Mimica.
Na području Splita izgradit će se ukupno sedam retencijskih bazena u sklopu Aglomeracije Split - Solin.
Jedan, koji se zove RB Poljud, bit će na jugozapadnoj strani kod Hajdukova stadiona, a drugi se zove Spinut - Poljud, on je također kod stadiona, ali na sjeverozapadnoj strani prema Zrinsko-frankopanskoj ulici. Najveći retencijski bazen, koji će imati čak 1500 kubičnih metara i na kojem su već počeli radovi, radi se kod carinarnice u Sjevernoj luci, gdje se slijevaju puno veće količine vode. Četvrti i peti bazen bit će na Dujmovači, jedan će biti na početnom dijelu Solinske ulice, a peti bazen bit će kod Brodomerkura i Metalurgije. Šesti retencijski bazen bit će iza škole Kman-Kocunar, kod križanja Ulice Domovinskog rata i Solinske ulice. A sedmi bazen, na Pujankama, zapravo će biti najmanji. Inače, bazeni se postavljaju uz postojeće kanale kanalizacijske mreže, a lokacije se odabiru prema visinskim kotama.
Ovim se namjerava riješiti problem koji se odnosi na velik dio Splita ranije izgrađen. U novim dijelovima grada se rade posebni sustavi odvodnje za oborinske vode, odnosno za cestovnu odvodnju, a posebni kanalizacijski sustavi za kućanske otpadne vode. Ali, oko 60 posto Splita je, kaže Mimica, napravljeno tako da se sve stavljalo u isti kanalizacijski sustav i ispuštalo najkraćim putem do mora.
Razlog zašto se rade retencijski bazeni jest taj što je prva otpadna voda kad počne kiša višestruko zagađenija od kasnije, jer ona ispere sav talog iz cijevi, očisti svu prljavštinu i masnoću s ulica.
- Nju ne želimo ispustiti u more. Postoji sustav po kojem se prvu otpadnu vodu skupi u retencijski bazen. A tek kad se on napuni, ako i dalje postoje oborine, onda počinje prelijevanje u recipijent. Ali to onda nije više ona prva najzagađenija oborinska voda, nego ona koja je visoko razrijeđena i koja se može neškodljivo ispustiti.
Kad su velike kiše, preljevne vode sa sjeverne strane Splita odlaze u Kaštelanski zaljev. Na ovaj način se želi spriječiti da njihov prvi val koji je najzagađeniji ode u Kaštelanski zaljev, namjerava ga se "uhvatiti" u retencijske bazene i poslati na pročišćavanje na uređaj Stupe.
- Mi ne možemo spriječiti prelijevanje u mješovitom sustavu odvodnje, to se nigdje ne radi jer bi kapaciteti morali biti ogromni, to bi bili tuneli. Ali onu prvu preljevnu vodu ne želimo ispuštati u more, nego je želimo prihvatiti i nju poslati na pročišćavanje, a drugu ili treću, koja je visoko razrijeđena, i kad je prošao taj prvi val, tek tada možemo pustiti da ide u more - objašnjava Mimica.
Voditelj ovog projekta objašnjava da je sustav hidraulički dimenzioniran po sistemu spojenih posuda. Onda kad kiša stane, retencijski bazen se počne prazniti, a voda se vraća u sustav i ide na pročišćavanje.
Do 2003. su se oborinske i kanalizacijske vode sa sjevernog dijela grada, od Vukovarske ulice prema sjeveru, ispuštale u Kaštelanski zaljev, a najzagađenije je bilo područje oko Vranjica. Stanje je bilo užasno jer na tom dijelu nema strujanja i prirodne izmjene mora. Radi toga je pokrenut Eko projekt Kaštelanski zaljev. Njime se napravilo prvo poboljšanje kojim se omogućilo da onda kad je suho vrijeme kućanske otpadne vode više ne idu u Kaštelanski zaljev i na područje Vranjica, nego direktno na uređaj za pročišćavanje. Ali onaj dio nečistih voda koji sustav nije mogao prihvatiti kad grune velika kiša odlazio bi u more. S retencijskim bazenima se, kako tvrdi Mimica, radi novo poboljšanje.
Također, na centralnom uređaju za pročišćavanje svih otpadnih voda grada Splita - Stupe, koji se nalazi na TTTS-u, namjerava se povisiti razina pročišćavanja. Obnovit će se sva oprema, koja je stara 20 godina, a povisit će se i ekološki standard jer će se omogućiti biološko pročišćenje otpadnih voda. U sklopu Aglomeracije dogradit će se još jedna cijev ispusta jer na uređaj Stupe ide kanalizacija samo od sjeverne strane grada. A južna strana Splita ide kompletno prema Bačvicama i ispustu na Katalinića brigu.
- Danas se kroz ovaj projekt i južna strana prebacuje, odnosno prepumpava s vrlo dugačkom linijom preko Bačvica, Firula, Trstenika... na Stupe, tako da će se na jednom mjestu sve pročišćavati. Ispust na Katalinića brigu će se u dobroj mjeri ugasiti. Ali ne sasvim. Jer opet ostaje priča s mještovitim sustavom, kad dođu velike kiše, ne može se sve poslati na pročišćavanje na Stupe. Taj ispust na Katalinića brigu nastavit će funkcionirati samo kad dođe kiša i samo za visoko razrijeđene preljevne vode. U normalno suho vrijeme sve će se transportirati na uređaj na Stupama za pročišćavanje, gdje se stupanj pročišćavanja podiže na drugi stupanj, biološkog pročišćavanja koje zahtijeva Europska unija - napominje Mladen Mimica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....