Osigurani su milijuni za magistralu do Omiša, evo što je problem pred Cetinom! A kada će rekonstrukcija Širine u Solinu?

U sklopu velike konferencije Slobodne Dalmacije o prometnoj povezanosti i infrastrukturnim izazovima juga Hrvatske razgovarali smo s Goranom Pužom, predstojnikom Ureda uprave Hrvatskih cesta, i to u trenutku kada splitska prometna infrastruktura prolazi kroz jedno od najintenzivnijih graditeljskih razdoblja u novijoj povijesti. 

Udarna tema svakako je rekonstrukcija raskrižja Širina u Solinu, projekt vrijedan oko 18 milijuna eura koji obuhvaća novi čelični most i rekonstrukciju prometnice, a pretvorio se u dosta kompleksnu investitorsku priču. Ugovor s DIV grupom potpisan je još 2021., no Hrvatske ceste raskinule su ugovor u ožujku 2026. zbog značajnih odstupanja od dinamike radova, dok je DIV grupa u obranu iznijela podatak da su radovi bili prekinuti 805 dana zbog arheoloških istraživanja u blizini Salone.

Goran Puž

Duje Klarić/Cropix

Zato nas je prvenstveno zanimalo kada će biti gotov novi natječaj i hoćemo li uskoro dočekati konačni prometni preporod na širem splitskom području. 

– U sljedećem periodu od jednog do tri mjeseca planiramo imati novog izvođača i onda krećemo s radovima za koje je javnom nabavom predviđen rok od 18 mjeseci, 12 plus 6. Hrvatskim cestama izuzetno je važno završiti ovaj projekt u postavljenim rokovima.

U ovom dijelu zemlje imamo dosta intenzivnu turističku sezonu, vrlo smo osjetljivi prema tome. Cilj je da sve organiziramo, da se Širina završi na optimalan način za što veći broj ljudi. Primjer je i sanacija tunela Sv. Ilija kroz Biokova, koju smo predvidjeli tek nakon ljetnih mjeseci. O tim stvarima se raspravlja na razini Ministarstva i cilj je da bude što manje zatvaranja i izvanrednih okolnosti – odgovara nam Puž. 

Panorama TTTS-a, Karepovca, Kamena, gradilište prometnog čvora Karepovac - TTTS

Vojko Bašić/Cropix

Tu je i skorašnje probijanje 2525 metara dugog tunela Kozjak, ključnog dijela projekta novog ulaza u Split koji spaja čvorište Vučevica na autocesti A1 s državnom cestom D8 i trajektnom lukom, projekt je vrijedan 120 milijuna eura koji je, prema najavama s posljednjeg obilaska, pred samim završetkom iskopavanja. Radovi napreduju prema planu, uz manje zastoje na južnoj strani zbog postupka izvlaštenja, koji bi trebali biti riješeni, a paralelno se priprema građevinska dozvola za dodatna tri kilometra prometnice. 

– Građevinska dozvola se ishodi, ali sve ovisi naravno o rješavanju imovinskopravnih odnosa. A imovinskopravni odnosi su zapeli zbog ilegalno izgrađenih objekata. Mi ih rješavamo, naši ljudi su na tome maksimalno angažirani – veli naš sugovornik.

No tunel Kozjak samo je jedan od niza zahvata koji istodobno mijenjaju prometno lice Splita i okolice. Nastavlja se i projekt splitske obilaznice i brze ceste Stobreč – Dugi Rat – Omiš, ukupne vrijednosti više od 300 milijuna eura. Cesta je to koja se čeka desetljećima. Zašto?

– Projekt se ubrzava jer smo smo dobili dva granta (bespovratna sredstva). Za dio od Mravinaca do TTTS-a i od Dugog Rata preko čvora Dugi Rat do spojnice na postojeći dio omiške obilaznice dobili smo dva ugovora za bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Jedan je od 78 milijuna, bliže Splitu, a drugi od 84 milijuna, bliže Omišu. Imamo ugovorene radove, prošla je javna nabava i tu se može krenuti s onim tempom koji je tehnički moguć, s tim da oko Omiša imamo više tunela i vijadukata, pa je to malo tehnički zahtjevnije i trebat će više vremena da se sagradi. Čak 150 milijuna eura iznosi javna nabava, no jako dugo se pripremalo jer smo bili ograničeni brojnim preprekama – odgovara predstavnik Hrvatskih cesta. 

Naposljetku, tu je i udarni megaprojekt završetka autoceste A1 prema Dubrovniku, a Puž nam veli kako aktivno surađuju s Hrvatskim cestama da bi Dubrovčani konačno imali kvalitetan spoj sa Zračnom lukom i ostatkom zemlje. 

– Završni čvor Osojnik je fiksiran i povezan s graničnim prijelazom, jedna priča je od njega do Dubrovnika, a druga od Dubrovnika do Čilipa. Svaka dionica nosi svoju problematiku, surađujemo s lokalnom zajednicom i državnim vlastima i bilo je tu dosta polemičnih tonova. No, ispoštovat ćemo zakonsku proceduru pripreme projekta na školski način. Na najboljem smo putu da krenemo u realizaciju i konačno rasteretimo lokalne ceste – zaključuje Puž.