Šetači lukobranom u splitskoj gradskoj luci koji vole napraviti đir do legendarne zelene austrougarske lanterne iznenadit će se građevinskim pothvatom na mjestu nekadašnjih lučkih skladišta; zgrada novog Međunarodnog terminala već je dobrano odmakla, ali uz nju niče i golemi granični prijelaz s nadstrešnicom na stupovima i snažnim reflektorima prema schengenskim propisima.
Kroz gradilište nas je proveo Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, koja je investitor novog sadržaja.
– Projekt je multifunkcionalni jer će se lukobran koristiti i za domaći i za međunarodni promet, a bit će reguliran pomičnim ogradama. Ukupni je obuhvat deset tisuća kvadrata, a zgrada koju je projektirao arhitekt Ivan Vulić zauzimat će tri tisuće kvadrata i neće biti nametljiva u prostoru; riječ je o jednokatnici s terasom.
Drago mi je istaknuti kako je projekt koji vrijedi 17 milijuna eura gotovo 100 posto financiran sredstvima iz EU fondova, a jedan dio sredstava dobili smo i iz državnog proračuna. U zgradi će biti smješteni uredi policije, carine, jedan ured Lučke uprave i tehnički blok, a pet godina neće biti komercijalnih sadržaja jer tako preciziraju propisi financiranja EU sredstvima.
U objektu će biti skeneri i svi ostali sadržaji kao kod svih graničnih prijelaza, a vani je također granični prijelaz. Međunarodni terminal bit će namijenjen za prijelaz putnika koji dolaze brodovima iz zemalja izvan EU-a, primjerice iz Crne Gore, a koji se nisu prethodno prijavili na hrvatskoj granici.
Recimo, putnici s kruzera u većini slučajeva neće prolaziti graničnu kontrolu jer su prijavljeni u Dubrovniku. Do kraja godine novi terminal će biti spreman – objasnio nam je ravnatelj Mihanović, dodajući kako će se izmještanjem Međunarodnog terminala osloboditi prostor uz staru zgradu Terminala i Gat svetoga Duje.
Dobili smo Gat sv. Duje
– Mi smo već sada dobili Gat svetoga Duje, koji je najveći u našoj luci s pet priveza za trajekte koji idu za otoke, i time smo bodulima približili grad, posebno ako dolaze pješice u Split. Isto tako smo započeli rješavati imovinskopravne odnose u sadašnjoj zgradi Terminala, koja je 1979. godine u povodu MIS-a iz lučkih skladišta pretvorena u mjesto kojim prolaze svi putnici što dolaze u Split i dijelom u uredske prostore.
Ta je zgrada doslovno u rasulu, zidovi su popucali i vlaži na sve strane. Namjeravamo je obnoviti i iskoristiti prostore od kojih je dobar dio prazan i neadekvatan za bilo što. Cilj nam je dobiti kvalitetan prostor koji će koristiti putnicima, ali i doseliti urede vezane uz lučki promet: samo je "Jadrolinija" danas na četiri lokacije, a našlo bi se mjesto i za "Plovput" i dio Lučke kapetanije, pa sve do prostora za stivadure i armižadure. Naravno, i putnicima bi trebalo omogućiti uslužne djelatnosti koje bi bile na višoj razini – kaže Mihanović, koji se pohvalio novim rekordima: u prošloj godini kroz splitsku je luku prošlo šest milijuna putnika i više od milijun vozila.
Brojka koja plaši
Ova fascinantna brojka pomalo i plaši jer, osim gomile nula, splitska infrastruktura je, blago rečeno, katastrofalna: svi ti milijuni vozila prošli su u koloni do luke kroz jednu jedinu gradsku ulicu – Zvonimirovu, u krugu od 500 metara nema pristojnog parkinga, a kad sve ove mase stignu u gradsku luku, dočeka ih vrlo niska razina relaksirajućih sadržaja, dok izlazak iz porta preko uličica na Bačvicama ne treba ni spominjati.
– Rješavanje problematike splitske gradske luke ovisi o dogovoru svih razina, od državne, preko županijske i gradske pa do nas koji profesionalno pokušavamo uvesti više reda i omogućiti putnicima iz cijelog svijeta kvalitetan prihvat i transport prema odredištima. Lučka uprava se trudi koliko može, imamo u planu urediti zgradu Terminala, ali i pojas od zgrade budućeg Međunarodnog terminala preko ostalih skladišta do bivše tvornice "Dalmacijavina", pa sve do Katalinića briga, koji je sada jedna zapuštena vrijednost. Trebat će i vremena i truda za ostvarenje naših ideja. Ali mi u Lučkoj upravi neprekidno nešto "vrtimo", što se teško može reći za ostale sudionike procesa – komentira Vice Mihanović.
Pitali smo ga i za još jednu stvar koja jako zanima građane – hoće li se uređenjem graničnog područja prekinuti tradicionalna trasa romantične šetnje do lanterne na Đigi, kojom svakoga dana navečer prolaze zaljubljeni, penšjunati, sportaši, čak i ribolovci?
– Te detalje ćemo još definirati s policijskom i carinskom službom, ali kako sada stvari stoje, prolaz do lanterne bit će slobodan kad ne bude brodova na međunarodnom terminalu, a to i nije tako često – zaključuje ravnatelj Mihanović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....