Planovi da se u Mletačkoj kuli prikaže bogata vojna povijest grada, godinama su najavljivani. Ministarstvo kulture je 2015. dalo 300.000 kuna za uređenje Kule koja je zamišljena kao budući Muzej obrane Splita. Ali, Mletačka kula ostala je zatvorena do danas pa njezin obilazak i uspon na krov nisu mogući.
Štoviše, od tada se devastira. Svojedobno je u Mletačkoj kuli bio kafić "Ars". Nakon što se gazda nije dao istjerati, Grad mu je ponudio zamjenski prostor na Rivi. Tada još nije bilo klima-uređaja u blizini Kule. No, u međuvremenu su ugostitelji iz velike secesijske zgrade na Rivi provukli klima-uređaje na sporedni zid, neposredno ispred ulaza u Mletačku kulu. Što je krajnje neprimjereno za budući Muzej i njegove posjetitelje.
Danas je ovaj fortifikacijski objekt utvrda golubova. Oni ulaze u Kulu i izlaze kroz željezne rešetke otvora okrenutog prema Voćnom trgu.
No, možda će se ovaj put stvari pomaknuti. Za Mletačku kulu pokrenut je postupak rekonstrukcije. Gradonačelnik Tomislav Šuta dao je u ime Grada suglasnost na ishođenje građevinske dozvole prema projektu arh. Ive Vojnovića.
Od Baldasara do Šute
Koja će biti osnovna funkcija ovog prostora i na koji način će se urediti, upitali smo ravnateljicu Muzeja grada Splita koji upravlja Kulom Vesnu Bulić Baketić.
– U Mletačkoj kuli planira se izrada stalnog postava Muzeja obrane. Postav je zamišljen kao pregled najvažnijih povijesnih trenutaka obrane grada Splita, predstavljen kroz suvremeni muzeološki i interpretacijski pristup.
Koliko bi rekonstrukcija koštala, iz kojih bi se izvora financirala, i tko bi platio troškove?
– Nakon ishođenja građevinske dozvole i svih potrebnih suglasnosti, Služba za razvoj grada u suradnji s Muzejom Grada Splita projektnu će dokumentaciju prijaviti na natječaj za sufinanciranje iz sredstava Europske unije. Muzej grada Splita vodit će i koordinirati izvedbu projekta. Ovisno o uvjetima natječaja, dio troškova realizacije projekta predviđa se pokriti i sredstvima Grada Splita i Muzeja Grada Splita.
Na koji način se misli urediti za javnost, s multimedijalnim instalacijama, panoima ili artefaktima, ili kombinacijom tih sadržaja? Ako postoje konkretne odluke ili projektna dokumentacija s vizualizacijama, molim da ih dostavite.
– U ovom trenutku vam ne mogu dostaviti vizualizacije, ali svakako ćemo imati predstavljanje projekta – kazala nam je Bulić Baketić.
Prostor je prikladno odabran za Muzej obrane, jer je Mletačka kula projektirana da što bolje posluži u vojne svrhe. Njezin osmerokutni tlocrt nije slučajno izabran za ovaj fortifikacijski objekt. Naime, vojni inženjeri su kulu projektirali tako da što uspješnije odbija topovska i katapultna zrna.
Kula ima izuzetno debele zidove. Zato su etaže manje nego što bi se reklo. Izlagački prostor je ograničen pa se od početka razmišljalo o tome kako će se u postavu koristiti alternativni načini korištenjem novih medija umjesto klasičnog muzeološkog izlaganja eksponata.
Mletačka kula na Voćnom trgu bila je najveća obrambena kula velikog kaštela iz 15. stoljeća. Obrambeni kompleks je podignut radi kontrole nad gradom i obalom od otomanskih prodora. Kaštel se sastojao od četverokutnog dvorišta opasanog zidinama. Nakon rušenje kaštela tijekom 19. stoljeća u doba Francuske uprave preostala je samo Velika kula (Torre grande po talijanskom ili Turjin kako su je zvali Splićani). Ona više ne gleda na pučinu otkad ju je na rivi 1912. zaklonila secesijska zgrada bivše "Jadranske banke", ali Kula dominira u vizuri Voćnog trga.
No, Mletačka kula služila je i kao zatvor koji se nalazio na prvom katu Kule. Najpoznatiji zatvorenik Mletačke kule bio je otac hrvatske književnosti Marko Marulić. Od 3. listopada do 2. studenoga 1482. godine bio je zatvoren.
Je l‘ zbog majčinog miraza il‘ utaje poreza, Marul je u pržunu odležao mjesec dana
Zatvorenici su ostavljali grafite kojima su obilježavali svoje tmurne dane utamničenja, gdje su boravili na neudobnim drvenim ležajevima.
Ivo Baldasar raspisao je natječaj za izradu interaktivne (3D) prezentacije s prizorima iz prošlih bitaka. Dizajner Boris Goreta i ‘Studio Žic‘ bili su 2016. odabrani da za 185.000 kuna izrade projektnu dokumentaciju za uređenje Mletačke kule. Ali, od toga nije bilo ništa.
– Posao smo obavili i isporučili: animaciju koja bi se na jednom katu prikazivala na zidu uz pomoć projektora, a na drugome katu uz pomoć VR tehnologije, odnosno virtualne stvarnosti. Grad nam je platio, svi su bili zadovoljni rezultatom, međutim, nikad nas kasnije nisu kontaktirali – kazao nam je Goreta 2018. godine.
Atrakcija stoji zatvorena
U izbornoj kampanji Andro Krstulović Opara je najavio da će u Kuli biti Muzej Domovinskog rata. Ali, kad je postao gradonačelnik, promijenio je mišljenje. Pa je na stranicama Grada 2019. objavljeno da će Kula biti Muzej obrane grada, ali i vidikovac obzirom da ima prohodno krovište (terasu): "Mletačka kula, s koje se pruža pogled na Split i okolicu zasigurno će biti jedna od najvećih atrakcija za posjetitelje i goste grada".
– Projekt namjeravamo privesti kraju do kraja 2021. godine, a otvorenje bi moglo biti početkom 2022. godine – kazala je pred šest godina bivša ravnateljica Muzeja grada Splita Branka Brekalo povodom izložbe o Mletačkom kaštelu koja je bila održana 2020. u Muzeju grada.
Projekt Ive Vojnovića za rekonstrukciju Mletačke kule - za koji je nedavno Šuta dao suglasnost u postupku izdavanja građevinske dozvole – datira iz rujna 2021. godine. Realizacija stalnog muzejskog postava nije se dogodila, a što se tiče atraktivnog pogleda s kule, na njezinom vrhu slikao se samo Opara s uzvanicima.
Projekt koji se ovaj put radi za postav Muzeja obrane, kako kaže ravnateljica Bulić Baketić, nastao je interdisciplinarnim timskim radom. Autor projekta obnove kule je Ivo Vojnović. Damir Gamulin i Antun Sevšek potpisuju muzeološko idejno i izvedbeno rješenje stalnog postava i interijera, Ana Šverko interpretacijski plan i tekstove, a Miodrag Gladović višekanalnu prostornu audio-kompoziciju.
Muzeološku koncepciju koordinirali su Branka Brekalo, Damir Gamulin, Antun Sevšek i Ana Šverko, dok su u stručnoj razradi izložbenih poglavlja sudjelovali Goran Borčić, Arsen Duplančić, Katja Marasović i Josip Vrandečić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....