Prije dva dana je na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu održan stručno-znanstveni okrugli stol pod nazivom "Dekonstrukcija Poljuda", a skup je moderirao dekan fakulteta prof. dr. sc. Neno Torić. Raspravljalo se o stanju nosive betonske i čelične konstrukcije splitskog stadiona, kao i o kritičnim pitanjima korozije i zamora materijala, utvrđivanju kvalitete i opsega nužnih istražnih radova te procjeni realnih mogućnosti i metoda za provedbu sanacije i rekonstrukcije.
U raspravi je sudjelovao niz stručnjaka iz akademske zajednice i realnog sektora, no zanimljivo je kako je u zadnji tren odustao Bernardin Peroš, umirovljeni professor emeritus, nekadašnji dekan splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, bivši prorektor Sveučilišta u Splitu i ugledni stručnjak koji je doktorirao o temi sigurnosti konstrukcija dominantno opterećenih vjetrom.
Kako neslužbeno doznajemo, došlo je do određenih nesuglasica s dekanom, no Peroš je svejedno složio zajedničko priopćenje s vrhunskim akademicima i građevinskim stručnjacima prof. dr. sc. Borisom Androićem i prof. dr. sc. Darkom Dujmovićem, s kojima je za vrijeme izgradnje stadiona Poljud obavljao stručni nadzor čelične konstrukcije krovišta stadiona.
Novi podaci o vjetru
– Naše je mišljenje da kompletan uvid u materiju, odnosno MERO sustav, može dati samo njemačka tvrtka čija je to tehnologija i koja je projektant. Glavna naša poruka je – nema potrebe da se ide na rušenje! – kazao nam je nedavno profesor Peroš, a slične je prijedloge i preporuke i sada stavio na stolu.
– Proračun iz 1978. godine proveden je na temelju ispitivanja u aerodinamičkim tunelima s podacima vjetra iz tog perioda. Današnje norme ne daju preporuke kako uzeti u obzir djelovanje vjetra za čelične konstrukcije kakva je konstrukcija Poljuda. Zato treba uzeti u obzir ažurirane i stvarne podatke o vjetru, kako bi bila određena raspodjela tlaka na različitim dijelovima konstrukcije uslijed djelovanja vjetra, modelirati vjetar s obzirom na pojavu umora te izvršiti proračun vibracija konstrukcija uslijed djelovanja vjetra i uzimajući u obzir ponašanja čvorova. Danas EU norma daje odgovarajuće dopuštenje za MERO sustav.
Ono što je ovdje bitno navesti, profesor Peroš posjeduje rezultate šestomjesečnih mjerenja, zapisa sekundnih brzina vjetra na tri rubne točke krovišta stadiona. Međutim, obrada tih podataka nije bila tema za vodeće ljude na Katedri za metalne i drvene konstrukcije – upozoravaju akademici i navode kako treba provesti proračun.
– S obzirom na konstrukciju, proračun treba provesti u tri faze. Prva je proračun čelične konstrukcije na razini preliminarnog proračuna, elastična teorija 1. reda, zatim proračun konstrukcije prema elastičnoj teoriji 2. reda, razmatranje postkritične nosivosti štapova i preraspodjele sila po štapovima te naposljetku pouzdanost konstrukcije probabilističkim proračunom stohastičkom metodom konačnih elemenata.
Izdizanje iznad politike
Nakon toga treba utvrditi koliko štapova ne zadovoljava za koju fazu. Današnje stanje spoznaja nudi korektan odgovor o procjeni stanja konstrukcije kao tehnički prihvatljivo rješenje prema trećoj fazi – kažu profesori.
Po njihovu mišljenju, bitna je činjenica da je problem umora pojedinih elemenata posljedica naglašene prisutnosti korozije, kao i stalnog cikličkog opterećenja konstrukcije. Kako vele, sve ovo treba kod sanacije konstrukcije krovišta utvrditi kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini.
– Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost.
Akademik Ivan Supek jednom je prigodom rekao: "Znanstvenici trebaju biti odgovorni u svom poslanju i izdignuti se iznad politike, a u struci biti više od pojedinih specijalista" – zaključuju stručnjaci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....