Institut za oceanografiju i ribarstvo istražio je mogu li građani na temelju fotografija prepoznati radi li se o divljoj ili uzgojnoj komarči. U online kvizu dosad je sudjelovalo 759 osoba, koje su u prosjeku uspješno prepoznale nešto više od 60 posto prikazanih komarči. Zanimljivo je da je samo pet posto sudionika točno odgovorilo na svih 15 pitanja, dok je na pojedinim fotografijama broj pogrešnih odgovora bio veći od broja točnih.
- Naravno, riječ je o dobrovoljnom kvizu, a ne o reprezentativnom istraživanju, no rezultati jasno pokazuju koliko je lako pogrešno procijeniti podrijetlo ribe oslanjajući se isključivo na njezin vanjski izgled, osobito ako nismo dovoljno upoznati s karakterističnim obilježjima koja razlikuju divlje i uzgojne jedinke - pojašnjava znanstvenik Igor Talijančić.
Divlje komarče rastu u dinamičnom prirodnom okruženju, uz stalnu potrebu za potragom za hranom, izbjegavanjem predatora i prilagodbom promjenjivim uvjetima mora. Takav način života rezultira izduženijim tijelom, relativno većom glavom i ustima postavljenim paralelno s dnom, što je prilagodba prirodnoj prehrani poput školjkaša i rakova te aktivnom plivanju.
Uzgojne komarče, s druge strane, izložene su kontroliranim uvjetima, obilnoj i redovitoj prehrani umjetnom hranom te selekcijskim pritiscima. Posljedično, uzgojne jedinke u prosjeku imaju zdepastije tijelo, zaobljeniji i manji profil glave, usta postavljena prema gore jer hranu-pelete love u vodenom stupcu.
Oblik, proporcije
Uz cijenu, vizualni dojam ribe, oblik tijela, proporcije i opći ‘divlji‘ izgled te podrijetlo proizvoda među najvažnijim su kriterijima pri donošenju odluke o kupnji ribarstvenih proizvoda. Potrošači, često nesvjesno, izduženiji i vitkiji oblik povezuju s prirodnim okolišem i većom kvalitetom, dok zdepastiji oblik češće percipiraju kao obilježje uzgojene ribe. Analize potrošnje ribe u Republici Hrvatskoj dodatno pokazuju da dio potrošača uzgojenu ribu doživljava kao preskupu i ”manje prirodnu“, često povezujući takav proizvod s razlikama u okusu, boji mesa ili upravo obliku tijela.
Osim vanjskim izgledom, divlje i uzgojne komarče razlikuju se i nutritivnim vrijednostima, prvenstveno koje proizlaze zbog načina prehrane, količine tjelesne aktivnosti i okolišnih uvjeta u kojima ribe žive.
- Divlje komarče hrane se raznovrsnim prirodnim plijenom, poput školjkaša, rakova i drugih beskralježnjaka, dok se uzgojne komarče hrane posebno formuliranom hranom koja osigurava njihov optimalan rast i razvoj. Takve razlike u prehrani odražavaju se i na kemijski sastav njihova mesa. Utvrdili smo da su uzgojne komarče u analiziranom uzorku imale znatno veći udio masti od divljih, dok je sadržaj bjelančevina bio relativno sličan.
Također smo utvrdili razlike u sastavu masnih kiselina, uključujući omega-3 i omega-6 masne kiseline. Zanimljivo je da su divlje komarče koje su se hranile u blizini uzgajališta tuna imale drugačiji profil masnih kiselina od komarči iz prirodnih staništa. To dodatno potvrđuje koliko prehrana može utjecati na nutritivna svojstva ribe, neovisno o tome je li ona divlja ili uzgojna.
Što se tiče okusa, on nije bio predmet naših dosadašnjih istraživanja, ali svakako je riječ o zanimljivoj temi koju planiramo istražiti u budućnosti, prvenstveno kroz analizu organoleptičkih svojstava mesa. Međutim, oba podrijetla komarče predstavljaju vrijedan izvor visokokvalitetnih bjelančevina i drugih važnih hranjivih tvari. Na njihovu kvalitetu utječu i brojni drugi čimbenici, uključujući sastav hrane, sezonu, svježinu i način čuvanja proizvoda - naglašava Talijančić.
Ovo istraživanje nije započelo pitanjem kako razlikovati divlju i uzgojnu ribu, već znatno širim znanstvenim pitanjem: kako akvakultura utječe na prirodne populacije riba i morski okoliš. Sve je započelo 2015. godine projektom AQUAPOP, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a u okviru kojeg su se istraživali utjecaji uzgajališta na divlje riblje populacije.
- Posebno nas je zanimalo kako okolišni uvjeti, dostupnost hrane i način života utječu na tjelesni oblik, fiziologiju i reprodukciju komarče. Jedno od zanimljivijih otkrića bilo je da, osim divljih i uzgojnih komarči, možemo razlikovati i treću skupinu, odnosno divlje komarče koje se trajno zadržavaju u blizini uzgajališta tuna. Iako su divljeg podrijetla, zbog specifičnih uvjeta života i prehrane razvijaju karakteristike koje se razlikuju od onih kod komarči iz prirodnih staništa. Upravo nas je to potaknulo na daljnje proučavanje povezanosti okoliša i vanjskog izgleda ribe. S vremenom smo shvatili da rezultati naših istraživanja mogu imati i vrlo konkretnu primjenu, i to od prepoznavanja uzgojnih riba koje pobjegnu iz kaveza do provjere podrijetla ribe na tržištu - pojašnjava Talijančić.
Znate li vi
Od početnih ekoloških istraživanja postupno su došli do današnjeg projekta HRZZ-ovog EpoMariNet pod vodstvom dr. sc. Tanje Šegvić Bubić, u kojem razvijaju metode temeljene na računalnom vidu i umjetnoj inteligenciji kako bi podrijetlo komarče mogli prepoznavati na objektivan i automatiziran način. Znanstvenici su, uz pomoć umjetne inteligencije, razvili model koji na temelju fotografije razlikuje divlje i uzgojene komarče s više od 90 posto točnosti, a u budućnosti bi ta tehnologija mogla pomoći i kupcima pri odabiru ribe.
Dio istraživačkih aktivnosti usmjeren je na povezivanje biologije riba, računalnog vida i umjetne inteligencije, s ciljem razvoja novih metoda za praćenje i prepoznavanje podrijetla ribe. U okviru aktualnog projekta EpoMariNet, koji također financira Hrvatska zaklada za znanost, nastavljaju započeta istraživanja.
- Ali sada s naglašenom primjenom novih tehnologija. U suradnji s kolegama s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu razvili smo model dubokog učenja koji na fotografijama komarči automatski prepoznaje anatomske točke potrebne za analizu oblika tijela. Model smo razvijali i testirali na više od 2000 fotografija divljih, uzgojnih i divljih komarči povezanih s uzgajalištima tuna i pokazali da može automatski odrediti anatomske točke s preciznošću usporedivom s iskusnim istraživačem, što otvara mogućnost znatno brže i standardiziranije analize velikog broja jedinki - tvrdi Talijančić.
Sljedeći korak je prepoznavanje podrijetla komarče na temelju fotografije, a cilj je složene znanstvene metode učiniti jednostavnima i dostupnima široj javnosti, uz prethodnu provjeru njihove pouzdanosti u stvarnim uvjetima.
- Posebno nam je važno u daljnji razvoj aplikacije uključiti i same građane. Planiramo omogućiti korisnicima da putem aplikacije dostavljaju vlastite fotografije komarči, čime bismo postupno stvarali znatno veću i raznovrsniju bazu podataka. Naravno, prikupljene fotografije morale bi proći odgovarajuću provjeru prije uključivanja u proces učenja modela. Tako građani ne bi bili samo korisnici aplikacije, već i aktivni sudionici znanstvenog istraživanja. Dugoročno se nadamo da ćemo razvijenu metodologiju proširiti i na druge gospodarski važne vrste riba, prvenstveno lubina, kako bismo omogućili prepoznavanje podrijetla dviju najvažnijih vrsta hrvatske marikulture - zaključuje Talijančić. Sada je vrijeme da testirate svoje znanje i pokušate riješiti kviz dostupan na linku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....