Posljednjih dana društvene mreže i lokalni kuloari u Splitu bruje o bezvlašću koje se, kako tvrde pojedini ugostitelji, koristi za širenje štekata i preinake objekata bez dozvola. Pravi epicentar sukoba oko korištenja javnog prostora i štekata su Bačvice.
U središtu ove pravne, političke i urbanističke priče je činjenica da su poslovni prostori unutar kupališno-poslovnog kompleksa Bačvice prošle godine službeno proglašeni pomorskim dobrom. I to nakon što je Grad Split u ožujku 2023. godine sklopio nagodbu s Državnim odvjetništvom, prema kojoj se prostor nalazi na katastarskoj čestici koja čini nesporni dio pomorskog dobra – zemljišta koje je izvan pravnog prometa i ne može biti ni privatno vlasništvo ni predmet zakupa.
Upravo ta nagodba pokrenula je domino-efekt. Uslijedila je obavijest trgovačkog društva Splitska obala d.o.o. Županiji, nakon čega je Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije donio rješenja o ukidanju minimalnih tehničkih uvjeta za ukupno 15 ugostiteljskih objekata. Drugim riječima – izgubili su pravo na rad. Radi se o objektima: Terazzo, Tortuga, Fjaka, Zora bila, Bačvice, Kakara, Hip Hop, The Boss club, Bili as, Bar therapy, Forno, Chang i American Papa‘s bar. Iz Županije pojašnjavaju kako se za "Zoru bilu", nekad kultni restoran, a danas pizzeriju i pivnicu vodi samo postupak "ukidanja prostora za usluživanje na otvorenom...".
Nema ugostiteljstva bez koncesije
Kako pojašnjavaju iz Županije, na pomorskom dobru nije dopušteno obavljanje gospodarske djelatnosti bez odgovarajuće pravne osnove, što znači da svi objekti na tom području moraju imati – koncesiju. Budući da su prethodni ugovori o zakupu bili sklopljeni bez pravnog temelja, ukinuta su i rješenja o ispunjavanju tehničkih uvjeta. Time su ti objekti de facto ostali bez legalnog statusa.
Ipak, priča tu ne staje. Četiri ugostiteljska objekta pokrenula su upravne sporove protiv ovakvih odluka, što je rezultiralo vraćanjem njihovih predmeta na ponovno postupanje. U jednom od slučajeva Ministarstvo turizma i sporta naložilo je ponovnu procjenu ispunjavaju li se uvjeti za rad. No, iako su u tri druga slučaja predmeti također vraćeni, Županija je u ponovljenom postupku opet donijela odluke o ukidanju uvjeta, koje su poslane vlasnicima objekata.
Važno je naglasiti da se pravni status do okončanja sporova ne mijenja – ugostitelji formalno nemaju pravo koristiti prostore dok se ne donesu pravomoćne odluke. Unatoč tome, jedan objekt još uvijek radi, iako "ne zadugo", kako kažu iz Županije.
Granice pomorskog dobra – nepromjenjive, zasad
Granica pomorskog dobra na Bačvicama utvrđena je još 2011. godine na temelju zahtjeva Županije, a prijedlog je usvojilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Službeni geodetski elaborat je ovjeren i evidentiran u zemljišnim knjigama, a na temelju njega i upisano je pomorsko dobro.
To znači da svi objekti unutar te zone, uključujući štekate i fiksne instalacije, pripadaju prostoru koji se ne može privatizirati ni koristiti bez jasnog zakonskog temelja – prvenstveno koncesije. Iako je granica za mnoge "čudnovato" povučena, iz Županije zasad ne najavljuju reviziju, no poručuju kako su otvoreni za suradnju s državnim tijelima ako se za to ukaže potreba.
Kada će se sve ovo raspetljati?
Iz Županije navode da ne mogu predvidjeti kada će biti donesene konačne odluke u postupcima koje trenutačno vode Upravni i Visoki upravni sud, kao ni točan vremenski okvir za upravne predmete koji su vraćeni na ponovno postupanje. Dinamika ovisi o institucijama i, što je posebno važno, o tome koliko će ugostitelji koristiti svoja pravna sredstva.
Do tada, situacija ostaje pravno siva – neki objekti su zatvoreni, neki i dalje rade, no svi čekaju jedno: zakonitu osnovu za rad na pomorskom dobru.
Što dalje?
Planovi za legalizaciju postojećih objekata ipak postoje. Nakon što cijelo područje bude upisano kao pomorsko dobro u zemljišne knjige, Splitsko-dalmatinska županija kao davatelj koncesije bit će obvezna izraditi studiju opravdanosti za svako pojedino davanje koncesije. Ako se dokaže ispunjenost svih uvjeta, tada će se – u suradnji s Gradom Splitom – pristupiti dodjeli koncesija.
To znači da će ugostitelji moći raditi, ali tek ako dobiju koncesiju za korištenje pomorskog dobra, sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, te Zakonu o koncesijama.
Zaključno, u Splitu se više ne može "samo stavit štekat" ni pozivati na bezvlađe. Pravila su jasna: pomorsko dobro je javno dobro. Tko ga želi koristiti – mora proći zakonitu proceduru, a do tada kava na Bačvicama nije samo pitanje ponude i potražnje, nego i pravne borbe koja još nije gotova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....