Najava novog Zakona o najmu stanova otvorila je jednu od najžešćih rasprava posljednjih godina među vlasnicima stanova i podstanarima. Dok Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na čijem je čelu Branko Bačić ističe da je cilj zakona urediti tržište dugoročnog najma i povećati pravnu sigurnost za obje strane, dio najmodavaca upozorava kako bi novi propisi mogli proizvesti upravo suprotan učinak. Smatraju da će biti manje stanova u dugoročnom najmu, a cijene će nastaviti rasti.
Inače, trenutno se u oglasnicima u Splitu jako teško može naći stan za dugoročni najam, a ispod 700 eura mjesečno gotovo i nemoguće. Tražene cijene dvosobnih stanova u novijim zgradama kreću se od 800 do 1200 eura, a ponuda je prilično skromna.
Prijedlog zakona donosi niz novosti. Novi ugovori o najmu trebali bi se solemnizirati kod javnog bilježnika, detaljnije se uređuju prava i obveze najmodavca i najmoprimca, omogućuje se jednostavnija naplata potraživanja, a najamnina će se tijekom trajanja ugovora moći povećati samo jednom godišnje i prema pravilima propisanim zakonom. Ministarstvo smatra da će se time zaštititi podstanari od naglih i nepredvidivih poskupljenja.
Upravo je ograničavanje mogućnosti povećanja najamnine izazvalo velik broj negativnih komentara među dijelom vlasnika stanova. Na društvenim mrežama i internetskim forumima mnogi pišu kako država previše zadire u njihovo pravo da slobodno raspolažu vlastitom nekretninom i sami određuju pod kojim će je uvjetima iznajmljivati.
Naime, po novome, tijekom trajanja ugovora, najamnina bi se mogla povećati najviše jednom u godinu dana, ali najmoprimca se o tome treba obavijestiti barem 30 dana ranije. Cijena najma može rasti najviše za postotak rasta cijena stambenih objekata u prethodnoj godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a osnovica bi iznosila najmanje 7,725 eura po četvornome metru. Pritom, najamnina i režije ne mogu prelaziti 30 posto prihoda najmoprimca.
- Za područje Grada Zagreba i za obalne općine i gradove ona se povećava za 1,2, pa onda je maksimalna najamnina 9,375 eura po četvornome metru, rekao je ministar.
- To je moj stan i ja bih trebao odlučiti kome ću ga dati i po kojoj cijeni, jedan je od najčešćih stavova koji se mogu pronaći u internetskim raspravama. Dio vlasnika smatra da bi država, umjesto dodatnog reguliranja tržišta, trebala osigurati brže sudske postupke i učinkovitiju zaštitu vlasničkih prava.
- Sve ide k tome da ljudi polako gube svoje privatno vlasništvo...
- Stambena kriza nije nastala preko noći niti su je stvorili mali iznajmljivači! Ona je posljedica dugogodišnje stambene, prostorne i porezne politike i države i lokalne samouprave. Ako je država procijenila da postoje problemi na tržištu stanovanja, onda je legitimno pitati zašto se najveći teret rješenja prebacuje upravo na male vlasnike koji su svoju imovinu stekli legalno i mukotrpnim radom i odricanjem...
To su samo neki od komentara na društvenim mrežama.
Velike polemike izazvala je i obvezna solemnizacija ugovora kod javnog bilježnika. Iako mnogi pozdravljaju činjenicu da će takvi ugovori imati veću pravnu snagu i omogućiti lakšu naplatu dugovanja, istodobno upozoravaju na dodatne troškove. Spominju se iznosi od nekoliko desetaka do nekoliko stotina eura, ovisno o vrijednosti ugovora. Zbog toga se često može pročitati komentar da će od cijelog zakona najviše koristi imati upravo javni bilježnici.
Dio najmodavaca uvjeren je da se novi administrativni troškovi neće zadržati na vlasnicima stanova nego će ih oni uračunati u početnu cijenu najma. Smatraju da će podstanari na kraju plaćati više kako bi se nadoknadili troškovi solemnizacije, administracije i drugih novih obveza.
Dugi rokovi
Posebno burne reakcije izazivaju odredbe koje uređuju prestanak najma i rokove za iseljenje.
Prema prijedlogu zakona, kada najmoprimac nije skrivio prestanak najma, rok za iseljenje u pravilu iznosi najmanje šest mjeseci, može se produljiti na godinu dana ako je najam trajao dulje od pet godina, a u određenim slučajevima kada u stanu živi dijete i dodatnih šest mjeseci. Upravo zbog toga dio najmodavaca na društvenim mrežama najavljuje da će ubuduće biti znatno oprezniji pri odabiru podstanara te da će češće prednost davati studentima i samcima nego obiteljima s djecom jer žele izbjeći moguće dugotrajnije postupke i lakše planirati korištenje vlastite nekretnine nakon isteka ugovora.
Na forumima se sve češće može pročitati i da će dio vlasnika početi primjenjivati praksu kakva postoji u mnogim europskim državama. Naime, prije potpisivanja ugovora od potencijalnih najmoprimaca tražit će potvrdu poslodavca ili platnu listu kako bi provjerili visinu primanja i tako procijeniti može li najmoprimac dugoročno podmirivati najamninu i režijske troškove. Posljedica bi, navode, mogla biti da će prednost imati osobe sa stabilnijim i višim primanjima, dok će studenti, mladi koji tek ulaze na tržište rada i građani s nižim plaćama teže dolaziti do stana.
Dio vlasnika upozorava i da bi zbog novih pravila mogao odustati od dugoročnog najma ili ga ograničiti samo na dio godine. Drugi, pak, vjeruju da će upravo veća pravna sigurnost potaknuti više ljudi da legalno iznajmljuju svoje stanove.
Hoće li novi zakon doista dovesti do uređenijeg tržišta ili će smanjiti ponudu stanova i povećati cijene, pokazat će primjena, a na to ćemo pričekati još koji mjesec. No, mnogi vlasnici nekretnina tvrde da će veće račune platiti upravo oni kojima bi zakon trebao pomoći, odnosno podstanari.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....