U hotelu "Amphora" u Splitu počela je konferencija naziva "Stanovanje pod pritiskom: tržište, turizam i budućnost priuštivog doma", koju organizira Slobodna Dalmacija i Hanza Media, u sklopu koje će se održati dvije panel-rasprave u kojima će svoje viđenje stvari dati političari, ali i stručnjaci koji se ovom problematikom bave kroz svoj rad, bilo da se radi o agentima za nekretnine ili sveučilišnim profesorima koji o ovoj temi educiraju buduće mlade stručnjake.
U sklopu prvog panela, naslovljenog "Perspektive tržišta nekretnina u doba inflacije, visokih cijena i niske kupovne moći građana", govorit će Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo, Ivan Bugarin, gradonačelnik Trilja i saborski zastupnik, Josipa Serdarušić, licencirana agentica za nekretnine iz Euroville, i Ivo Ora, prokurist ORA-MONT d.o.o.
Tijekom drugog panela "Sadašnjost i budućnost priuštive stanogradnje u Hrvatskoj. Kako mladi mogu do svoga krova nad glavom?" govorit će pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije Ante Sjauš, gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković, profesorica Ekonomskog fakulteta u Splitu Ana Rimac Smiljanić i Hrvoje Njirić, profesor na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.
Panelima će prethoditi predavanje koje će održati već spomenuta profesorica Ana Rimac Smiljanić.
Moderator današnjih panela naš je kolega Saša Ljubičić, a pozdravne govore ovom su prilikom održali direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, splitski gradonačelnik Tomislav Šuta, Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dok se okupljenima putem videopoziva obratila i europarlamentarka Nikolina Brnjac.
- Dame i gospodo, dragi prijatelji, u ime Slobodne Dalmacije i Hanza Medije, pozdravljam vas i zahvaljujem na dolasku na današnju konferenciju na aktualnu temu priuštivog stanovanja koje je jedan od ključnih izazova današnjice s povezanim pitanjima demografske obnove, zaustavljanja iseljavanja i poticanje povratka iseljenih, smislene i prihvatljive razvojne politike, da nabrojim samo najznačajnije.
Drago mi je da smo okupili uistinu relevantne sugovornike za raspravu, a posebno pozdravljam potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, župana splitsko-dalmatinskog Blaženka Bobana, gradonačelnika Splita Tomislava Šutu.
Prostor Dalmacije je vrlo različit, od velikih urbanih središta s razvijenim turizmom pa do naselja na otocima i sredina u demografski ispražnjenoj Dalmatinskoj zagori te je, uz nacionalni okvir, rješenja potrebno lokalizirati. O projektima, planovima, praksama i karakteristikama pojedinih sredina od sjevera do juga Dalmacije, reći će nam najpozvaniji, zadarski župan Josip Bilaver, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, gradonačelnica Supetra Ivana Marković i gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin.
Zahvaljujem i našim panelistima, predstavnicima akademske zajednice i operativcima, kao i partnerima u organizaciji današnje konferencije, onima koji su prepoznali važnost ove teme svih tema.
Priuštivo stanovanje je na dnevnom redu mnogih sredina ne samo u Hrvatskoj, već i u većem dijelu zajednice kojoj pripadamo, Europske unije, s čim će nas putem videoporuke upoznati i eurozastupnica, gospođa Nikolina Brnjac - rekao je na početku konferencije Vinko Ursić Glavanović.
U svom govoru ministar Branko Bačić osvrnuo se na brojne pomake koji su se dogodili u posljednjih godinu dana, posebice po pitanju zakonskog okvira.
- Naš današnji ponovni susret prilika je da se osvrnemo na proteklo razdoblje, na korake koje smo poduzeli i na temelje koje smo postavili kako bismo izgradili dugoročno održiv i učinkovit sustav stambene politike u Hrvatskoj. U ožujku 2025. godine donesen je Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.
Već tada jasno smo komunicirali da je za oblikovanje učinkovite stambene politike nužno uspostaviti snažan i stabilan pravni i upravljački okvir. Upravo zato je protekla godina, kao i početak ove godine, bila posvećena stvaranju institucionalnih i zakonodavnih preduvjeta za provedbu konkretnih mjera - rekao je, među ostalim, ministar.
Panelima je prethodilo i predavanje profesorice Ane Rimac Smiljanić, koja je okupljenima predstavila detaljnu analizu stanja u Hrvatskoj, a posebice u Dalmaciji, gdje je najteže doći do nekretnine. Govorila je o tome koliko je nekretnina koje nisu u funkciji stalnog stanovanja i o tome da je stambena nekretnina danas postala investicijska imovina, što također generira dio problema.
U sklopu prvog panela Tomislav Jukić kazao je da su Hrvati, u odnosu na neke druge, starije EU članice, imaju jednu specifičnost: jako cijene vlasništvo nad nekretninom.
- Može nam se dogoditi da u te stanove ulaze samo najsiromašniji, a srednji sloj u njih neće ulaziti jer će zgrade biti stigmatizirane. Jedan dio stanova trebao bi ići u prodaju, što Zapadna Europa ne poznaje, oni kad financiraju, financiraju za priuštivi najam. Bitno je reći da u Kopenhagenu ne postoji kriterij primanja za ulazak u nekretninu, oni su društveno napredovali do te razine da se oni koji imaju novca uopće na takvo što ne prijavljuju - rekao je.
Serdarušić je potvrdila da se statistički stanovi danas kupuju manje nego u prethodnom razdoblju, posebice na obali, prvenstveno među strancima koje opterećuje inflacija i stanje u njihovim državama, ali i ekonomska nesigurnost koja vlada.
- Spekulativni balon u Hrvatskoj nije ni nastao masovnim ulaganjem bez pokrića, on je nastao zbog nekoliko faktora: turistička sezona, veliki priliv europskog novca i ulazak u eurozonu - rekla je Serdarušić, i dodala da se u Splitu stanovi kupuju više jer kuća na tržištu praktički više ni nema.
Gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin potvrdio je tezu o kojoj se priča već neko vrijeme - zbog prenapučenosti i cijena u Splitu, demografski profitiraju okolni gradovi i općine, uključujući i Trilj.
- Kod nas je puno jeftiniji kvadrat zemljišta za izgradnju kuća, mi sada imamo 68 građevinskih dozvola za obiteljske kuće. Dobra je prometna povezanost sa Splitom, čak tri pravca nas povezuju, a uskoro bi trebao biti realiziran i četvrti. Kvadrat stana u Trilju se može pronaći za 1300, 1400 eura - rekao je Bugarin.
Ora je kazao da bi se više trebalo razgovarati o cijeni pripreme zemljišta, bilo da se radi o Splitu, Trilju ili bilo kojem drugom mjestu. Problem ponekad leži i u činjenici da je danas posebno teško doći do radne snage pa u cijenu treba, osim zemljišta, uračunati i radnu snagu te materijal.
- Drugo, do unazad sedam, osam godina naš PDV za kupnju stanova iznosio je 14, 15 posto, a danas iznosi 25. Kad se sve zbroji, na sve se plaća 25 posto. Ljudima koji prvi put kupuju stan ne bi trebali plaćati taj iznos, već oni koji sebi to mogu priuštiti - rekao je.
Tijekom drugog panela, od gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića i gradonačelnice Supetra Ivane Marković imali smo priliku doznati nešto više o problematici i rješenjima koja imaju smisla u njihovim gradovima, jer nije svugdje situacija ista, kao ni potencijalna rješenja.
Ivana Marković istaknula je da je u Supetru problem manjak zemljišta za projekte izgradnje priuštivih stanova, prvenstveno zbog činjenice što je otok podijeljen u osam jedinica lokalne samouprave, umjesto da neke stvari, poput ove, rješavaju zajedno. Ono čime u Gradu Supetru trenutačno raspolažu nije dovoljno, uglavnom se radi o stanovima u staroj gradskoj jezgri koji su već popunjeni.
- Pobornica sam toga da se barem strateški dokumenti donose na razini otoka, a ne općina - rekla je.
Mato Franković istaknuo je da se oni s problemom stanovanja građana bore kroz tri modela: prvi je onaj po kojem Grad kupuje nekretnine i u njih smješta obitelji, drugi je subvencioniranje 30 obitelji s 30.000 eura za kupnju prve nekretnine, a treći je iskorištavanje prava prvokupa u staroj gradskoj jezgri i demografska obnova dubrovačke gradske jezgre.
- Mi smo malverzacije koje su se događale s POS stanovima danas spriječili putem dva mehanizma. Prvi je provjera najbliže obitelji onih koji se apliciraju, a drugi anonimne prijave kojima smo omogućili da prijave one koji su se aplicirali, na papiru nemaju nekretninu, ali zapravo imaju gdje živjeti - objasnio je Franković, i dodao da su zahvaljujući prijavama dvije obitelji uklonjene s popisa.
Zaista zanimljivu rečenicu izgovorila je profesorica Ana Rimac Smiljanić, koja je problematizirala što danas Hrvati s nešto većom platežnom moći kupuju nekretnine kao investiciju i drže ih praznima, što je najštetnija opcija. Njima porezi ništa ne znače jer si ih mogu priuštiti.
- Prazne nekretnine puno su štetnije nego turističke jer se za turističke nekretnine plaća cijeli niz nameta - kaže sveučilišna profesorica.
Njirić je upozorio da bi se za projekte priuštivog stanovanja više trebalo uzeti u obzir struku, a ističe da gradnja u "potpunoj divljini", kako bi se mogla okarakterizirati gradnja na Korešnici, može imati benefite za lokalnu zajednicu, u ovom slučaju stanovnike Žrnovnice i Korešnice, kojima bi ovakvi projekti potencijalno mogli poboljšati infrastrukturu.
- Često je slučaj da se takvi projekti grade u potpunoj divljini, komunalno neopremljenoj. Gradovi bi ta zemljišta trebali komunalno opremiti - smatra.
Ante Sjauš rekao je da mladim ljudima treba dati priliku i osigurati im prostor za život i stvaranje obitelji. Evo kako Zadarska županija rješava problem demografije:
- Upravo zato smo i krenuli s programom "Za obitelj", kojim sufinanciramo ratu kredita. Nama su na županijskoj razini dane na raspolaganje nekretnine u vlasništvu države, baš prije nekoliko dana smo dodijelili nekoliko takvih nekretnina jedinicama lokalne samouprave, ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, baš ciljano za izgradnju obiteljskih kuća za mlade - rekao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....