Od turističkih chatbotova do naprednih AI modela: Realnost umjetne inteligencije u Hrvatskoj

Razvoj umjetne inteligencije više nije futuristička ideja, to je realnost koja snažno utječe na globalno tržište -

 

 pa tako i na Hrvatsku.

Iako domaće tvrtke još uvijek hvataju ritam ubrzanih svjetskih inovacija, sugovornici iz IT sektora sve češće ističu da se u zemlji stvara prepoznatljiv krug stručnjaka, start-upova i poslovnih projekata vezanih za AI. Jedan od njih, Ivan Benutić, IT stručnjak s dugogodišnjim iskustvom, opisuje stanje stvari bez previše uljepšavanja.

Napredne tvrtke probijaju se globalno

Prema Benutiću, hrvatske tvrtke koje se bave isključivo razvojem AI modela već su se uspostavile na svjetskoj sceni, posebno u segmentima analitike i podrške pri donošenju odluka. No većina kompanija koje AI ne vide kao srž poslovanja koriste ga tek u fragmentima — najčešće kroz generativne modele poput ChatGPT-a i različite gotove alate.

- Velik broj firmi AI koristi samo kao dodatni sloj postojećim procesima, najčešće kroz LLM-eve i gotove wrappere. To je trenutačna realnost - kaže Benutić.

U praksi se AI danas kod nas najviše vidi kroz chatbotove na web-stranicama i komunikacijskim platformama. Hoteli i turističke kompanije prednjače u korištenju AI modela za dinamičko formiranje cijena — tehnologiju koja sektor čini konkurentnijim i bržim u prilagodbi tržišnim promjenama.

Jedna od ključnih pogrešnih pretpostavki u poslovnom svijetu je ideja da se AI ‘uvodi‘ kao gotov paket. Benutić naglašava:

- AI nije nešto što se samo ubaci u proces. To je alat. Prvo treba znati zašto ga želimo, što želimo automatizirati, te imamo li infrastrukturu i podatke.

Za mnoga mala i srednja poduzeća upravo je taj dio najveća kočnica - ne nedostatak volje, nego nerazumijevanje kako AI realno funkcionira i što je potrebno da bi se učinkovito primijenio.

Najveća prepreka

Razvoj naprednih modela zahtijeva golemu računalnu snagu, skupe grafičke kartice, sustave hlađenja i energiju. Prema Benutiću, većina tvrtki u Hrvatskoj jednostavno nema mogućnosti investirati milijune u vlastite mini-data centre.

- To je neodrživo za pojedinačnu firmu. Zato gotovo svi koji trebaju trenirati modele koriste outsourcing - bilo kroz domaće AI specijalizirane tvrtke, bilo kroz globalne cloud gigante poput Googlea, Amazona ili Oraclea.

Za razliku od privatnog sektora, javna uprava u Hrvatskoj daleko je od sustavnog korištenja umjetne inteligencije. Kako kaže Benutić, AI se u upravi praktički ne koristi, a ključni razlog je - digitalni temelji nisu složeni.

- Prvo treba dovršiti osnovnu digitalizaciju. Bez toga nema smisla pričati o AI-ju u državnim servisima.

Istraživanje Oxford Insightsa iz 2024. potvrđuje njegov dojam - Hrvatska je na samom dnu po spremnosti za primjenu AI-a u javnoj upravi.

Regulacija kao pokušaj kontrole

Europski AI Act, najopsežniji zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu, prema Benutiću je ponajprije pokušaj kontrole i osiguravanja kvalitete modela i datasetova. Iako ga ne vidi kao prepreku razvoju, smatra da ni neće biti presudni faktor u ubrzavanju primjene AI tehnologija u hrvatskim tvrtkama.

Potražnja za AI stručnjacima u Hrvatskoj raste, a odlazak talenata u inozemstvo ostaje problem. Ipak, Benutić ističe da se domaća AI scena razvija, a neki start-upovi već ostvaruju međunarodni uspjeh - na radost domaće tech zajednice.

- Uvijek sam ponosan kad je uspješan netko naš - dodaje.

Što se budućih start-upova tiče, on vidi prostor u gotovo svim sektorima - jer se danas hardver može iznajmiti u cloudu, a većina posla obavlja se od kuće, neovisno o lokaciji.

AI u Hrvatskoj

Na pitanje je li AI danas nužan ili luksuz, Benutić odgovara izbalansirano.

- Ne bih ga nazvao ni nužnim ni luksuznim. Tvrtke koje su funkcionirale bez AI-ja funkcioniraju tako i dalje. Najviše koriste LLM-ove za svakodnevne operacije, a pretplate su još uvijek relativno jeftine.

Premda ne očekuje ‘veliku revoluciju‘ na nacionalnoj razini, vjeruje da će nekoliko domaćih AI start-upova ostvariti globalni uspjeh. No za sustavnu i široku primjenu AI-ja Hrvatska najprije mora izgraditi stabilne temelje - od digitalizirane javne uprave do kvalitetnih podataka, jasnih regulativa i održive infrastrukture.

Slika umjetne inteligencije u Hrvatskoj danas je kontrastna: dok se mali broj tehnoloških tvrtki uspješno natječe na svjetskom tržištu, velika većina tek opipava prednosti generativnih alata. Država kaska, nedostatak infrastrukture koči, a edukacija i razumijevanje tehnologije postaju sve važniji.

Hrvatski Telekom svojim projektima predvodi u ovom procesu. Članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike Marijana Bačić na tu temu izjavljuje: „Ključno je da pojedinci i poslovna zajednica iskoriste puni potencijal umjetne inteligencije – jer AI nije samo tehnološka tema, već i snažno gospodarsko pitanje te važan izvor konkurentske prednosti, koja počinje s ulaganjem u znanje, razvojem AI i primjernom u svim industrijama i sektorima. 

HT i Combis pritom imaju dvostruku ulogu – razvoj i primjenu specijaliziranih AI rješenja prilagođenih potrebama hrvatskih tvrtki i javnog sektora, od glasovnih i chat bot asistenata preko cloud rješenja do smart city i sigurnosnih rješenja. Time gradimo AI ekosustav koji omogućava hrvatskim kompanijama i društvu da iskoriste prilike koje AI pruža i budu spremni za tržišne izazove sadašnjosti i budućnosti.“

AI nije čarolija, poručuju stručnjaci - to je alat. A kao i svaki alat, najveću vrijednost stvara onda kada znamo što radimo i kamo želimo ići.

Sadržaj nastao u suradnji Slobodne Dalmacije i Hrvatskog Telekoma.