U Palijativnom stacionaru "Hospicija Matošić" u Splitu u utorak je svečano obilježen početak rada stacionara dječje palijativne skrbi. Ovaj stacionar, u sklopu kojega se nalaze četiri sobe s pet kreveta, namijenjen je djeci s kompleksnim kroničnim bolestima, često ovisnoj o raznim pomagalima.
Uz prigodne govore, nastup klape "Marjanke" i podjelu zahvalnica svima koji su dali svoj doprinos otvaranju ovog odjela, obilježena je velika prekretnica u splitskoj palijativnoj skrbi.
– Danas u Splitu, otvaranjem odjela za palijativnu skrb za djecu i najmlađe, svjedočimo velikom iskoraku u razvoju palijativne skrbi na području Republike Hrvatske, posebno u razvoju dječje palijativne skrbi u stacionaru Hospicija "Matošić". U Splitsko-dalmatinskoj županiji, uz ovaj stacionar, postoje i drugi stacionari koji ukupno imaju 66 palijativnih postelja, a na razini Doma zdravlja djeluje i pet mobilnih palijativnih timova.
Otvaranje ovog odjela, kao i uspostava mobilnog palijativnog tima koji se skrbi o djeci i najmlađima prije godinu dana, velik su iskorak u području palijative. Ne možemo reći da Splitsko-dalmatinska županija kaska – naprotiv, napravila je veliki korak naprijed u razvoju palijativne skrbi. Ovaj odjel ima kapacitet šest postelja, dok cijeli stacionar raspolaže s 20 postelja za palijativu – kazala je Ivana Portolan Pajić, ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva.
Prim. doc. dr. sc. Branka Polić pedijatrica je koja radi na puno radno vrijeme u Zavodu za intenzivnu pedijatriju pri splitskom KBC-u, a uz prof. dr. sc. Julija Meštrovića dodatno radi i u palijativnom pedijatrijskom mobilnom timu. Odabrala je put koji danas bira malo liječnika – umjesto rada kod privatnika, dodatno radi u Domu zdravlja, odnosno u pedijatrijskoj palijativi. Uz Julija Meštrovića bila je jedna od ključnih osoba za uspostavu dječje palijative.
– Djeca su dobila ono što smo im davno morali priuštiti, konačno je ostvaren naš veliki san i njihova velika potreba. Ideja je nastala prije 20 godina, kada je prva djevojčica otišla kući s kanilom i na respiratoru. Tada su sve naše zdravstvene službe pomagale, ali to nije bilo dovoljno. Roditelji su tu skrbnici 24 sata dnevno, 365 dana u godini, neprekidno, tako da je ovo uistinu bilo potrebno. Poslužit ću se riječima jedne majke – pomaknuli smo planinu.
Toliko smo sretni što smo dobili ovaj prostor, što su odmah imali razumijevanja i za ovaj dječji dio, i odatle je zapravo sve krenulo. Kroz mobilni palijativni tim u proteklih godinu dana dolazili smo u domove djece s teškim, kroničnim i za život opasnim bolestima, ali neke od njih nisu neizlječive.
Dječja palijativa nije samo "end of life", kao što je često slučaj s odraslima, naša briga o njima započinje od trenutka kada se postavi dijagnoza. Oni mogu imati, recimo to tako, više krajeva života i od toga se mogu oporaviti. Mogu živjeti puno duže zahvaljujući respiratoru i svoj potrebnoj opremi – rekla je Polić.
Dodaje da na području od Zadra do Dubrovnika postoji oko 60 djece kojima je potrebna njihova pomoć, ali ne trebaju sva ta djeca stacionar. On je namijenjen najtežim slučajevima, njih dvadesetak, koji u stacionaru na raspolaganju imaju respirator, kanilu, monitore i svu intenzivističku opremu potrebnu za preživljavanje.
Dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, pod kojim je i Hospicij "Matošić", kazao je da je unutar Doma zdravlja palijativna skrb organizirana na pet lokacija – u Splitu, Sinju, Imotskom, Makarskoj i Supetru. Naglasio je da im nedostaje medicinskog osoblja, što je, između ostalog, slučaj i u drugim zdravstvenim ustanovama.
– U segmentu dječje palijative radi pet medicinskih sestara i dva njegovatelja, a to je "na knap" da se posao može organizirati. Imali smo sreću da su neke sestre koje su bile u drugim dijelovima Doma zdravlja odlučile raditi ovdje. Neke sestre došle su iz KBC-a, znam da KBC-u kronično nedostaje sestara, ali one su se ipak odlučile ovdje raditi. Sveukupno bi na 20 kreveta trebalo biti 25 medicinskih sestara, što za odrasle što za djecu, koje bi se rotirale u turnusima, dok bi njegovatelja trebalo biti osmero.
Nažalost, osim sinjskog stacionara, svi stacionari, pa tako i ovaj splitski, doista pate od nedostatka osoblja. Prije svega zahvaljujem svim sestrama koje rade u turnusima. Ima razdoblja kad rade bez slobodnog dana, u kombinacijama 12 – 24, 12 – 48, bez većih odmora.
Nadam se da će se više mladih kolegica odlučiti raditi u ovom stacionarnom dijelu. Još uvijek funkcioniramo na svih pet lokacija, ali stvarno apeliram i ovim putem, putem medija, da se što veći broj medicinskih sestara odluči za ovaj oblik rada. Naš je natječaj stalno otvoren za sve lokacije, osim za Sinj, pa pozivam sve zainteresirane da se jave i dođu raditi – rekao je Rađa, te dodao da su za dječju palijativu zadužena dva liječnika: već spomenuti Branka Polić i Julije Meštrović.
Ravnatelj splitskog KBC-a, izv. prof. dr. sc. Krešimir Dolić, kazao je da mu je drago što smo, kao društvo, napravili veliki civilizacijski korak.
– Drago mi je što smo dobili još jednog partnera u pružanju palijativne skrbi za djecu. Nastavit ćemo surađivati s palijativnim centrom u kontekstu pružanja skrbi za naše najmlađe – zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....